VIDEO: Populacija jedne od najugroženijih vrsta majmuna utrostručila se u Vijetnamu

Između grana širokolisnog zimzelenog drveća, par očiju okruženih plavim prstenovima posmatra krošnje krečnjačke šume Kau Ka.
VIDEO: Populacija jedne od najugroženijih vrsta majmuna utrostručila se u Vijetnamu
Foto: 021.rs (AI)
To je redak prizor jednog od najugroženijih majmuna na svetu - i prizor u kom terenski konzervacionista Kan Suan Ču posebno uživa.
 
Tonkinški prćastonosi majmuni endemski su za Vijetnam i mogu se pronaći samo u fragmentisanim delovima šuma u dve najsvernije provincije zemlje, uz granicu sa Kinom.
 
Populacija od samo 50 jedinki otkrivena je u Kau Ka 2002. godine, pridružujući se malom broju lokacija na kojima je vrsta ponovo otkrivena krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, nakon što se smatralo da je izumrla.
Danas su majmuni gotovo nestali iz tih drugih staništa. Ali novi popis neprofitne organizacije "Fauna & Flora International" pokazao je da se populacija u Kau Ka više nego utrostručila od 2002. godine, sa 160 kritično ugroženih majmuna - procenjenih 80 odsto cele vrste - koji sada žive u rezervatu.
 
"To je jedno od naših najuspešnijih istraživanja", kaže Ču, menadžer projekta programa za tonkinške prćastonose majmune organizacije "Fauna & Flora", prenosi CNN.
 
Nalazi istraživanja daju ovoj krhkoj vrsti nadu za opstanak - i mogli bi predstavljati model za druge šume u Vijetnamu kako da obnove populacije tonkinških prćastonosih majmuna.
"Značajan porast"
 
Uprkos svojim neobičnim oznakama na licu, ovi majmuni su stidljivi i povučeni, izbegavaju ljude i često nestaju pri svakom neobičnom zvuku, kaže Ču. To je deo razloga zbog kojih ih je tako teško prebrojati, problem koji traje decenijama.
 
 
Lovljeni intenzivno zbog upotrebe u tradicionalnoj medicini, a ponekad i zbog mesa, tonkinški prćastonosi majmuni bili su toliko retko viđani da su do osamdesetih godina mnogi mislili da su izumrli.
 
Ubrzo nakon otkrivanja populacije u Kau Ka, "Fauna & Flora" je postavila terensku konzervacionu stanicu i osnovala timove za zaštitu zajednice kako bi štitili i patrolirali šumom, pomažući uklanjanje zamki i prijavljivanje znakova ilegalne seče šuma ili lova.
 
Kako bi podržao zajednice koje bi inače zarađivale od poljoprivrede ili sakupljanja u šumi, projekat takođe stvara nove izvore prihoda, poput patrolnih grupa. Drugi partneri u zaštiti prirode, poput "New Nature Foundation" i "Denver Zoo", takođe rade na smanjenju pritiska na šumu, deleći energetski efikasne peći koje smanjuju potrebu za ogrevnim drvetom za 50 odsto.
 
Tran Van On, član tima za zaštitu zajednice organizacije "Fauna & Flora", primetio je značajan porast svesti zajednice o zaštiti tonkinškog prćastonosog majmuna.
 
"Ljudi sada ne samo da su svesniji potrebe zaštite ove endemske vrste Vijetnama, već su i više svesni važnosti očuvanja šumskih staništa i drugih vrsta divljih životinja", rekao je On.
 
Nedavno istraživanje, sprovedeno u oktobru i novembru 2025. godine, najobuhvatnije je i najpotpunije do sada, kaže Ču.
 
Više od 30 ljudi iz konzervacione jedinice i lokalne zajednice podelilo se u 10 grupa, kampujući u šumi 10 dana kako bi sproveli istraživanje na području parka od 1.000 hektara. To je deo nove metodologije, objašnjava Ču: sa mapom rezervata podeljenom na sektore, svaka grupa odgovorna je za jednu "ćeliju", kako bi se izbeglo dupliranje i poboljšala efikasnost.
 
Timovi su takođe koristili dronove sa termalnim snimanjem, kamere-zamke i "audiomoths", pametne akustične senzore koji se koriste za praćenje divljih životinja i korisni su za detektovanje jedinstvenih poziva majmuna.
 
Za Čua, međutim, koji radi na projektu sedam godina, lako je da prepozna pojedinačne majmune. 
 
"Toliko su različiti: vidi se boja, vidi se rep; a druga stvar je da su njihovi međusobni pozivi različiti, tako da je veoma jasno."
Priča o dve šume
 
Nedavno istraživanje u Kau Ka predstavlja oštar kontrast onom sprovedenom u Kuan Ba, nekada domu druge najveće populacije.
 
Prema Čuu, patrole u Kuan Ba nisu videle ovu vrstu od 2020. godine, a u najnovijem istraživanju 2024. nisu pronašli nikakav trag majmuna.
 
Najveći problem, kaže Ču, jeste uzgoj kardamoma u šumi. Kardamom, cenjeni začin za hranu i medicinu, može doneti dobru zaradu. Ali njegovo uzgajanje zahteva krčenje drveća kako bi se smanjio gusti krošnjasti pokrivač i sečenje stabala radi sušenja plodova nakon žetve, čime se degradira šumski ekosistem potreban vrstama poput tonkinškog prćastonosog majmuna za opstanak.
 
Kada je snažna populacija prvi put pronađena tamo 2007. godine, "Fauna & Flora" je uspostavila tri tima za zaštitu zajednice kako bi pomogli u zaštiti i patrolama, kaže Ču. Ali za razliku od Kau Ka, Kuan Ba nije formalno zaštićeno područje, što ograničava šta organizacije mogu da urade kada je reč o dugoročnom upravljanju staništem i zaštitnim ograničenjima.
 
Ali "Fauna & Flora" nije odustala od Kuan Ba: i dalje održava jednu patrolnu grupu tamo, jer je "područje toliko veliko da je šansa da ih vidite veoma mala - pa mislimo da nisu 100 odsto nestali", kaže Ču.
 
Trenutno, neprofitna organizacija stvara koridore za divlje životinje iz Kau Ka, za koje se nada da će jednog dana povezati Kuan Ba.
 
"Biodiverzitet je tamo veoma bogat, posebno kada je reč o vodozemcima i gmizavcima. Ali jedno je sigurno - ako ga smatramo drugim područjem (za majmune), moramo uložiti više akcije u zaštitu i pokušati da smanjimo prisustvo ljudi unutar šume", zaključuje Ču.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Da li i insekti osećaju bol?

Naučnici sa Univerziteta u Sidneju istražuju mogućnost da insekti, uključujući cvrčke, mogu da osećaju bol, nakon što je novo istraživanje pokazalo ponašanje koje podseća na reakcije životinja koje doživljavaju povredu.