Kada je beba spremna za čvrstu hranu? Ovo su znaci na koje roditelji treba da obrate pažnju

Prvi obroci koji nisu mleko predstavljaju važnu prekretnicu u razvoju bebe. Ipak, spremnost za čvrstu hranu ne određuje se samo prema uzrastu.
Kada je beba spremna za čvrstu hranu? Ovo su znaci na koje roditelji treba da obrate pažnju
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Postoji nekoliko jasnih znakova koji pokazuju da je dete spremno da počne da upoznaje nove ukuse i teksture.
 
Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), čvrstu hranu trebalo bi početi uvoditi oko šestog meseca života. U tom periodu potrebe bebe za energijom i hranljivim materijama počinju da premašuju ono što može da obezbedi samo majčino mleko, pa je potrebno postepeno uvoditi dodatne namirnice.
 
Slične preporuke daju američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS), koji naglašavaju da je, osim uzrasta, važna i razvojna spremnost deteta.
Tri ključna znaka spremnosti
 
Jedan od najvažnijih pokazatelja jeste sposobnost bebe da sedi uspravno, samostalno ili uz odgovarajuću podršku, i stabilno drži glavu. To joj omogućava da bezbednije prihvata i guta hranu.
 
Drugi znak je koordinacija očiju, ruku i usta. Beba počinje da posmatra hranu, poseže za njom i pokušava da je prinese ustima.
Treći pokazatelj je sposobnost gutanja. Kod mlađih beba izražen je refleks kojim jezik potiskuje hranu iz usta. Kako dete sazreva, postaje sposobnije da hranu pomera ka zadnjem delu usne duplje i proguta je, umesto da je automatski izbacuje.
 
Prema NHS-u, ova tri znaka, kada se pojave zajedno oko šestog meseca, ukazuju na spremnost za početak uvođenja čvrste hrane.
 
Šta roditelji često pogrešno tumače?
 
Stavljanje šaka u usta, češće buđenje tokom noći ili traženje dodatnih podoja ne znače nužno da je beba spremna za čvrstu hranu. Reč je o ponašanjima koja su uobičajena tokom razvoja.
 
Takođe, nema dokaza da će uvođenje čvrste hrane samo po sebi pomoći bebi da prespava celu noć.
 
Kako treba da izgledaju prvi obroci?
 
Na početku je važnije upoznavanje sa hranom nego količina koju beba pojede. Dovoljno je ponuditi nekoliko kašičica odgovarajuće pripremljene hrane, bez prisiljavanja deteta da pojede sve.
 
Prvi obroci mogu da uključuju mekano, kuvano i pasirano povrće, voće, žitarice, kao i namirnice bogate gvožđem, poput mesa i mahunarki. Ne postoji obavezan redosled kojim se pojedine grupe namirnica moraju uvoditi.
 
Kako se razvijaju sposobnosti žvakanja i gutanja, teksturu hrane treba postepeno menjati. Nije potrebno da beba mesecima jede isključivo potpuno glatke kašice.
 
Važno je i da se potencijalni alergeni, poput jaja, kikirikija u bezbedno pripremljenom obliku i ribe, ne odlažu bez medicinskog razloga. Kod beba sa teškim ekcemom ili već poznatom alergijom na jaja, uvođenje kikirikija treba prethodno dogovoriti sa pedijatrom.
Mleko i dalje ostaje važno
 
Uvođenje čvrste hrane ne znači prestanak dojenja ili hranjenja adaptiranim mlekom. Tokom prve godine mleko i dalje ima važnu ulogu u ishrani, dok se količina i raznovrsnost drugih namirnica postepeno povećavaju.
 
Hrani za bebe ne treba dodavati so i šećer, a med se ne daje pre navršene prve godine zbog rizika od botulizma. Treba izbegavati i namirnice koje predstavljaju opasnost od gušenja, poput celih orašastih plodova i celog grožđa.
 
Svaka beba razvija se svojim tempom. Zato je najbolji trenutak za početak uvođenja čvrste hrane onaj kada se preporučeni uzrast poklopi sa jasnim znacima razvojne spremnosti. Ako je beba prevremeno rođena ili postoje teškoće sa gutanjem i razvojem, vreme početka treba odrediti u dogovoru sa pedijatrom.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

beba

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom

Žena rodila blizance različitih bioloških roditelja

Žena iz australijskog Kvinslenda rodila je blizance koji imaju različite biološke roditelje, u slučaju za koji se veruje da je prvi takav u Australiji i toliko redak da nije bio predviđen tamošnjim zakonima o surogatstvu