Sunce se polako spušta iza horizonta, a petoro ljudi u belim zaštitnim odelima kreće se ispod stabala.
U rukama nose zvučnike iz kojih se čuje mešavina oštrih krikova, pa preplašene ptice poleću uvis.
Svake zime, nebo iznad italijanskog glavnog grada krasi očaravajući prizor hiljade čvoraka koji se složno podižu i spuštaju.
Ali, kad naprave pauzu kako bi se odmorili na drveću, izmetom počnu da zasipaju pločnike i vozila, što gradske vlasti, svake godine iznova podstiče da ih rasteruju.
"Emitujemo krik koji čvorci sami koriste za uzbunjivanje", rekla je Marijana di Santo, odevena od glave do pete u belu zaštitnu odeću, hodajući prema pticama okupljenim na drveću oko glavne železničke stanice Termini.
"To je kao da jedni druge upozoravaju da je ovo opasno mesto i da bi trebalo da se pomere", rekla je Di Santo, čiju su kompaniju "Faunu Urbis" gradske vlasti zadužile da rastera čvorke.
Ima ih milion
Svake godine između oktobra i februara milioni čvoraka sa severa Evrope sele se u Italiju u potrazi za toplijim temperaturama. Sinhronizovane baletske priredbe u vazduhu, koje jata ovih ptica izvode iznad stoletnih crkava, palata i ruševina Večnoga grada, očaravaju prolaznike.
"Nikada tako nešto nisam videla u životu. To je spektakularno", rekla je španska turistkinja Eva Osuna vadeći telefon da zabeleži čaroban prizor.
Sjajne ptice tamnog perja, čija su tela dugačka i do 20 centimetara, dane provode hraneći se po selima oko Rima, a uveče se vraćaju u grad kako bi spavale, objasnila je ornitološkinja Frančeska Mancija iz italijanske Lige za zaštitu ptica.
"Temperature su u gradu više i svetlost im pomaže da se snalaze u prostoru i štiti ih od grabljivica", rekla je Mancija.
Toplije temperature na severu Evrope izazvane klimatskim promenama čvorcima su skratile vreme boravka u Italiji, ali njihova brojnost brine gradske vlasti. Smatra se da ih ove godine u Rimu ima između 500.000 i milion.
Prirodno socijalna bića, rekla je Mancija, noću se drže zajedno i na drveću stvaraju kolektivne spavaonice. Mancija je istakla da čvorci "ne prenose bolesti", ali predstavljaju problem "zbog izmeta, koji ulice čini klizavim i snažno zaudara".
Problem je postao toliki da Rimljani, čak i kad na nebu nema oblačka, pored drveća neretko šetaju s otvorenim kišobranima kako bi se zaštitili od ptica.
"Ne možemo ih prisiliti da nose pelene"
Gradske vlasti ne koriste zvukove kako bi ptice proterale iz grada, već da ih rastave u manje grupe kojima je lakše upravljati. Zvukovi su "najjednostavniji i najefikasniji" način da se ptice pokrenu, rekla je Valentina de Tomazo iz "Faune Urbis".
Tomazo dva ili tri puta nedeljno radi blizu železničke stanice, koja sa svojim svetlima i zaklonom od vetra predstavlja "udobno" mesto za odmor ptica.
"Puštamo snimke otprilike deset minuta, sa pauzama između kako se ne bi navikle na buku", što je taktika koja je naporna, ali bezazlena.
Prodorna buka privlači i manje grupe ljudi, među kojima neki odobravaju postupak, a neki baš i ne.
"Donose mnoštvo problema. Hodati ispod jata čvoraka nije idealno", rekao je Frančesko Fusko, 55-godišnji inženjer. "Ali to im je u prirodi. Ne možemo ih prisiliti da nose pelene", rekao je smejući se.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Naučnici su otkrili do danas najstarije ostatke krokodilskih jaja u Australiji, koji su možda pripadali nestaloj vrsti krokodila koji su se penjali po drveću da bi lovili plen.
Naučnici iz "Norwegian Orca Survey" i "Orca Channel" prvi put su u istoriji zabeležili rođenje orke u divljini, kao i njen prvi sat života - i to u zapanjujućim detaljima.
Ako ste se ikada zapitali zašto žirafa ima tako dug vrat, odgovor izgleda jasan: to im omogućava da dosegnu sočno lišće na vrhovima visokih stabala akacija u Africi.
Pojava da ptice širom sveta počinju da pevaju u zoru izučena je u okviru najnovije studije, a istraživači su da bi razumeli ovaj fenomen izložili ptice laboratorijskim uslovima.
Japan se suočava sa rekordnim porastom smrtonosnih napada medveda, pa su vlasti u prefekturi Akita na severu zemlje zatražile pomoć vojske kako bi postavila zamke i pružila logističku podršku u kontroli medveđe populac
Kada su delfini počeli da se pojavljuju mrtvi u desetinama na obali jezera Tefe u brazilskoj saveznoj državi Amazonas, hidrolog Ajan Flajšman je poslat da istraži uzrok.
Aktivisti u Veneciji pokrenuli su kampanju za spasavanje delfina koji je viđen u laguni, zbog straha da bi sve veće interesovanje turista moglo da ugrozi njegov život.
Istraživači su otkrili više od 111.000 paukova koji uspešno žive unutar, kako izgleda, najveće paukove mreže na svetu, duboko u pećini koja je u potpunom mraku na granici Albanije i Grčke.
Sud u Bezjeu, na jugu Francuske, kaznio je Dominik Valdije, vlasnicu narandžastog mačka Remija, sa 1.250 evra zato što je njen mačak odlazio kod komšije.
Majmuni koji su se prevozili auto-putem u Misisipiju pobegli su iz kaveza u utorak nakon što se kamion koji ih je prevozio prevrnuo, saopštila je lokalna policija.
Putnici su se juče na najprometnijoj škotskoj železničkoj stanici u Glazgovu suočili s velikim kašnjenjima u doba najveće gužve, a razlog je bio labud na pruzi.
Komentari 1
Seremvamseutonfilm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar