Doručak i zdravlje: Kako najvažniji obrok u toku dana utiče na nas?

Svi znamo savet da je dobar doručak najvažniji obrok u danu. Ali da li to znači da nas ovaj obrok može učiniti zdravijima i mršavijima – ili je u pitanju nešto drugo?
Doručak i zdravlje: Kako najvažniji obrok u toku dana utiče na nas?
Foto: Pixabay (ilustracija)
Uz stare klasike poput "šargarepa popravlja vid" i "Deda Mraz ne donosi igračke deci koja nisu dobra", jedna od najčešćih fraza u roditeljskom arsenalu jeste da je doručak najvažniji obrok u danu, piše RTS.
Mnogi od nas odrastaju verujući da je preskakanje doručka dijetetska parodija, ali broj onih koji odvajaju vreme da ga pojedu može da varira.
 
Kada nemamo vremena, jutarnji doručak je često prva stvar koja nestane. Ipak, suština zašto bi doručak trebalo da bude važan leži u samom njegovom nazivu (eng. break-fast - prekid-posta): savetuje nam se da ga jedemo kako bismo prekinuli noćni post.
Telo koristi mnogo energetskih rezervi za rast i obnavljanje tokom noći, a uravnotežen doručak pomaže u povećanju naše energije, kao i korišćenja proteina i kalcijuma tokom noći.
 
Ali postoji široko rasprostranjeno neslaganje oko toga da li doručak treba smatrati toliko važnim. Pored sve veće popularnosti dijeta povremenog posta, pojavila se zabrinutost zbog sadržaja šećera u žitaricama i učešća prehrambene industrije u istraživanjima u korist doručka - pa čak i tvrdnja jednog profesora da je doručak "opasan".
 
Pa šta je onda tačno? Da li je doručak neophodan početak dana... ili marketinški trik kompanija za žitarice?
Može li preskakanje doručka izazvati povećanje telesne težine
 
Najistraživaniji aspekt doručka (i preskakanja doručka) je njegova veza sa gojaznošću. Naučnici imaju različite teorije o tome zašto postoji veza između ove dve navike u ishrani.
 
U jednoj američkoj studiji koja je analizirala zdravstvene podatke 50.000 ljudi tokom sedam godina, istraživači su otkrili je veća verovatnoća da će oni koji su doručak učinili najvećim obrokom imati niži indeks telesne mase (BMI) od onih koji su jeli obilni ručak ili večeru.
 
Istraživači su tvrdili da doručak pomaže u povećanju sitosti, smanjenju dnevnog unosa kalorija, poboljšanju kvaliteta naše ishrane - pošto je hrana za doručak često bogatija vlaknima i hranljivim materijama - i poboljšava osetljivost na insulin u narednim obrocima, što može biti rizik za dijabetes.
 
Ali kao i kod svake studije ove vrste, nije bilo jasno da li je to uzrok - ili su oni koji preskaču doručak jednostavno imali veću verovatnoću da budu gojazni.
 
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Z.g

    22.07.2025 18:35
    Z.g
    Od kada sam izbacio doručak za mesec dana stomak je ne stao kao i salo sa strane kao i neka težina koju sam godinama imao. Nisam verovao ljudima koji su ovo govorili ali je istina bar kod mene. Popijem vodu kafu neki sok ili času jogurta par urmi i maslina i to mi je dovoljno do 13 14h kada normalno rucam i lagana večera izmedju 19 i 21h i to je to od jela. Probajte ko ima potrebu u početku sam jeo po jednu kiflu ili jedan tost uz jogurt i nakon nedelju dana gore opisano.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

SZO: Evropa zaostaje u vakcinaciji dece

Stopa vakcinacije dece u Evropi i Srednjoj Aziji je i tokom prošle godine ostala ispod nivoa iz perioda pre pandemije, pokazuju procene pokrivenosti objavljene u utorak.

Jod je neophodan za decu i trudnice

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je "nedostatak joda u hrani u celom svetu najvažniji pojedinačni uzrok oštećenja mozga koji se može sprečiti".