Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Foto: Pixabay
Sada naučnici analiziraju njen hemijski sastav u nadi da će pronaći nove načine dijagnostikovanja bolesti, prenosi RTS.
Narandžaste je boje, lepljiva je i verovatno je poslednja stvar o kojoj želite da razgovarate u društvu. Pa ipak, ušna mast sve više privlači pažnju naučnika, koji žele da je iskoriste kako bi saznali više o bolestima i stanjima poput raka, srčanih bolesti i metaboličkih poremećaja kao što je dijabetes tipa 2.
Pravi naziv za ovu lepljivu materiju je cerumen, i to je mešavina sekreta iz dve vrste žlezda koje oblažu spoljašnji ušni kanal; ceruminoznih i lojnih žlezda.
Velika većina ljudi evropskog ili afričkog porekla ima vlažnu ušnu mast, koja je žute ili narandžaste boje i lepljiva. Međutim, 95% ljudi iz istočne Azije ima suvu ušnu mast, koja nije lepljiva. Gen odgovoran za proizvodnju vlažne ili suve ušne masti naziva se ABCC11, koji je takođe odgovoran za to da li osoba ima smrdljive pazuhe. Oko dva odsto ljudi – uglavnom oni u kategoriji suve ušne masti – imaju verziju ovog gena, što znači da im pazusi nemaju miris.
Međutim, možda najkorisnija otkrića vezana za ušnu mast odnosi se na to šta lepljiva materija u našim ušima može otkriti o našem zdravlju.
Ono što je pouzdano utvrđeno jeste veza između nekih sistemskih bolesti i supstanci koje se nalaze u ušnoj masti. Na primer leucinoza (urin karakteristično miriše na javorov sirup), redak genetski poremećaj koji sprečava telo da razgradi određene aminokiseline koje se nalaze u hrani. To dovodi do nakupljanja isparljivih jedinjenja u krvi i urinu, što urinu daje karakterističan miris javorovog sirupa.
Molekul odgovoran za slatkasto mirisnu mokraću je sotolon, i može se naći u ušnoj masti ljudi sa ovim stanjem. To znači da se stanje može dijagnostikovati jednostavnim brisom nečijih ušiju, što je mnogo jednostavniji i jeftiniji proces od genetskog testa. Iako takav test možda nije ni potreban.
"Ušni vosak bukvalno miriše na javorov sirup, tako da u roku od 12 sati od rođenja bebe, kada osetite ovaj prepoznatljiv i prijatan miris, to vam govori da imaju ovu urođenu grešku metabolizma", objašnjava hemičarka Rabi An Musa.
Kovid 19 se ponekad može otkriti i u ušnoj masti, a takođe može reći da li osoba ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2. Rani radovi ukazuju i da se može utvrditi da li neko ima određeni oblik srčane bolesti iz ušne masti, iako je i dalje lakše dijagnostikovati ovo stanje iz analize krvi.
Tu je i Menijerova bolest, oboljenje unutrašnjeg uha koje uzrokuje vrtoglavicu i gubitak sluha kod ljudi. Musa je nedavno predvodila tim koji je otkrio da ušna mast pacijenata sa Menijerovom bolešću ima niže nivoe tri masne kiseline nego kod zdravih ispitanika u kontrolnoj grupi.
Ovo je prvi put da je neko pronašao biomarker za ovo stanje, koje se obično dijagnostikuje isključivanjem svega ostalog – proces koji može trajati godinama. Ovo otkriće budi nadu da bi lekari mogli da koriste ušnu mast za bržu dijagnostikovanje ovog stanja u budućnosti.
Nezgodne dijagnoze
Antoniozi Filjo i njegov tim razvijaju "cerumenogram" – dijagnostički alat za koji tvrde da može tačno da predvidi da li osoba ima određene oblike raka na osnovu ušnog cerumena.
U studiji iz 2019. godine, tim Antoniozija Filja prikupio je uzorke od 52 pacijenta obolela od raka kojima je dijagnostikovan limfom, karcinom ili leukemija. Istraživači su takođe uzeli cerumen od 50 zdravih ispitanika. Zatim su analizirali uzorke koristeći metodu koja može precizno da detektuje prisustvo isparljivih organskih jedinjenja (VOC) – hemikalija koje lako isparavaju na vazduhu.
Istraživači su identifikovali 27 jedinjenja u ušnom cerumenu koja su služila kao neka vrsta "otiska prsta" za dijagnozu raka. Drugim rečima, tim je mogao sa 100 odsto tačnošću da predvidi da li neko ima rak (limfom, karcinom ili leukemiju) na osnovu koncentracija ovih 27 molekula. Zanimljivo je da test nije mogao da razlikuje različite vrste raka, što ukazuje da molekule proizvode ili ćelije raka svih ovih vrsta raka ili kao odgovor na njih.
U Brazilu, bolnica Amaral Karvaljo je nedavno usvojila cerumenogram kao dijagnostičku i prateću tehniku za lečenje raka, kaže Antoniozi Filjo.
Ceo tekst čitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Tri skrivena znaka da nesvesno škrgućete zubima
27.01.2026.•
0
Danju ili noću, mnogi od nas škrguću ili stiskaju zube, a da toga nisu ni svesni.
Studija: Prekomerna težina povećava rizik od vaskularne demencije
27.01.2026.•
1
Prekomerna težina značajno povećava rizik od razvoja vaskularne demencije, prema najnovijoj studiji naučnika u Velikoj Britaniji i Danskoj, preneo je Euronews.
Minaqua pod lupom struke: Mineralna voda sa stručnom potvrdom kvaliteta
27.01.2026.•
0
Kompanija BB MINAQUA, proizvođač prirodne mineralne vode, već godinama opravdava poverenje potrošača zahvaljujući kvalitetu i jedinstvenom mineralnom sastavu svoje vode.
Pametne pilule bi mogle da prijave da li ih pacijenti uzimaju
25.01.2026.•
1
Eksperimentalna tableta može da pošalje signal da je progutana, tvrde istraživači.
Studija: Jedno antitelo može da prepolovi broj migrena
25.01.2026.•
0
Nespecifično antitelo fremanezumab može da smanji za 50 odsto broj napada migrene kod dece, pokazala je najnovija međunarodna klinička studija u kojoj je učestvovao IRCCS San Rafaele u Rimu.
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
25.01.2026.•
0
Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Hrvatska uvodi obaveznu vakcinaciju protiv HPV-a
25.01.2026.•
4
Od sledeće godine u Hrvatskoj bi vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo da bude obavezna, nakon zakonskih izmena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine.
Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
25.01.2026.•
1
Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Naučnici su pokušali da prošire grip - ali nisu uspeli, evo zašto
25.01.2026.•
1
Grupa volontera provela je dane zaključana u maloj hotelskoj sobi sa ljudima aktivno zaraženim gripom. Igrali su igre, delili predmete i zajedno vežbali u uslovima osmišljenim da pomognu širenju virusa.
Često uzimate kafu za poneti? Ovo su skriveni rizici koje nosi vruća kafa iz papirnih čaša
24.01.2026.•
3
Čini se da je već prodrla i u naša tela, jer su je istraživanja otkrila u arterijama, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.
Bebe na zimskom vazduhu: Kako pedijatri ocenjuju skandinavsku praksu
24.01.2026.•
8
Praksa da bebe spavaju napolju, na temperaturama ispod nule, u zemljama poput Švedske, Danske, Islanda i Finske često izaziva čuđenje i nevericu kod roditelja u Srbiji.
SAD napustile Svetsku zdravstvenu organizaciju
23.01.2026.•
16
SAD su završile proces povlačenja iz Svetske zdravstvene organizacije, godinu dana od kada je američki predsednik Donald Tramp objavio da prekida članstvo koje je trajalo 78 godina.
Manje slučajeva gripa, među obolelima najviše dece
22.01.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ovo su znaci da ne pijete dovoljno vode
22.01.2026.•
0
Voda je osnovna potreba organizma, ali i jedna od navika koju najlakše zanemarujemo.
Rak grlića materice: Smanjena stopa smrtnosti, važna vakcinacija
21.01.2026.•
1
U toku je Evropska nedelja prevencije raka grlića materice. To je jedini malignitet koji možemo da sprečimo imunizacijom, uz redovne preglede. Nažalost, Srbija je među vodećim evropskim zemljama po broju obolelih.
O trošku RFZO: Devojčici iz Srbije istovremeno presađeni bubreg i jetra u Italiji
21.01.2026.•
4
Sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji, a o trošku RFZO.
Detoks posle praznika: Kako jod pomaže metabolizmu da se oporavi?
21.01.2026.•
0
Nakon prazničnog perioda i povećanog unosa hrane sa praznične trpeze, mnogi traže načine da "resetuju" organizam. Dok se najčešće govori o nekim vrstama dijeta, često se zaboravlja jedan važan element - jod.
Studija objasnila zašto se neki ljudi opiju a da nisu popili ni kap alkohola
19.01.2026.•
1
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Konzumiranje podgrejane testenine možda je bolje od sveže pripremljene
18.01.2026.•
4
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
18.01.2026.•
1
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
1
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar