Hrvatska-radio televizija objavila je prilog o sedamnaestogodišnjoj Tei Lončar koja je "naučila jezik u samo tri godine tako dobro da može da ide na natjecanja".
Prilog je podeljen na zvaničnoj stranici HRT Vijesti i vrlo brzo je privukao pažnju internet zajednice. Iako je ideja priloga, izgleda, bila da se ukaže na težak život uspešne učenice, koja do škole prelazi tridesetak kilometara, dok joj četvoročlana porodica živi u izolovanom selu, sa svega 3.500 kuna (≈54.000 dinara) mesečnih primanja, u tome se nije uspelo zahvaljujući naopakoj postavci priče od starta.
Umesto životne priče o učenici koja uprkos sopstvenom i životnom iskustvu roditelja, menjanju sredine u osetljivom uzrastu i uprkos preprekama koje su pred njom, uspeva da bude najbolja učenica u školi, novinar hrvatskog javnog servisa priču postavlja na fascinantnom savladavanju "stranog" jezika.
Teina porodica se iz Kruševca u Karin vratila pre tri godine. Za kratak vremenski period ona je stigla i do županijskog takmičenja iz hrvatskog jezika.
"To je tako fascinantno kako je ona uspjela savladati hrvatski jezik toliko da ide i na natjecanje", poručuju u Teinoj školi.
Tinejdžerka je ispričala i anegdotu, kada je na jednom takmičenju uradila tačno sve zadatke, da bi potom upitala: "A gde ću sada da sednem?" Odgovor koji je dobila bio je: "Sjedni gdje hoćeš."
Zbog samog načina na koji je urađen prilog, on je izazvao niz ironičnih komentara, ali bilo je i onih koji su ohrabrivali učenicu da nastavi da niže uspehe.
"Bravo curo, samo naprijed. Hrvatska gramatika, a ni jezik nisu laki. Svi koji se rugaju, uvjerena sam da su kao i ti imali 100% rješeno na natjecanjima iz hrvatskog jezika. I to više puta. I da im je imenik bio pun 5-ica kao što je tvoj", napisala je jedna od komentatorki.
"Zaboga, pa to je isti jezik. Sličniji nego dalmatinski i standardni hrvatski. Ili, zagorski i dalmatinski dijalekti", napisao je jedan Dušan.
"Žao mi je, pokušavate nam uporno nametnuti da smo različiti, ali nismo. Savršeno se razumijemo", dodao je jedan korisnik Fejsbuka.
"Hrvatska ima dječijeg pravobranitelja i nadam se da će reagovati, od jedne lijepe i pozitivne priče o djevojčici koja ima odlične ocjene i koja će uz ovoliki trud sigurno nesto postići, napravili ste političko pitanje i djevojčicu ni krivu ni dužnu izvrgli regionalnom ismijavanju i cyberbullyingu...Prilog ovako postavljen je dno novinarstva", poručio je Almir na Fejsbuku.
"Jezik je isti, dijalekt je različit, nemojte djecu zaglupljivat. Shvatit će djeca kad tad", piše Marija, dok Tijana poručuje da su u pitanju dva narečja istog jezika, ali da tinejdžerku svakako treba pohvaliti za to što je najbolja učenica škole.
Umesto priče o vrednoj učenici, ekipa hrvatskog javnog servisa uspela je da napravi prilog koji izgleda kao da je u pitanju neobjavljeni skeč iz Top liste nadrealista. Asocijacija sa Top listom nadrealista nije slučajna, jer je u jednoj epizodi od pre tri decenije napravljen skeč u kojem je sagovornik prof. dr Nermin Padež sa Instituta za jezik, književnost, malu privredu i telekomunikacije iz Čajnića. Tada se na primeru rečenice "Ja čitam" objašnjava razlika između srpskog, hrvatskog, bosanskog, hercegovačkog, crnskog i gorskog.
Ja sam iz Hrvatske i tamo sam se uvijek na popisu izjasnjavao da govorim srpski maternji jezik.....NEVJEROVATNO......i u Srb i Hr...se pravi razlika na onih MOZDA 3%razlike...tipa TACKA TOCKA......To je jedan te isti jezik za Srbe srpski za Hrvate hrvatski. .
Драгане, разлог томе је велики утицај (утјецај) Италије на кухињу (кужину), а самим тим и језик, хрватског приморја (Истра, Далмација...). Тако имамо помидоре (парадајз), капулу (лук) и још мноштво израза. Чини ми се да Ви мислите на "пљуканце", врсту тјестенине.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Hiljade ljudi okupilo se jutros pre zore oko Stounhendža u okrugu Viltšir na jugozapadu Engleske, da bi dočekali izlazak sunca iznad praistorijskog kamenog kruga na zimski solsticij.
Ronioci Ronilačkog centra "Amfora" postavili su novogodišnju jelku pod vodom u "Zalivu kostiju" na Ohridskom jezeru, simbolično obeležavajući predstojeće novogodišnje i božićne praznike.
Džinovska sekvoja na severoistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda.
Filološko društvo "Reči" saopštilo je da je žiri tog društva za reč godine proglasio reč "studenti", za lažireč "studenti koji hoće da uče", a za novu reč godine "ćaci".
Nova studija dodaje se sve većem broju dokaza da psovanje može pomoći ljudima da oslobode svoju unutrašnju snagu, poboljšavajući fizičke performanse tako što im, izgleda, pomaže da probiju određene psihološke barijere.
Godišnju konferenciju za medije predsednika Rusije Vladimira Putina, koja je danas održana u Moskvi, obeležili su bizarni momenti i povremeni kritički tonovi, koje su uputili obični građani putem poruka.
Deda Mraz može u toku samo jednog dana da obiđe svu hrišćansku decu i podeli im paketiće, kako se to navodi u pričama i filmovima, saopštio je dortmundski fizičar Metin Tolan, pozivajući se na principe kvantne fizike.
Dva prijatelja u centralnoj Indiji pronašla su dijamant od 15,34 karata, čija se tržišna vrednost procenjuje na oko 55.000 dolara, u jednom od najpoznatijih regiona za vađenje dijamanata, Pani u državi Mađa Pradeš.
Italijanski paleontolozi otkrili su hiljade otisaka stopala dinosaurusa na gotovo potpuno strmoj steni na više od 2.000 metara nadmorske visine u Nacionalnom parku Stelvio.
Društvenim mrežama širi se viralan snimak iz Kine koji prikazuje kako tehnologija može rešiti jednu od najčešćih urbanih frustracija - borbu za parking mesto.
"Kandži" simbol za medveda izabran je za najreprezentativniji znak u jednom od zvaničnih pisama Japana koji odgovara društvenom raspoloženju u toj zemlji u 2025.
Pismo koje je napisala škotska kraljica Marija Stjuart nekoliko sati pre pogubljenja 1587. iduće će godine biti izloženo prvi put u gotovo 10 godina u sklopu izložbe u australijskom gradu Pertu.
Most Rialto, srce Venecije i jedan od njenih najprepoznatljivijih simbola, ponovo je u centru pažnje nakon teškog incidenta koji se dogodio na Velikom kanalu.
Komentari 17
Nije svejedno
Koja
Маре
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar