Studija: "Breaking Bad" efekat raka je stvaran

Mnogo toga može da se promeni nakon dijagnoze raka. Vest može doneti uznemirenost, anksioznost ili depresiju, zajedno sa nizom preispitivanja kod pacijenata koji iznenada vide život u drugačijem svetlu.
Studija: "Breaking Bad" efekat raka je stvaran
Foto: Screenshot (Youtube/The Take)
Nova studija sugeriše da to može promeniti i nešto neočekivanije. U godinama nakon dijagnoze raka, ljudi su značajno skloniji da budu osuđeni za krivično delo, uključujući i one bez prethodnog krivičnog dosijea.
 
Da, to je kao u seriji "Breaking Bad" o blagoćudnom profesoru hemije u srednjoj školi čija dijagnoza raka podstiče na odlazak u kriminal.
 
Većina pacijenata obolelih od raka koji dožive ovaj efekat, međutim, ne postaju nemilosrdni kao Volter Vajt. Prema studiji, njihove osude obično se odnose na prekršaje kao što su krađa u prodavnici ili posedovanje droge.
Ipak, ti prestupi i dalje mogu izazvati probleme. S obzirom na potencijalne posledice za osuđene pacijente, njihove porodice i žrtve, vredi dublje istražiti da li je rak zaista iza ovog obrasca - i ako jeste, zašto?
 
Da bi to uradio, tim ekonomista je kombinovao podatke iz nekoliko administrativnih registara u Danskoj, stvarajući ogroman skup podataka koji obuhvata demografiju, rad, obrazovanje, prihod, bogatstvo, zdravlje i krivičnu istoriju, piše ScienceAlert.
 
Fokusirali su se na 368.317 ljudi kojima je dijagnostikovan rak između 1980. i 2018. godine. Povezivanjem zdravstvenih podataka i krivičnih dosijea, mogli su da uporede ponašanje pacijenata sa kontrolnom grupom koja nije dobila dijagnozu raka.
U početku, novodijagnostikovani pacijenti sa rakom ne pokazuju znake kriminaliteta, pokazala je studija. Stope kriminala zapravo opadaju u prvoj godini nakon dijagnoze, što je verovatno s obzirom na to da mnogi od tih pacijenata prolaze kroz intenzivne terapije poput zračenja ili hemoterapije.
 
"Glavni razlog za ovo početno smanjenje je intuitivan. Prolazak kroz lečenje raka je fizički iscrpljujući i primorava pacijenta sa rakom da posećuje ili ostaje u bolnici tokom dugih perioda", pišu istraživači.
 
Dve godine nakon dijagnoze, međutim, nešto se menja: verovatnoća da pacijenti budu osuđeni za krivično delo raste iznad njihovog pre-raka osnovnog nivoa i postaje statistički značajna.
 
Ovaj efekat nastavlja da raste pet godina nakon dijagnoze, a zatim se stabilizuje na visokim nivoima narednih pet godina.
 
Ukupno, pacijenti imaju 14 procenata veću verovatnoću da budu osuđeni za krivično delo nakon što im je dijagnostikovan rak, pokazala je studija.
 
Pored pokazivanja ove korelacije, istraživači su nastojali da razumeju zašto bi dijagnoza raka mogla navesti ljude da krše zakon. Istražili su nekoliko mogućih mehanizama, počevši od ekonomije.
 
Svi pacijenti u ovoj studiji imali su zdravstveno osiguranje, koje je univerzalno u Danskoj, što sugeriše da oni koji su se okrenuli kriminalu nisu bili motivisani neplaćenim medicinskim računima, napominju autori.
 
Ipak, rak uzima finansijski danak. Verovatnoća zaposlenja pacijenata opada za 1,5 procentnih poena u godini kada im je dijagnostikovan, a čak i oni koji imaju posao obično rade manje sati i ostvaruju manji prihod.
 
"Pokazujemo da pojedinci koji imaju najjaču vezu između kriminala i raka takođe imaju tendenciju da dožive najveći pad ukupnog prihoda", pišu istraživači.
 
Ipak, uz porast ekonomskih i imovinskih krivičnih dela, studija je takođe pronašla značajan porast neekonomskih krivičnih dela poput nasilnih prestupa, što ukazuje na dodatne faktore.
 
Istraživači su takođe razmatrali verovatnoće preživljavanja pacijenata, jer izgled ranije smrti može umanjiti odvraćajući efekat dugoročnih posledica poput zatvora.
 
Grupisali su pacijente u podskupove na osnovu petogodišnje verovatnoće preživljavanja procenjene prema tipu raka i karakteristikama pacijenta kao što su starost, pol i bračni status.
 
Veza između raka i kriminaliteta bila je jača kod pacijenata čija je petogodišnja verovatnoća preživljavanja strmije opala tokom godine kada im je postavljena dijagnoza.
Politike socijalne zaštite mogle bi ublažiti ovaj efekat. Iskorišćavajući varijacije izazvane danskim opštinskim reformama iz 2007. godine, autori studije su utvrdili da je porast kriminala povezan sa rakom bio izraženiji na mestima gde je socijalna podrška bila smanjena.
 
Pacijenti oboleli od raka moraju nastaviti da se prilagođavaju novim, često nepoželjnim okolnostima. Mnogi traže podršku od voljenih ili se fokusiraju na korake za poboljšanje svog zdravlja, kao što su vežbanje i istraživanje opcija lečenja.
 
Ako se veza potvrdi i u drugim zemljama, to bi moglo ukazivati na novu vrstu praznine u podršci.
 
"Naši rezultati ukazuju da su politike koje se bave ekonomskim posledicama zdravstvenih šokova važne za ublažavanje nastalog uticaja na kriminal", pišu istraživači.
 
Studija je objavljena u časopisu "American Economic Journal: Applied Economics".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Михајло

    24.02.2026 14:36
    #
    Можда је једноставно у питању ослобађање од правила... Правила, правила да би ме удавила....

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje