Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Foto: Pixabay
Sada naučnici analiziraju njen hemijski sastav u nadi da će pronaći nove načine dijagnostikovanja bolesti, prenosi RTS.
Narandžaste je boje, lepljiva je i verovatno je poslednja stvar o kojoj želite da razgovarate u društvu. Pa ipak, ušna mast sve više privlači pažnju naučnika, koji žele da je iskoriste kako bi saznali više o bolestima i stanjima poput raka, srčanih bolesti i metaboličkih poremećaja kao što je dijabetes tipa 2.
Pravi naziv za ovu lepljivu materiju je cerumen, i to je mešavina sekreta iz dve vrste žlezda koje oblažu spoljašnji ušni kanal; ceruminoznih i lojnih žlezda.
Velika većina ljudi evropskog ili afričkog porekla ima vlažnu ušnu mast, koja je žute ili narandžaste boje i lepljiva. Međutim, 95% ljudi iz istočne Azije ima suvu ušnu mast, koja nije lepljiva. Gen odgovoran za proizvodnju vlažne ili suve ušne masti naziva se ABCC11, koji je takođe odgovoran za to da li osoba ima smrdljive pazuhe. Oko dva odsto ljudi – uglavnom oni u kategoriji suve ušne masti – imaju verziju ovog gena, što znači da im pazusi nemaju miris.
Međutim, možda najkorisnija otkrića vezana za ušnu mast odnosi se na to šta lepljiva materija u našim ušima može otkriti o našem zdravlju.
Ono što je pouzdano utvrđeno jeste veza između nekih sistemskih bolesti i supstanci koje se nalaze u ušnoj masti. Na primer leucinoza (urin karakteristično miriše na javorov sirup), redak genetski poremećaj koji sprečava telo da razgradi određene aminokiseline koje se nalaze u hrani. To dovodi do nakupljanja isparljivih jedinjenja u krvi i urinu, što urinu daje karakterističan miris javorovog sirupa.
Molekul odgovoran za slatkasto mirisnu mokraću je sotolon, i može se naći u ušnoj masti ljudi sa ovim stanjem. To znači da se stanje može dijagnostikovati jednostavnim brisom nečijih ušiju, što je mnogo jednostavniji i jeftiniji proces od genetskog testa. Iako takav test možda nije ni potreban.
"Ušni vosak bukvalno miriše na javorov sirup, tako da u roku od 12 sati od rođenja bebe, kada osetite ovaj prepoznatljiv i prijatan miris, to vam govori da imaju ovu urođenu grešku metabolizma", objašnjava hemičarka Rabi An Musa.
Kovid 19 se ponekad može otkriti i u ušnoj masti, a takođe može reći da li osoba ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2. Rani radovi ukazuju i da se može utvrditi da li neko ima određeni oblik srčane bolesti iz ušne masti, iako je i dalje lakše dijagnostikovati ovo stanje iz analize krvi.
Tu je i Menijerova bolest, oboljenje unutrašnjeg uha koje uzrokuje vrtoglavicu i gubitak sluha kod ljudi. Musa je nedavno predvodila tim koji je otkrio da ušna mast pacijenata sa Menijerovom bolešću ima niže nivoe tri masne kiseline nego kod zdravih ispitanika u kontrolnoj grupi.
Ovo je prvi put da je neko pronašao biomarker za ovo stanje, koje se obično dijagnostikuje isključivanjem svega ostalog – proces koji može trajati godinama. Ovo otkriće budi nadu da bi lekari mogli da koriste ušnu mast za bržu dijagnostikovanje ovog stanja u budućnosti.
Nezgodne dijagnoze
Antoniozi Filjo i njegov tim razvijaju "cerumenogram" – dijagnostički alat za koji tvrde da može tačno da predvidi da li osoba ima određene oblike raka na osnovu ušnog cerumena.
U studiji iz 2019. godine, tim Antoniozija Filja prikupio je uzorke od 52 pacijenta obolela od raka kojima je dijagnostikovan limfom, karcinom ili leukemija. Istraživači su takođe uzeli cerumen od 50 zdravih ispitanika. Zatim su analizirali uzorke koristeći metodu koja može precizno da detektuje prisustvo isparljivih organskih jedinjenja (VOC) – hemikalija koje lako isparavaju na vazduhu.
Istraživači su identifikovali 27 jedinjenja u ušnom cerumenu koja su služila kao neka vrsta "otiska prsta" za dijagnozu raka. Drugim rečima, tim je mogao sa 100 odsto tačnošću da predvidi da li neko ima rak (limfom, karcinom ili leukemiju) na osnovu koncentracija ovih 27 molekula. Zanimljivo je da test nije mogao da razlikuje različite vrste raka, što ukazuje da molekule proizvode ili ćelije raka svih ovih vrsta raka ili kao odgovor na njih.
U Brazilu, bolnica Amaral Karvaljo je nedavno usvojila cerumenogram kao dijagnostičku i prateću tehniku za lečenje raka, kaže Antoniozi Filjo.
Ceo tekst čitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Vitalnost u užurbanom ritmu: Kako očuvati zdravlje u savremenom svetu
19.05.2026.•
0
U današnjem ubrzanom tempu života, naročito u urbanim sredinama poput Novog Sada, održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja postalo je pravi izazov.
Zašto žene češće proveravaju štitnu žlezdu i koliko je jod važan za hormonalni balans?
19.05.2026.•
0
Umor, promene raspoloženja, manjak energije, osećaj iscrpljenosti ili problemi sa koncentracijom često se pripisuju stresu i svakodnevnom tempu života.
Kako čujete danas?
18.05.2026.•
0
Audiovox organizuje Open House akciju sa specijalnim pogodnostima u Novom Sadu, na Limanu, u sredu, 20. maja 2026.
Personalizovano lečenje hipertenzije: Genetski faktori ključni za izbor terapije
17.05.2026.•
0
Novi pristup lečenju arterijske hipertenzije (visokog krvnog pritiska) koji uzima u obzir individualne genetske karakteristike osobe razvili su specijalisti na Univerzitetu Sečenov u Rusiji.
Na kojoj ruci se meri pritisak: Izbegnite greške koje mogu promeniti rezultate
17.05.2026.•
2
Većina ljudi koji redovno kontrolišu krvni pritisak pretpostavlja da je jedino važno kada i koliko često to rade.
Studija: Posete muzejima mogle bi da uspore biološko starenje
17.05.2026.•
0
Pre nekoliko godina, neki lekari u Kanadi počeli su da svojim pacijentima "prepisuju" umetnost, dajući im besplatan pristup lokalnom muzeju.
Oči bi mogle da otkriju rizik od osteoporoze
17.05.2026.•
2
Oči su prozor u naše dublje zdravlje. Kao jedini spoljašnji produžetak centralnog nervnog sistema, ovi čulni organi mogu odražavati ne samo stanje našeg mozga i krvnih sudova, već i naših kostiju.
Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
17.05.2026.•
0
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Buđenje usred noći nije slučajno: Šta znači period između 3 i 5 ujutru
16.05.2026.•
7
Tradicionalna kineska medicina objašnjava zašto se mnogi ljudi tokom noći bude baš u određeno vreme.
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar