VIDEO: Beluga kit pokazao znak inteligencije za koji se pre mislilo da je jedinstven za ljude

Pre više od 20 godina, četiri ženke beluga kitova držane su zajedno u Njujorškom akvarijumu Društva za očuvanje divljih životinja.
VIDEO: Beluga kit pokazao znak inteligencije za koji se pre mislilo da je jedinstven za ljude
Foto: Pixabay
Tri od ovih beluga (Delphinapterus leucas), Keti, Marina i Nataša, uhvaćene su u divljini, a četvrtu, Maris, rodila je Nataša u akvarijumu 1994. godine.
 
To je naučnicima, uključujući stručnjakinju za morske sisare i kognitivnu psihološkinju Dijanu Ris, pružilo retku priliku da sprovedu test ogledala za samoprepoznavanje na kitovima.
 
Ovaj eksperiment pomaže u proceni koliko bi inteligencija drugih vrsta mogla biti slična našoj.
Ako ste ikada postiđeno obrisali mrlju sa brade kada ste ugledali svoj odraz, prošli ste test ogledala za samoprepoznavanje. Znate da mrlja ne bi trebalo da bude tu i možete koristiti svoj odraz kao pomoć da je krišom obrišete pre nego što bilo ko drugi primeti.
 
Naučnici koriste ovo ponašanje, poistovećivanje sa sopstvenim odrazom i reagovanje na neobičnu oznaku, kao dokaz da životinje možda poseduju samosvest na sličan način kao ljudi.
 
Šimpanze, delfini, slonovi i evroazijske svrake među onima su koji su prošli test. Čak je i skromna riba čistačica uspela da ubedi naučnike da može da prepozna sopstveni odraz.
Životinje koje prođu test ogledala obično su društvena bića, zbog čega su beluge delovale kao dobri kandidati. Kao i drugi morski sisari, beluge imaju velike i složene mozgove, formiraju složena društva i koriste sofisticirane metode komunikacije.
 
Ne samo da imaju sopstveni "jezik", slično delfinima i drugim kitovima, već dobrovoljno imitiraju zvuke drugih vrsta, uključujući ljude i velike pliskavice.
 
"Njihova sklonost spontanom imitiranju drugih pruža snažan dokaz visokog nivoa društvene svesti kod ove vrste", pišu Ris i njen tim u svom radu, koji je objavljen tek više od dve decenije nakon eksperimenata, prenosi ScienceAlert.
 
Istraživači su se nadali da će sprovesti više studija sa dodatnim belugama, ali to nije bilo moguće u vreme prvih eksperimenata, pa su umesto toga digitalizovali originalne video-trake kako bi analizirali ponašanje beluga.
 
Zbog njihovih snažnih društvenih veza, beluge su tokom svih eksperimenata bile smeštene zajedno u svojim uobičajenim bazenima. Prozori za posetioce akvarijuma oko bazena privremeno su pretvoreni u jednosmerna ogledala, kako bi istraživači mogli da posmatraju reakcije beluga na sopstvene odraze, a da beluge ne znaju da ih posmatraju.
 
U početnoj fazi eksperimenta, Ris i njen tim želeli su da otkriju koje od beluga će, ako ih bude, pokazati znakove testiranja kontingencije i samousmerenog ponašanja dok drže pogled usmeren ka svom odrazu u ogledalu.
 
Testiranje kontingencije uključivalo je pokrete poput klimanja, njihanja i tresenja glavom. Samousmerena ponašanja uključivala su izduvavanje mehura iz disajnog otvora i zatim njegovo grickanje, kao i njihanje grudnim perajima i istezanje vratova.
 
"Kitovi su delovali kao da koriste ogledalo kao alat da posmatraju sebe dok izvode [grickanje mehura]", navode istraživači.
 
I Nataša i Maris prošle su ovaj početni test, mnogo češće grickajući mehur i pokazujući druga ponašanja ispred ogledala nego njihove vršnjakinje. To ih je kvalifikovalo za drugu fazu.
 
U toj drugoj fazi, treneri akvarijuma stavili su netoksičnu, privremenu oznaku na delove tela dve beluge koje ne bi mogle da vide bez ogledala. Majka je, kada je videla sopstveni odraz, prepoznala da nešto nije u redu.
 
"Nataša je prošla treći test oznake tako što je okrenula označeni deo svog tela, područje iza desnog uha, prema ogledalu dok je pokazivala bogat skup samousmerenih ponašanja", objašnjavaju istraživači.
 
Njena ćerka, međutim, nije prošla ovu drugu fazu.
 
"Iako Maris nije prošla nijedan od testova oznake, raznovrsnost samousmerenih ponašanja koje je pokazivala pred ogledalom pruža nagoveštaj dokaza o njenoj sposobnosti za samoprepoznavanje u ogledalu", dodaju istraživači.
 
Samo zato što je jedna beluga prošla čitav niz testova ogledala ne znači nužno da to mogu sve, ali to je znak da bi mnogo više ovih izuzetnih životinja moglo biti sposobno za to.
 
To je "prvi dokaz da beluga kitovi, vrsta koja pokazuje visok nivo društvene složenosti, takođe pokazuje visok nivo samosvesti. Samoprepoznavanje u ogledalu dugo se smatralo sposobnošću jedinstvenom za ljude i samo je mali broj drugih vrsta pokazao ovu sposobnost", rekli su Ris i koautor Aleksander Mildener za ScienceAlert.
 
 
Treba napomenuti da su ove beluge u zatočeništvu možda bile nešto naviknutije da vide svoj odraz nego one u divljini, pošto pleksiglasni prozori za posmatranje u njihovim bazenima stvaraju polureflektujuću površinu.
Istraživački tim se nada da bi, demonstriranjem sposobnosti beluga za samosvest, mogli inspirisati druge da ih zaštite. Divlje populacije suočavaju se sa nizom pretnji izazvanih ljudskim aktivnostima, uključujući industrijsko zagađenje, zvučno zagađenje, klimatske promene i lov.
 
Danas se najmanje 300 beluga drži u zatočeništvu širom sveta. SAD i Kanada zabranile su hvatanje živih beluga.
 
Nataša i Maris su tokom života više puta premeštane između akvarijuma i na kraju su razdvojene.
 
Maris je uginula 2015. godine u Akvarijumu Džordžije u starosti od 21 godine.
 
Nataša, za koju se sada procenjuje da ima oko 42 godine, i dalje je živa u Mističkom akvarijumu u Konektikatu. Ona je jedna od najstarijih živih beluga u ljudskom zatočeništvu.
 
Njujorški akvarijum više ne drži beluge.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "PLOS One".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Da li i insekti osećaju bol?

Naučnici sa Univerziteta u Sidneju istražuju mogućnost da insekti, uključujući cvrčke, mogu da osećaju bol, nakon što je novo istraživanje pokazalo ponašanje koje podseća na reakcije životinja koje doživljavaju povredu.