Letnje računanje vremena počinje 30. marta
Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta. To znači da ćemo tog dana u 02.00 časa posle ponoći pomeriti sat na 03.00 časa, odnosno za jedan sat unapred.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Letnje računanje vremena, kao i zimsko, svake godine izaziva dosta pažnje, iako se danas sve uglavnom odvija automatski, pa ne moramo brinuti o pomeranju kazaljki na satovima. Ipak, prelazak na letnje računanje vremena može uticati na naše svakodnevne aktivnosti, kao što su saobraćaj, san i poslovni planovi.
Takođe, poznato je da promena vremena može nositi određene zdravstvene rizike, kao što su problemi sa snom, umor i smanjenje produktivnosti u danima nakon pomeranja sata.
Iako se često govori o mogućnosti ukidanja pomeranja sata, trenutni raspored nas i dalje drži u ritmu sa dve promene godišnje - na proleće i na jesen, piše Danas.
Letnje računanje vremena započinje krajem marta, ali tačni datumi se svake godine menjaju. Ove godine, dakle, sat ćemo pomeriti unapred 30. marta u 2 sata ujutru, što znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri postati duže.
Za razliku od toga, na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra, kada ćemo sat pomeriti unazad sa 03.00 na 02.00 ujutru.
Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Istorijat "promene"
Pomeranje vremena uveo je Bendžamin Frenklin 1784. godine, kao deo plana za uštedu energije, smatrajući da će ljudi u letnjim mesecima trošiti manje svetla i energije ako iskoriste više dnevne svetlosti.
Međutim, ozbiljnija primena letnjeg računanja vremena započela je u Prvom svetskom ratu, kada su mnoge evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu kako bi uštedele energiju tokom rata.
Letnje računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija.
Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi.
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".
U Drugom svetskom ratu, letnje računanje vremena je ponovo postalo obavezno, a nakon rata mnoge zemlje nastavile su sa njegovom primenom.
U Sjedinjenim Američkim Državama, praksa letnjeg računanja vremena postala je obavezna 1966. godine Zakonom o standardnom vremenu, dok su evropske zemlje to uvele u periodu nakon 1970-ih.
Danas, mnoge zemlje širom sveta i dalje primenjuju letnje računanje vremena, dok neke zemlje, poput Rusije, Argentine i Japana, nisu usvojile ovu praksu.
Zanimljivo je da postoji sve više debate o tome da li je pomeranje vremena još uvek korisno, jer se pokazalo da u nekim slučajevima više donosi štete nego koristi, posebno zbog njegovog uticaja na zdravlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 1
Vi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar