Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Foto: Pixabay
Ali promena vremena kada jedemo zimi mogla bi olakšati ove mesece našem telu i umu.
Naše telo funkcioniše prema cirkadijalnim ritmovima - unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, varenje i lučenje hormona. Ovi ritmovi su prirodno usklađeni sa svetlom i tamom, pa kada dani kraće traju, i metabolizam počinje ranije da se usporava.
Ova veza između metabolizma i dnevnog svetla može objasniti zašto sve više istraživanja iz oblasti hrononutricija sugeriše da vreme kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što jedemo. Hrononutricija proučava kako se vreme obroka usklađuje sa unutrašnjim telesnim satom i kakav uticaj kratki zimski dani mogu imati na raspoloženje, metabolizam i zdravlje.
Na primer, jedna studija je pokazala da su zdravi odrasli koji su večerali u 22 časa imali 20 odsto veće skokove šećera u krvi i 10 odsto manju potrošnju masti, u poređenju sa onima koji su večerali u 18 časova - iako su jeli iste obroke i išli na spavanje u isto vreme, piše ScienceAlert.
Šira analiza 29 istraživanja pokazala je da raniji obroci, manji broj obroka i unos većine kalorija ranije tokom dana vode ka većem gubitku težine i poboljšanim metaboličkim parametrima (poput krvnog pritiska, nivoa šećera i holesterola).
Druge studije povezuju stalno kasnu večeru - naročito blizu vremena za spavanje - sa lošijim zdravljem i većim rizikom od gojaznosti i metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa tipa 2.
Rane večere se verovatno bolje usklađuju sa prirodnim ritmom metabolizma, posebno ako se poslednji obrok desi dosta pre nego što telo pređe u fazu odmora. To bi moglo objasniti zdravstvene koristi ranijih obroka.
Mnogi hronobiolozi smatraju da usklađivanje unosa hrane sa cirkadijalnim ritmom predstavlja obećavajuću, niskobudžetnu strategiju za poboljšanje metabolizma - posebno kada se kombinuje sa fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.
Jesti s namerom
Zimi, posebno u severnijim krajevima, kraći dani i duže noći mogu poremetiti cirkadijalni ritam.
Manjak sunčeve svetlosti može smanjiti nivo serotonina, doprinoseći lošem raspoloženju ili sezonskom afektivnom poremećaju (SAD). Uz duže večeri u zatvorenom, mnogi češće grickaju ili pomeraju večeru na kasnije sate.
Ali varenje, lučenje hormona (uključujući one koji pomažu snu i varenju), pa čak i količina sagorenih kalorija tokom dana - svi oni prate cirkadijalni ritam. Kada su obroci preblizu snu, ti procesi se preklapaju na načine koji mogu negativno uticati i na metabolizam i na san.
Iako svetlost i tama najviše utiču na cirkadijalni ritam, i ishrana, i stres, i fizička aktivnost, i temperatura takođe imaju uticaj.
Dakle, da li bi trebalo da jedete ranije zimi?
Za neke ljude - da, makar malo ranije. Evo tri glavna razloga:
- Metabolička usklađenost - kada jedemo dok je metabolizam još aktivan, podržavamo bolju kontrolu šećera, iskorišćenje energije i sagorevanje masti.
- Varenje - ostavljanje nekoliko sati između večere i spavanja omogućava da se varenje završi pre odmora, što može poboljšati kvalitet sna.
- Raspoloženje i ritam - ranija večera i redovno vreme obroka mogu pomoći u stabilizaciji dnevne rutine, posebno kada je dnevna svetlost slaba.
Ali važno je znati - nije reč o strogim pravilima
Potrebno je uzeti u obzir vašu fizičku aktivnost, eventualne zdravstvene tegobe i dnevni raspored. Na primer, sportista koji trenira uveče možda će imati koristi od kasnijeg obroka radi oporavka, dok će manje aktivna osoba imati koristi od ranije, lakše večere.
Zato umesto rigidnih pravila, posmatrajte vreme obroka kao alat koji možete prilagoditi sebi. Prava vrednost je u svrsi, a ne u savršenstvu.
Saveti za obroke tokom zimskih meseci:
- Završite večeru ranije - idealno između 17.30 i 19 časova, ili bar dva, tri sata pre spavanja
- Više kalorija unosite ranije tokom dana - jači doručak i ručak kada je metabolizam aktivniji
- Planirajte oko fizičke aktivnosti - ako trenirate uveče, neka glavni obrok bude ranije, a posle treninga samo lagani obrok
- Održavajte dosledan ritam - završite sa jelom do 20 časova kako biste uskladili telo sa ritmom spavanja
- Pratite efekte - beležite kako vreme obroka utiče na vaše raspoloženje, energiju i san, pa prilagodite navike
- Budite fleksibilni - ne težite perfekciji, već doslednosti i svesti o svojim potrebama
Kako zima odmiče, obraćanje pažnje na to kada jedemo može biti jednako važno kao i šta jedemo. Usklađivanje vremena obroka sa biološkim ritmom može pomoći u stabilizaciji energije, raspoloženja i sna tokom mračnih meseci.
Ali ključ svega je namera - praviti izbore koji podržavaju zdravlje, a ne slepo pratiti pravila koja izazivaju stres. Najzdraviji ritam je onaj koji se usklađuje sa vašim telom i vašim načinom života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Najzdravija kombinacija za srce: Ove dve namirnice treba jesti svakodnevno
03.05.2026.•
0
Nova istraživanja pokazuju da kombinacija namirnica može imati jači efekat na zdravlje nego kada se konzumiraju pojedinačno.
Imune ćelije "pamte" gojaznost dugo nakon gubitka težine
03.05.2026.•
0
Pobediti gojaznost retko je lako. Za mnoge ljude, čak i uspešan gubitak težine prati dugotrajna borba da se spreči povratak kilograma.
Tri stvari koje (osim hrane) utiču na vaš holesterol
03.05.2026.•
0
Visok holesterol ima tendenciju da prođe neprimećeno, često se tiho povećavajući bez očiglednih simptoma.
Temperatura kod dece: Kada je bezazlena, a kada znak za uzbunu?
02.05.2026.•
0
Povišena temperatura jedan je od najčešćih razloga za odlazak kod pedijatra, ali sama po sebi nije bolest već prirodan odgovor organizma na infekciju.
Ovo su znakovi da vam hronično nedostaje san
01.05.2026.•
0
Hronični nedostatak sna najčešće povezujemo s očiglednim simptomima poput iscrpljenosti, ali telo često šalje i suptilnije znakove koji mogu da prođu neprimećeno.
Ako ste stalno umorni možda vam nedostaje ovaj nutrijent
01.05.2026.•
1
Mnogi ljudi se svakodnevno osećaju iscrpljeno i bez energije, čak i kada spavaju dovoljno i redovno.
Mađarski hirurg izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici: Spasao život pacijentu
30.04.2026.•
6
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Ako se mučite sa alergijama: Ovo su najefikasniji preparati za ublažavanje simptoma
30.04.2026.•
0
Magistarka farmacije Jelena Čizmić ističe da su intranazalni kortikosteroidi najbolja terapija za ublažavanje alergijskih simptoma, a koriste se i suplementi na bazi kalcijuma, cinka i kvercetina i probiotski preparati.
Zašto ste stalno umorni: Možda vam nedostaje jod
30.04.2026.•
0
Ako se budite umorni, teško koncentrišete i osećate usporeno - to nije prolazno stanje, već znak da telo ne funkcioniše optimalno.
Sve više Amerikanaca pije sirovo mleko - uprkos epidemijama i upozorenjima naučnika
30.04.2026.•
3
Pristalice konzumiranja sirovog mleka u SAD nastoje da taj potencijalno opasan proizvod učine šire dostupnim i lakšim za nabavku, čak i dok nova epidemija - jedna od najmanje pet za godinu dana - razboljeva decu.
Evo kako psi i mačke utiču na naše mentalno zdravlje
29.04.2026.•
1
Kućni ljubimci aktivno doprinose poboljšanju dobrobiti ljudi.
Koga najčešće ubadaju komarci? Imaju "favorita" među krvnim grupama
29.04.2026.•
3
Neki ljudi su zaista skloniji ubodima komaraca, a naučnici tvrde da za to postoje konkretni razlozi. Na to koga će komarci pre ubosti utiče niz faktora, od genetike i metabolizma do odeće koju nosite.
Stres, hrana ili nešto treće? Šta zaista pokreće IBS
29.04.2026.•
0
April je mesec podizanja svesti o sindromu iritabilnog creva (IBS), stanju koje pogađa sve veći broj ljudi, a o kojem se i dalje nedovoljno govori.
Sledi testiranje na ljudima - implant u mozgu za lečenje depresije
28.04.2026.•
0
Najnoviji interfejs između mozga i računara mogao bi da pomogne ljudima da se oporave od teške depresije.
Otkrivena nova bolest pluća: Zbog pucketanja pri disanju zove se "kokica", javlja se kod onih koji vejpuju
28.04.2026.•
0
Ruski lekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu "kokica" ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Naučnici identifikovali najopasnije vreme u životu za gojenje
26.04.2026.•
0
Nova studija sugeriše da nije samo dobijanje na težini ono što utiče na naše zdravlje tokom života, već i kada dobijamo kilograme.
Da li vodica za ispiranje usta zaista oštećuje srce?
26.04.2026.•
1
Video snimci na društvenim mrežama tvrde da vodica za ispiranje usta može povećati rizik od povećanog krvnog pritiska - i potencijalno oštetiti zdravlje srca.
SZO: U Evropi samo četiri zemlje vakcinišu dovoljno ljudi protiv gripa
26.04.2026.•
0
Iako vakcinacija protiv sezonskog gripa postoji kao mera Svetske zdravstvene organizacije više od 20 godina, samo četiri evropske zemlje vakcinišu dovoljno ljudi kako bi se odbranili od te bolesti.
Direktor Instituta "Dedinje": Važno je da ne jedemo žderući, nego onoliko koliko možemo da "sagorimo"
26.04.2026.•
3
Direktor Instituta "Dedinje" Milovan Bojić upozorio je da smo zemlja sa najvećim procentom smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i apelovao na građane na mere prevencije i odvikavanje od nezdravih životnih navika.
Dnevna mera šećera: Koliko je previše, a koliko bezbedno
25.04.2026.•
1
Šećer je prisutan u gotovo svim namirnicama, prirodno u voću i povrću, ali i kao dodatak u brojnim industrijskim proizvodima.
Za roditelje dečaka: Zašto je HPV vakcina važna i za muškarce
25.04.2026.•
2
Vakcina koja je dugo bila preporučivana isključivo kao zaštita od raka grlića materice kod žena sada pokazuje jasne koristi i za muškarce.
Komentari 1
Penzioner
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar