Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Foto: Pixabay
Ali promena vremena kada jedemo zimi mogla bi olakšati ove mesece našem telu i umu.
Naše telo funkcioniše prema cirkadijalnim ritmovima - unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, varenje i lučenje hormona. Ovi ritmovi su prirodno usklađeni sa svetlom i tamom, pa kada dani kraće traju, i metabolizam počinje ranije da se usporava.
Ova veza između metabolizma i dnevnog svetla može objasniti zašto sve više istraživanja iz oblasti hrononutricija sugeriše da vreme kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što jedemo. Hrononutricija proučava kako se vreme obroka usklađuje sa unutrašnjim telesnim satom i kakav uticaj kratki zimski dani mogu imati na raspoloženje, metabolizam i zdravlje.
Na primer, jedna studija je pokazala da su zdravi odrasli koji su večerali u 22 časa imali 20 odsto veće skokove šećera u krvi i 10 odsto manju potrošnju masti, u poređenju sa onima koji su večerali u 18 časova - iako su jeli iste obroke i išli na spavanje u isto vreme, piše ScienceAlert.
Šira analiza 29 istraživanja pokazala je da raniji obroci, manji broj obroka i unos većine kalorija ranije tokom dana vode ka većem gubitku težine i poboljšanim metaboličkim parametrima (poput krvnog pritiska, nivoa šećera i holesterola).
Druge studije povezuju stalno kasnu večeru - naročito blizu vremena za spavanje - sa lošijim zdravljem i većim rizikom od gojaznosti i metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa tipa 2.
Rane večere se verovatno bolje usklađuju sa prirodnim ritmom metabolizma, posebno ako se poslednji obrok desi dosta pre nego što telo pređe u fazu odmora. To bi moglo objasniti zdravstvene koristi ranijih obroka.
Mnogi hronobiolozi smatraju da usklađivanje unosa hrane sa cirkadijalnim ritmom predstavlja obećavajuću, niskobudžetnu strategiju za poboljšanje metabolizma - posebno kada se kombinuje sa fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom.
Jesti s namerom
Zimi, posebno u severnijim krajevima, kraći dani i duže noći mogu poremetiti cirkadijalni ritam.
Manjak sunčeve svetlosti može smanjiti nivo serotonina, doprinoseći lošem raspoloženju ili sezonskom afektivnom poremećaju (SAD). Uz duže večeri u zatvorenom, mnogi češće grickaju ili pomeraju večeru na kasnije sate.
Ali varenje, lučenje hormona (uključujući one koji pomažu snu i varenju), pa čak i količina sagorenih kalorija tokom dana - svi oni prate cirkadijalni ritam. Kada su obroci preblizu snu, ti procesi se preklapaju na načine koji mogu negativno uticati i na metabolizam i na san.
Iako svetlost i tama najviše utiču na cirkadijalni ritam, i ishrana, i stres, i fizička aktivnost, i temperatura takođe imaju uticaj.
Dakle, da li bi trebalo da jedete ranije zimi?
Za neke ljude - da, makar malo ranije. Evo tri glavna razloga:
- Metabolička usklađenost - kada jedemo dok je metabolizam još aktivan, podržavamo bolju kontrolu šećera, iskorišćenje energije i sagorevanje masti.
- Varenje - ostavljanje nekoliko sati između večere i spavanja omogućava da se varenje završi pre odmora, što može poboljšati kvalitet sna.
- Raspoloženje i ritam - ranija večera i redovno vreme obroka mogu pomoći u stabilizaciji dnevne rutine, posebno kada je dnevna svetlost slaba.
Ali važno je znati - nije reč o strogim pravilima
Potrebno je uzeti u obzir vašu fizičku aktivnost, eventualne zdravstvene tegobe i dnevni raspored. Na primer, sportista koji trenira uveče možda će imati koristi od kasnijeg obroka radi oporavka, dok će manje aktivna osoba imati koristi od ranije, lakše večere.
Zato umesto rigidnih pravila, posmatrajte vreme obroka kao alat koji možete prilagoditi sebi. Prava vrednost je u svrsi, a ne u savršenstvu.
Saveti za obroke tokom zimskih meseci:
- Završite večeru ranije - idealno između 17.30 i 19 časova, ili bar dva, tri sata pre spavanja
- Više kalorija unosite ranije tokom dana - jači doručak i ručak kada je metabolizam aktivniji
- Planirajte oko fizičke aktivnosti - ako trenirate uveče, neka glavni obrok bude ranije, a posle treninga samo lagani obrok
- Održavajte dosledan ritam - završite sa jelom do 20 časova kako biste uskladili telo sa ritmom spavanja
- Pratite efekte - beležite kako vreme obroka utiče na vaše raspoloženje, energiju i san, pa prilagodite navike
- Budite fleksibilni - ne težite perfekciji, već doslednosti i svesti o svojim potrebama
Kako zima odmiče, obraćanje pažnje na to kada jedemo može biti jednako važno kao i šta jedemo. Usklađivanje vremena obroka sa biološkim ritmom može pomoći u stabilizaciji energije, raspoloženja i sna tokom mračnih meseci.
Ali ključ svega je namera - praviti izbore koji podržavaju zdravlje, a ne slepo pratiti pravila koja izazivaju stres. Najzdraviji ritam je onaj koji se usklađuje sa vašim telom i vašim načinom života.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 1
Penzioner
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar