Simbol Dana primirja u Srbiji Natalijina ramonda potencijalna baza leka za Parkinsonovu bolest
Cvet koji je u Srbiji simbol primirja u Prvom svetskom ratu Natalijina ramonda mogao bi da doprinese razvoju novih lekova za lečenje Parkinsonove bolesti.
Biljka vaksrnica, poznatija kao srpska ramonda, simbol je današnjeg praznika, Dana primirja i ima sposobnost da nakon dugog perioda suše oživi, piše Euronews Srbija.
Kod biljaka ove vrste, zapaženo je da tokom dehidratacije, dolazi do povećanja proteina koji tokom nestanka vode igraju ulogu molekulskog štita.
Tim naučnika sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja Hemijskog fakulteta Univerziteta Singidunum i Instituta a molekularnu genetiku ovaj cvet poslužio je kao inspiracija za istraživanje koje bi potencijalno moglo da dođe do leka za Parkinsonovu bolest.
Naučnica Marija Vidović vodila se idejom da to svojstvo iskoristi i kod ljudi spreči nagomilavanje proteina koji su uzročnici mnogih ljudskih bolesti, uključujući i Parkinsonovu bolest.
"Da Ramonda nije zaštićena, bilo bi jako teško izvesti izolovanjem iz biljke, znači ne bismo dobili u toj količini i te čistoće protein, a posebno je Ramonda serbika na crvenoj listi zaštićenih i svakako ne bismo mogli da koristimo samu biljku za protein. Mi smo samo iskoristili sekvencu proteina da nam drugi organizam u ovom slučaju bakterija, napravi dovoljnu količinu tih protetina, koju mi zatim prečistimo, proverimo čistoću i onda krenemo u laboratorijska ispitivanja", rekla je za Euronews Srbija Marija Vidović.
Identifikovanje proteina u Ramondi do sada nikada nije bilo rađeno, a kako bi sproveli istraživanje i napravili protein u laboratorijskim uslovima, potrebne su im bakterije.
Nakon završtetka kliničkih studija, postupak registracije leka započinje tako što proizvođač ili ovlašćeno lice, uz određenu dokumentaciju podnosi zahtev za registraciju leka Agenciji za lekove i medicinska sredstva.
Ukoliko se pri istraživanju pokaže da je moguće sprečiti nagomilavanje proteina, to bi potencijalno vodilo ka razvoju novih lekova za lečenje Parkinsonove bolesti, te bi za razliku od današnjih terapija koje leče posledice, novi lek, lečio bi uzrok.
Jedinstveni cvet sa istoka Srbije
Natalijina ramonda, jedinstven je cvet koji raste na istoku Srbije i koji je prvi klasifikovao Josif Pančić 1874. godine.
Pančić je ovom cvetu dao ime srpska ramonda, ali je cvet ostao poznat pod imenom koje mu je ranije dao dr Sava Petrović, Natalijina ramonda. Naime, Petrović je 1884. godine otkrio ovaj cvet, ali ga je Pančić kasnije klasifikovao. Sava Petrović je ovaj cvet prvo uočio na Rtnju, a potom i u okolini Niša. On je cvetu koji je otkrio ime dao po srpskoj kraljici Nataliji, supruzi kralja Milana Obrenovića.
Takođe, ovaj cvet poznat je i kao cvet feniks jer i kad uvene i potpuno se osuši može da oživi ako se i malo zalije. Danas raste u istočnoj Srbiji, kao i na Kajmakčalanu, gde je srpska vojska vodila bitke tokom Prvog svetskog rata. Zbog ugroženosti, ova biljka je u Srbiji strogo zaštićena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
7
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
1
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Nova terapija mogla bi da ublaži simptome depresije za samo dva dana
08.11.2026.•
0
Naučnici iz Rumunije istraživali su novi terapijski pristup koji bi mogao da ublaži simptome depresije tako što ljudima pomaže da svoj emocionalni bol razumeju iz evolucione perspektive.
Najveće istraživanje do sada pokazalo povezanost uskog donjeg veša i lošijeg kvaliteta sperme
08.11.2026.•
0
Najveće istraživanje te vrste do sada pokazalo je da je nošenje uskog donjeg veša povezano sa lošijim kvalitetom sperme.
Komentari 3
Nina
Nauka! Znanje!
HQ
Svaka čast mladim naučnicima na otkriću mogućeg leka za tako opaku bolest!
A tek ime po kome je cvet nazvan, Natalijina romanda!
Slucaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar