Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Foto: Pixabay
Sada naučnici analiziraju njen hemijski sastav u nadi da će pronaći nove načine dijagnostikovanja bolesti, prenosi RTS.
Narandžaste je boje, lepljiva je i verovatno je poslednja stvar o kojoj želite da razgovarate u društvu. Pa ipak, ušna mast sve više privlači pažnju naučnika, koji žele da je iskoriste kako bi saznali više o bolestima i stanjima poput raka, srčanih bolesti i metaboličkih poremećaja kao što je dijabetes tipa 2.
Pravi naziv za ovu lepljivu materiju je cerumen, i to je mešavina sekreta iz dve vrste žlezda koje oblažu spoljašnji ušni kanal; ceruminoznih i lojnih žlezda.
Velika većina ljudi evropskog ili afričkog porekla ima vlažnu ušnu mast, koja je žute ili narandžaste boje i lepljiva. Međutim, 95% ljudi iz istočne Azije ima suvu ušnu mast, koja nije lepljiva. Gen odgovoran za proizvodnju vlažne ili suve ušne masti naziva se ABCC11, koji je takođe odgovoran za to da li osoba ima smrdljive pazuhe. Oko dva odsto ljudi – uglavnom oni u kategoriji suve ušne masti – imaju verziju ovog gena, što znači da im pazusi nemaju miris.
Međutim, možda najkorisnija otkrića vezana za ušnu mast odnosi se na to šta lepljiva materija u našim ušima može otkriti o našem zdravlju.
Ono što je pouzdano utvrđeno jeste veza između nekih sistemskih bolesti i supstanci koje se nalaze u ušnoj masti. Na primer leucinoza (urin karakteristično miriše na javorov sirup), redak genetski poremećaj koji sprečava telo da razgradi određene aminokiseline koje se nalaze u hrani. To dovodi do nakupljanja isparljivih jedinjenja u krvi i urinu, što urinu daje karakterističan miris javorovog sirupa.
Molekul odgovoran za slatkasto mirisnu mokraću je sotolon, i može se naći u ušnoj masti ljudi sa ovim stanjem. To znači da se stanje može dijagnostikovati jednostavnim brisom nečijih ušiju, što je mnogo jednostavniji i jeftiniji proces od genetskog testa. Iako takav test možda nije ni potreban.
"Ušni vosak bukvalno miriše na javorov sirup, tako da u roku od 12 sati od rođenja bebe, kada osetite ovaj prepoznatljiv i prijatan miris, to vam govori da imaju ovu urođenu grešku metabolizma", objašnjava hemičarka Rabi An Musa.
Kovid 19 se ponekad može otkriti i u ušnoj masti, a takođe može reći da li osoba ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2. Rani radovi ukazuju i da se može utvrditi da li neko ima određeni oblik srčane bolesti iz ušne masti, iako je i dalje lakše dijagnostikovati ovo stanje iz analize krvi.
Tu je i Menijerova bolest, oboljenje unutrašnjeg uha koje uzrokuje vrtoglavicu i gubitak sluha kod ljudi. Musa je nedavno predvodila tim koji je otkrio da ušna mast pacijenata sa Menijerovom bolešću ima niže nivoe tri masne kiseline nego kod zdravih ispitanika u kontrolnoj grupi.
Ovo je prvi put da je neko pronašao biomarker za ovo stanje, koje se obično dijagnostikuje isključivanjem svega ostalog – proces koji može trajati godinama. Ovo otkriće budi nadu da bi lekari mogli da koriste ušnu mast za bržu dijagnostikovanje ovog stanja u budućnosti.
Nezgodne dijagnoze
Antoniozi Filjo i njegov tim razvijaju "cerumenogram" – dijagnostički alat za koji tvrde da može tačno da predvidi da li osoba ima određene oblike raka na osnovu ušnog cerumena.
U studiji iz 2019. godine, tim Antoniozija Filja prikupio je uzorke od 52 pacijenta obolela od raka kojima je dijagnostikovan limfom, karcinom ili leukemija. Istraživači su takođe uzeli cerumen od 50 zdravih ispitanika. Zatim su analizirali uzorke koristeći metodu koja može precizno da detektuje prisustvo isparljivih organskih jedinjenja (VOC) – hemikalija koje lako isparavaju na vazduhu.
Istraživači su identifikovali 27 jedinjenja u ušnom cerumenu koja su služila kao neka vrsta "otiska prsta" za dijagnozu raka. Drugim rečima, tim je mogao sa 100 odsto tačnošću da predvidi da li neko ima rak (limfom, karcinom ili leukemiju) na osnovu koncentracija ovih 27 molekula. Zanimljivo je da test nije mogao da razlikuje različite vrste raka, što ukazuje da molekule proizvode ili ćelije raka svih ovih vrsta raka ili kao odgovor na njih.
U Brazilu, bolnica Amaral Karvaljo je nedavno usvojila cerumenogram kao dijagnostičku i prateću tehniku za lečenje raka, kaže Antoniozi Filjo.
Ceo tekst čitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
2
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
U Srbiji počinje sprovođenje TAVI procedure kod dece o trošku RFZO
12.03.2026.•
0
Minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji će početi da se primenjuje kod dece.
Koliko jagode zapravo imaju vitamina?
12.03.2026.•
2
Jagode su jedno od najpopularnijih prolećnih voća, a osim što su slatke i osvežavajuće, poznate su i po visokom udelu vitamina.
Šta je zdravije: Zeleni čaj ili mača?
12.03.2026.•
2
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Šta se dešava sa vašim krvnim pritiskom kada smanjite unos soli
12.03.2026.•
0
Većina ljudi konzumira previše soli - oko devet grama dnevno. Smanjenje unosa soli može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
I previše sna može biti štetno po zdravlje
12.03.2026.•
1
Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, retko kad se govori o tome da i previše sna može biti štetno.
Savet gastroenterologa: Ovo je najbolja večera za zdravlje creva
11.03.2026.•
0
Ako želite da unapredite zdravlje creva, saveti gastroenterologa mogu biti od velike pomoći.
U koje vreme treba da prestanete da jedete pre spavanja? Evo šta kaže nauka
11.03.2026.•
2
Obično, kada stručnjaci govore o zdravijim izborima u ishrani, obično se odnose na to šta stavljate - ili ne stavljate - na svoj tanjir.
Ekstremne vrućine sada ograničavaju aktivnosti trećine ljudi na planeti
10.03.2026.•
1
Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom sveta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar