U rukama nose zvučnike iz kojih se čuje mešavina oštrih krikova, pa preplašene ptice poleću uvis.
Svake zime, nebo iznad italijanskog glavnog grada krasi očaravajući prizor hiljade čvoraka koji se složno podižu i spuštaju.
Ali, kad naprave pauzu kako bi se odmorili na drveću, izmetom počnu da zasipaju pločnike i vozila, što gradske vlasti, svake godine iznova podstiče da ih rasteruju.
"Emitujemo krik koji čvorci sami koriste za uzbunjivanje", rekla je Marijana di Santo, odevena od glave do pete u belu zaštitnu odeću, hodajući prema pticama okupljenim na drveću oko glavne železničke stanice Termini.
"To je kao da jedni druge upozoravaju da je ovo opasno mesto i da bi trebalo da se pomere", rekla je Di Santo, čiju su kompaniju "Faunu Urbis" gradske vlasti zadužile da rastera čvorke.
Ima ih milion
Svake godine između oktobra i februara milioni čvoraka sa severa Evrope sele se u Italiju u potrazi za toplijim temperaturama. Sinhronizovane baletske priredbe u vazduhu, koje jata ovih ptica izvode iznad stoletnih crkava, palata i ruševina Večnoga grada, očaravaju prolaznike.
"Nikada tako nešto nisam videla u životu. To je spektakularno", rekla je španska turistkinja Eva Osuna vadeći telefon da zabeleži čaroban prizor.
Sjajne ptice tamnog perja, čija su tela dugačka i do 20 centimetara, dane provode hraneći se po selima oko Rima, a uveče se vraćaju u grad kako bi spavale, objasnila je ornitološkinja Frančeska Mancija iz italijanske Lige za zaštitu ptica.
"Temperature su u gradu više i svetlost im pomaže da se snalaze u prostoru i štiti ih od grabljivica", rekla je Mancija.
Toplije temperature na severu Evrope izazvane klimatskim promenama čvorcima su skratile vreme boravka u Italiji, ali njihova brojnost brine gradske vlasti. Smatra se da ih ove godine u Rimu ima između 500.000 i milion.
Prirodno socijalna bića, rekla je Mancija, noću se drže zajedno i na drveću stvaraju kolektivne spavaonice. Mancija je istakla da čvorci "ne prenose bolesti", ali predstavljaju problem "zbog izmeta, koji ulice čini klizavim i snažno zaudara".
Problem je postao toliki da Rimljani, čak i kad na nebu nema oblačka, pored drveća neretko šetaju s otvorenim kišobranima kako bi se zaštitili od ptica.
"Ne možemo ih prisiliti da nose pelene"
Gradske vlasti ne koriste zvukove kako bi ptice proterale iz grada, već da ih rastave u manje grupe kojima je lakše upravljati. Zvukovi su "najjednostavniji i najefikasniji" način da se ptice pokrenu, rekla je Valentina de Tomazo iz "Faune Urbis".
Tomazo dva ili tri puta nedeljno radi blizu železničke stanice, koja sa svojim svetlima i zaklonom od vetra predstavlja "udobno" mesto za odmor ptica.
"Puštamo snimke otprilike deset minuta, sa pauzama između kako se ne bi navikle na buku", što je taktika koja je naporna, ali bezazlena.
Prodorna buka privlači i manje grupe ljudi, među kojima neki odobravaju postupak, a neki baš i ne.
"Donose mnoštvo problema. Hodati ispod jata čvoraka nije idealno", rekao je Frančesko Fusko, 55-godišnji inženjer. "Ali to im je u prirodi. Ne možemo ih prisiliti da nose pelene", rekao je smejući se.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Zajedničke posude sa vodom koje se tokom leta često postavljaju ispred kafića, prodavnica ili kuća mogu predstavljati zdravstveni rizik za pse, upozorava veterinarska tehničarka.
Bračnom paru iz mesta Diping Sent Džejms u engleskoj grofoviji Linkolnšir lokalne vlasti zabranile su da svog papagaja drže u zajedničkom dvorištu stambenog kompleksa, nakon što su se stanari žalili da je ptica bučna.
Zlatni šakal Vasa, koga su pratili stručnjaci sa Biološkog fakulteta, proputovao je za tri meseca kroz šest evropskih država i iz Srema stigao do nemačke savezne države Hesen.
Najveća velika bela ajkula ikada zabeležena u Atlantskom okeanu ponovo se pojavila na radaru naučnika, izazvavši zabrinutost da bi mogča da se uputi ka popularnim letovalištima Kejp Koda ili obalama atlantske Kanade.
Policija okruga Prins Džordž u američkoj državi Merilend saopštila je da su njeni službenici uhapsili muškarca osumnjičenog da je ukrao mačku, a zatim je poveo sa sobom u filijalu PNC banke da opljačka tu ustanovu.
Porodica iz okruga Harford u američkoj saveznoj državi Merilend pokušava da se oporavi nakon što je njihov udomljeni pas, prema svemu sudeći, slučajno izazvao požar u kući.
Šta može biti slađe od dve mačke koje se međusobno ližu? Prema novom istraživanju iz Belgije, taj prizor nije uvek znak nežnosti - ponekad može predstavljati oblik zastrašivanja ili maltretiranja.
Japanske vlasti tragaju za medvedom koji je upao u kuću starijeg bračnog para i ispraznio njihov frižider, dok se sumnja da je ista životinja odgovorna za čak 14 provala u gradu Šizukuiši tokom protekle dve nedelje.
Ženka belousne bambusove zmije (Trimeresurus albolabris) u zoološkom vrtu Pakavi park u belgijskom Olmenu donela je na svet 12 mladunaca, iako je godinama bila držana bez mužjaka, što je izuzetno redak slučaj.
Argentinski sud doneo je presudu kojom su dve zlatne ribice, Fede i Magi, proglašene svesnim bićima sa pravima, nakon što je utvrđeno da su godinama bile držane u neadekvatnim uslovima u izlogu restorana u Buenos Ajresu.
Potraga za pumom koja je primećena u šumama u okolini mesta Karsinka u poljskom vojvodstvu Zapadna Pomeranija konačno je završena, a životinja je bez povreda uhvaćena, saopštile su lokalne vlasti.
U izveštaju za period od 2017. do 2023. godine zabeleženo je preko 1.600 slučajeva nezakonitog lova, hvatanja, trovanja posedovanja i trgovine divljim pticama.
Kada većina ljudi pomisli na otrovnog gmizavca, zamisli zmiju koja izbacuje očnjake unapred i munjevito napada. To je jasna, gotovo "hirurška" slika u kojoj se otrov koristi kao precizno oružje.
Novo istraživanje analiziralo je maksimalnu brzinu trčanja 258 različitih vrsta pauka, a najbrži među njima bez problema može da prestigne čoveka koji hoda.
Čiji je otisak veći - slonov ili ljudski? Zavisi od toga kako ga merite. Kako čovečanstvo ostavlja sve veći trag na afričkoj savani, tako sve češće stajemo na put divljim slonovima.
Komentari 1
Seremvamseutonfilm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar