Avokado je zdrav - da li je svejedno u koje doba dana se jede?
Avokado je bogat vlaknima i mastima koje su zdrave za srce. Da li postoji najbolje vreme da se jede avokado?
Avokado možete jesti u bilo koje doba dana, a i dalje imati koristi za zdravlje. Ne postoje konačne studije koje ukazuju na jedno idealno doba dana za konzumiranje avokada kako bi se maksimalno iskoristile njegove zdravstvene prednosti.
Međutim, neka preliminarna istraživanja sugerišu da jedenje avokada u određeno vreme može imati specifične koristi.
Zamena ugljenih hidrata avokadom ujutru može povećati sitost
Jedno malo istraživanje iz 2019. godine pokazalo je da zamena dela ugljenih hidrata avokadom u sklopu doručka povećava osećaj sitosti i pomaže ljudima da se duže osećaju sito. Studija je takođe pokazala da su nivoi peptida YY (PYY), hormona koji podržava sitost, bili viši kod ljudi koji su jeli avokado za doručak.
Istraživači su primetili i poboljšan protok krvi i stabilniji nivo šećera u krvi nakon doručka sa avokadom u poređenju sa standardnim obrokom.
Potrebna su dodatna istraživanja da bi se ovi nalazi potvrdili, piše Health.
Konzumiranje avokada za ručak može smanjiti kasnije grickanje
Jedno starije, manje istraživanje pokazalo je da su osobe sa viškom telesne mase, bez drugih zdravstvenih problema, koje su jele avokado za ručak, osećale veću sitost nakon obroka. Taj osećaj sitosti pomogao im je da izbegnu grickanje i do pet sati nakon ručka. Takođe su imale stabilniji nivo šećera u krvi.
Dodavanje avokada u sendvič, supu ili salatu može pomoći u sprečavanju želje za užinom između obroka.
Uživanje u avokadu uveče može poboljšati metabolizam
Studija iz 2025. godine pokazala je da su osobe koje su jele avokado kao večernju užinu imale nešto niže nivoe triglicerida pre doručka u poređenju sa drugim kasnim užinama. Tri sata nakon doručka, nivoi triglicerida bili su značajno niži.
Ovi rezultati podržavaju takozvani "efekat drugog obroka", prema kome prethodni obrok može uticati na način na koji telo obrađuje sledeći obrok. Učesnici studije jeli su avokado između 20 i 21 čas, zatim su postili 12 sati tokom noći pre doručka.
Postoje i određeni dokazi da konzumiranje avokada uveče može poboljšati san. Jedna studija iz 2025. godine pokazala je da je konzumiranje jednog avokada dnevno tokom šest meseci poboljšalo trajanje i kvalitet sna.
Nutritivna vrednost avokada
Avokado je jedno od najhranljivijih i najsitijih voća. Jedan avokado (200 grama) sadrži približno:
- Kalorije: 322 kcal
- Proteini: 4 g
- Ukupne masti: 29,5 g (od čega 23,3 g mono i polinezasićenih masti)
- Ugljeni hidrati: 17,1 g
- Vlakna: 13,5 g (48 odsto preporučenog dnevnog unosa)
- Vitamin K: 42,2 mikrograma (35 odsto dnevnog unosa)
- Vitamin E: 4,2 mg (28 odsto dnevnog unosa)
- Vitamin C: 20 mg (22 odsto dnevnog unosa)
- Kalijum: 975 mg (20 odsto dnevnog unosa)
Avokado ima više zdravstvenih koristi. Istraživanja sugerišu da redovna konzumacija može smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, kao i pomoći u snižavanju holesterola. Može doprineti zdravlju očiju i poboljšati elastičnost i čvrstinu kože.
Kako uživati u avokadu u bilo koje doba dana
Avokado ima blag ukus i kremastu teksturu, pa se lako uklapa u različite obroke. Možete ga jesti kao užinu, dodati u salate i obroke sa žitaricama ili izgnječiti u slani namaz. Evo nekoliko jednostavnih ideja:
- Izgnječite avokado na integralnom tostu;
- Isecite ga na kockice i dodajte u salatu;
- Izgnječite ga i koristite umesto majoneza u sendviču;
- Isecite ga i poslužite uz jaja;
- Pomešajte ga sa crnim lukom, paradajzom i začinima za gvakamole;
- Dodajte ga u smuti radi kremastije teksture;
- Napunite polovinu avokada pilećom ili salatom od tunjevine;
- Koristite ga kao dodatak za supu ili čili.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar