Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Ali promena vremena kada jedemo zimi mogla bi olakšati ove mesece našem telu i umu.
Naše telo funkcioniše prema cirkadijalnim ritmovima - unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, varenje i lučenje hormona. Ovi ritmovi su prirodno usklađeni sa svetlom i tamom, pa kada dani kraće traju, i metabolizam počinje ranije da se usporava.
Ova veza između metabolizma i dnevnog svetla može objasniti zašto sve više istraživanja iz oblasti hrononutricija sugeriše da vreme kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što jedemo. Hrononutricija proučava kako se vreme obroka usklađuje sa unutrašnjim telesnim satom i kakav uticaj kratki zimski dani mogu imati na raspoloženje, metabolizam i zdravlje.
Na primer, jedna studija je pokazala da su zdravi odrasli koji su večerali u 22 časa imali 20 odsto veće skokove šećera u krvi i 10 odsto manju potrošnju masti, u poređenju sa onima koji su večerali u 18 časova - iako su jeli iste obroke i išli na spavanje u isto vreme, piše ScienceAlert.
Šira analiza 29 istraživanja pokazala je da raniji obroci, manji broj obroka i unos većine kalorija ranije tokom dana vode ka većem gubitku težine i poboljšanim metaboličkim parametrima (poput krvnog pritiska, nivoa šećera i holesterola).
Druge studije povezuju stalno kasnu večeru - naročito blizu vremena za spavanje - sa lošijim zdravljem i većim rizikom od gojaznosti i metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa tipa 2.
Rane večere se verovatno bolje usklađuju sa prirodnim ritmom metabolizma, posebno ako se poslednji obrok desi dosta pre nego što telo pređe u fazu odmora. To bi moglo objasniti zdravstvene koristi ranijih obroka.
Mnogi hronobiolozi smatraju da usklađivanje unosa hrane sa cirkadijalnim ritmom predstavlja obećavajuću, niskobudžetnu strategiju za poboljšanje metabolizma - posebno kada se kombinuje sa fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.
Jesti s namerom
Zimi, posebno u severnijim krajevima, kraći dani i duže noći mogu poremetiti cirkadijalni ritam.
Manjak sunčeve svetlosti može smanjiti nivo serotonina, doprinoseći lošem raspoloženju ili sezonskom afektivnom poremećaju (SAD). Uz duže večeri u zatvorenom, mnogi češće grickaju ili pomeraju večeru na kasnije sate.
Ali varenje, lučenje hormona (uključujući one koji pomažu snu i varenju), pa čak i količina sagorenih kalorija tokom dana - svi oni prate cirkadijalni ritam. Kada su obroci preblizu snu, ti procesi se preklapaju na načine koji mogu negativno uticati i na metabolizam i na san.
Iako svetlost i tama najviše utiču na cirkadijalni ritam, i ishrana, i stres, i fizička aktivnost, i temperatura takođe imaju uticaj.
Dakle, da li bi trebalo da jedete ranije zimi?
Za neke ljude - da, makar malo ranije. Evo tri glavna razloga:
- Metabolička usklađenost - kada jedemo dok je metabolizam još aktivan, podržavamo bolju kontrolu šećera, iskorišćenje energije i sagorevanje masti.
- Varenje - ostavljanje nekoliko sati između večere i spavanja omogućava da se varenje završi pre odmora, što može poboljšati kvalitet sna.
- Raspoloženje i ritam - ranija večera i redovno vreme obroka mogu pomoći u stabilizaciji dnevne rutine, posebno kada je dnevna svetlost slaba.
Ali važno je znati - nije reč o strogim pravilima
Potrebno je uzeti u obzir vašu fizičku aktivnost, eventualne zdravstvene tegobe i dnevni raspored. Na primer, sportista koji trenira uveče možda će imati koristi od kasnijeg obroka radi oporavka, dok će manje aktivna osoba imati koristi od ranije, lakše večere.
Zato umesto rigidnih pravila, posmatrajte vreme obroka kao alat koji možete prilagoditi sebi. Prava vrednost je u svrsi, a ne u savršenstvu.
Saveti za obroke tokom zimskih meseci:
- Završite večeru ranije - idealno između 17.30 i 19 časova, ili bar dva, tri sata pre spavanja
- Više kalorija unosite ranije tokom dana - jači doručak i ručak kada je metabolizam aktivniji
- Planirajte oko fizičke aktivnosti - ako trenirate uveče, neka glavni obrok bude ranije, a posle treninga samo lagani obrok
- Održavajte dosledan ritam - završite sa jelom do 20 časova kako biste uskladili telo sa ritmom spavanja
- Pratite efekte - beležite kako vreme obroka utiče na vaše raspoloženje, energiju i san, pa prilagodite navike
- Budite fleksibilni - ne težite perfekciji, već doslednosti i svesti o svojim potrebama
Kako zima odmiče, obraćanje pažnje na to kada jedemo može biti jednako važno kao i šta jedemo. Usklađivanje vremena obroka sa biološkim ritmom može pomoći u stabilizaciji energije, raspoloženja i sna tokom mračnih meseci.
Ali ključ svega je namera - praviti izbore koji podržavaju zdravlje, a ne slepo pratiti pravila koja izazivaju stres. Najzdraviji ritam je onaj koji se usklađuje sa vašim telom i vašim načinom života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
3
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Komentari 1
Penzioner
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar