Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Ali promena vremena kada jedemo zimi mogla bi olakšati ove mesece našem telu i umu.
Naše telo funkcioniše prema cirkadijalnim ritmovima - unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, varenje i lučenje hormona. Ovi ritmovi su prirodno usklađeni sa svetlom i tamom, pa kada dani kraće traju, i metabolizam počinje ranije da se usporava.
Ova veza između metabolizma i dnevnog svetla može objasniti zašto sve više istraživanja iz oblasti hrononutricija sugeriše da vreme kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što jedemo. Hrononutricija proučava kako se vreme obroka usklađuje sa unutrašnjim telesnim satom i kakav uticaj kratki zimski dani mogu imati na raspoloženje, metabolizam i zdravlje.
Na primer, jedna studija je pokazala da su zdravi odrasli koji su večerali u 22 časa imali 20 odsto veće skokove šećera u krvi i 10 odsto manju potrošnju masti, u poređenju sa onima koji su večerali u 18 časova - iako su jeli iste obroke i išli na spavanje u isto vreme, piše ScienceAlert.
Šira analiza 29 istraživanja pokazala je da raniji obroci, manji broj obroka i unos većine kalorija ranije tokom dana vode ka većem gubitku težine i poboljšanim metaboličkim parametrima (poput krvnog pritiska, nivoa šećera i holesterola).
Druge studije povezuju stalno kasnu večeru - naročito blizu vremena za spavanje - sa lošijim zdravljem i većim rizikom od gojaznosti i metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa tipa 2.
Rane večere se verovatno bolje usklađuju sa prirodnim ritmom metabolizma, posebno ako se poslednji obrok desi dosta pre nego što telo pređe u fazu odmora. To bi moglo objasniti zdravstvene koristi ranijih obroka.
Mnogi hronobiolozi smatraju da usklađivanje unosa hrane sa cirkadijalnim ritmom predstavlja obećavajuću, niskobudžetnu strategiju za poboljšanje metabolizma - posebno kada se kombinuje sa fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.
Jesti s namerom
Zimi, posebno u severnijim krajevima, kraći dani i duže noći mogu poremetiti cirkadijalni ritam.
Manjak sunčeve svetlosti može smanjiti nivo serotonina, doprinoseći lošem raspoloženju ili sezonskom afektivnom poremećaju (SAD). Uz duže večeri u zatvorenom, mnogi češće grickaju ili pomeraju večeru na kasnije sate.
Ali varenje, lučenje hormona (uključujući one koji pomažu snu i varenju), pa čak i količina sagorenih kalorija tokom dana - svi oni prate cirkadijalni ritam. Kada su obroci preblizu snu, ti procesi se preklapaju na načine koji mogu negativno uticati i na metabolizam i na san.
Iako svetlost i tama najviše utiču na cirkadijalni ritam, i ishrana, i stres, i fizička aktivnost, i temperatura takođe imaju uticaj.
Dakle, da li bi trebalo da jedete ranije zimi?
Za neke ljude - da, makar malo ranije. Evo tri glavna razloga:
- Metabolička usklađenost - kada jedemo dok je metabolizam još aktivan, podržavamo bolju kontrolu šećera, iskorišćenje energije i sagorevanje masti.
- Varenje - ostavljanje nekoliko sati između večere i spavanja omogućava da se varenje završi pre odmora, što može poboljšati kvalitet sna.
- Raspoloženje i ritam - ranija večera i redovno vreme obroka mogu pomoći u stabilizaciji dnevne rutine, posebno kada je dnevna svetlost slaba.
Ali važno je znati - nije reč o strogim pravilima
Potrebno je uzeti u obzir vašu fizičku aktivnost, eventualne zdravstvene tegobe i dnevni raspored. Na primer, sportista koji trenira uveče možda će imati koristi od kasnijeg obroka radi oporavka, dok će manje aktivna osoba imati koristi od ranije, lakše večere.
Zato umesto rigidnih pravila, posmatrajte vreme obroka kao alat koji možete prilagoditi sebi. Prava vrednost je u svrsi, a ne u savršenstvu.
Saveti za obroke tokom zimskih meseci:
- Završite večeru ranije - idealno između 17.30 i 19 časova, ili bar dva, tri sata pre spavanja
- Više kalorija unosite ranije tokom dana - jači doručak i ručak kada je metabolizam aktivniji
- Planirajte oko fizičke aktivnosti - ako trenirate uveče, neka glavni obrok bude ranije, a posle treninga samo lagani obrok
- Održavajte dosledan ritam - završite sa jelom do 20 časova kako biste uskladili telo sa ritmom spavanja
- Pratite efekte - beležite kako vreme obroka utiče na vaše raspoloženje, energiju i san, pa prilagodite navike
- Budite fleksibilni - ne težite perfekciji, već doslednosti i svesti o svojim potrebama
Kako zima odmiče, obraćanje pažnje na to kada jedemo može biti jednako važno kao i šta jedemo. Usklađivanje vremena obroka sa biološkim ritmom može pomoći u stabilizaciji energije, raspoloženja i sna tokom mračnih meseci.
Ali ključ svega je namera - praviti izbore koji podržavaju zdravlje, a ne slepo pratiti pravila koja izazivaju stres. Najzdraviji ritam je onaj koji se usklađuje sa vašim telom i vašim načinom života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
1
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Komentari 1
Penzioner
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar