Hrvatska-radio televizija objavila je prilog o sedamnaestogodišnjoj Tei Lončar koja je "naučila jezik u samo tri godine tako dobro da može da ide na natjecanja".
Prilog je podeljen na zvaničnoj stranici HRT Vijesti i vrlo brzo je privukao pažnju internet zajednice. Iako je ideja priloga, izgleda, bila da se ukaže na težak život uspešne učenice, koja do škole prelazi tridesetak kilometara, dok joj četvoročlana porodica živi u izolovanom selu, sa svega 3.500 kuna (≈54.000 dinara) mesečnih primanja, u tome se nije uspelo zahvaljujući naopakoj postavci priče od starta.
Umesto životne priče o učenici koja uprkos sopstvenom i životnom iskustvu roditelja, menjanju sredine u osetljivom uzrastu i uprkos preprekama koje su pred njom, uspeva da bude najbolja učenica u školi, novinar hrvatskog javnog servisa priču postavlja na fascinantnom savladavanju "stranog" jezika.
Teina porodica se iz Kruševca u Karin vratila pre tri godine. Za kratak vremenski period ona je stigla i do županijskog takmičenja iz hrvatskog jezika.
"To je tako fascinantno kako je ona uspjela savladati hrvatski jezik toliko da ide i na natjecanje", poručuju u Teinoj školi.
Tinejdžerka je ispričala i anegdotu, kada je na jednom takmičenju uradila tačno sve zadatke, da bi potom upitala: "A gde ću sada da sednem?" Odgovor koji je dobila bio je: "Sjedni gdje hoćeš."
Zbog samog načina na koji je urađen prilog, on je izazvao niz ironičnih komentara, ali bilo je i onih koji su ohrabrivali učenicu da nastavi da niže uspehe.
"Bravo curo, samo naprijed. Hrvatska gramatika, a ni jezik nisu laki. Svi koji se rugaju, uvjerena sam da su kao i ti imali 100% rješeno na natjecanjima iz hrvatskog jezika. I to više puta. I da im je imenik bio pun 5-ica kao što je tvoj", napisala je jedna od komentatorki.
"Zaboga, pa to je isti jezik. Sličniji nego dalmatinski i standardni hrvatski. Ili, zagorski i dalmatinski dijalekti", napisao je jedan Dušan.
"Žao mi je, pokušavate nam uporno nametnuti da smo različiti, ali nismo. Savršeno se razumijemo", dodao je jedan korisnik Fejsbuka.
"Hrvatska ima dječijeg pravobranitelja i nadam se da će reagovati, od jedne lijepe i pozitivne priče o djevojčici koja ima odlične ocjene i koja će uz ovoliki trud sigurno nesto postići, napravili ste političko pitanje i djevojčicu ni krivu ni dužnu izvrgli regionalnom ismijavanju i cyberbullyingu...Prilog ovako postavljen je dno novinarstva", poručio je Almir na Fejsbuku.
"Jezik je isti, dijalekt je različit, nemojte djecu zaglupljivat. Shvatit će djeca kad tad", piše Marija, dok Tijana poručuje da su u pitanju dva narečja istog jezika, ali da tinejdžerku svakako treba pohvaliti za to što je najbolja učenica škole.
Umesto priče o vrednoj učenici, ekipa hrvatskog javnog servisa uspela je da napravi prilog koji izgleda kao da je u pitanju neobjavljeni skeč iz Top liste nadrealista. Asocijacija sa Top listom nadrealista nije slučajna, jer je u jednoj epizodi od pre tri decenije napravljen skeč u kojem je sagovornik prof. dr Nermin Padež sa Instituta za jezik, književnost, malu privredu i telekomunikacije iz Čajnića. Tada se na primeru rečenice "Ja čitam" objašnjava razlika između srpskog, hrvatskog, bosanskog, hercegovačkog, crnskog i gorskog.
Ja sam iz Hrvatske i tamo sam se uvijek na popisu izjasnjavao da govorim srpski maternji jezik.....NEVJEROVATNO......i u Srb i Hr...se pravi razlika na onih MOZDA 3%razlike...tipa TACKA TOCKA......To je jedan te isti jezik za Srbe srpski za Hrvate hrvatski. .
Драгане, разлог томе је велики утицај (утјецај) Италије на кухињу (кужину), а самим тим и језик, хрватског приморја (Истра, Далмација...). Тако имамо помидоре (парадајз), капулу (лук) и још мноштво израза. Чини ми се да Ви мислите на "пљуканце", врсту тјестенине.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Gorska služba spasavanja (GSS) Kantona 10 Federacije Bosne i Hercegovine intervenisala je na području Troglava, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nakon dojave da je mladić povredio nogu tokom planinarenja.
Ogromna statua Device Marije za koju se veruje da je najviša u Evropi otkrivena je danas u malom poljskom selu, a finansirali su je najbogatiji poslovni ljudi Poljske.
Najveći vatromet u istoriji od 840.537 pirotehničkih sredstava izveden je u Vašingtonu na proslavi američkog državnog praznika 4. jula, objavljeno je na sajtu Ginisove knjige rekorda.
Onlajn igra DecryptIQ napravljena je da testira sposobnost apstraktnog razmišljanja, ali istovremeno predstavlja naučni eksperiment kojim istraživači proučavaju kako ljudi rešavaju složene probleme.
Belgijski ronilac Stef Panis pronašao je u olupini broda koji je potonuo 1864. godine kod obale Dovera, na jugoistoku Velike Britanije, sanduk sa neoštećenim bocama piva i džina.
Drevne piramide Meroe u Sudanu, koje se nalaze na listi svetske baštine UNESKO-a, suočavaju se sa ozbiljnim oštećenjima zbog rata, nagomilanog peska i obustavljenih napora za njihovo očuvanje.
Engleska je tokom viktorijanskog doba bila zemlja velikih suprotnosti. Dok je jedan deo društva uživao u luksuzu, drugi je živeo u krajnjem siromaštvu.
Arheolozi su u blizini Koloseuma u Rimu otkrili građevinu iz drugog veka sa mozaicima i freskama koja je možda služila kao kasarna za vatrogasce u starom Rimu, saopštila je gradska arheološka služba.
Singapur planira da posadi milion stabala drveća, u okviru planova za borbu protiv toplotnih talasa, pokazuju podaci koji se pojavljuju u Strategiji za hlađenje Singapura.
Dok Korejsko poluostrvo pogađa toplotni talas, severnokorejski državni mediji građanima preporučuju različite načine za lakše podnošenje visokih temperatura - od supe od psećeg mesa do pileće čorbe.
Jedne male orgulje na istoku Nemačke su glavna zvezda najsporijeg koncerta na svetu: jedan muzički komad kompozitora Džona Kejdža "smrznutim tempom" sviraju već skoro 25 godina i nastavljaju dalje.
Naučnici su izneli nove pretpostavke o tome šta se dogodilo u prvim satima nakon udara džinovskog asteroida, koji se smatra glavnim krivcem za istrebljenje dinosaurusa pre više od 66 miliona godina.
Komentari 17
Nije svejedno
Koja
Маре
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar