Decu ne treba štititi od svake neprijatnosti - to može pojačati njihovu anksioznost

Kada je dete anksiozno, roditelji instinktivno žele da mu olakšaju situaciju.
Decu ne treba štititi od svake neprijatnosti - to može pojačati njihovu anksioznost
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Ako se plaši odlaska na rođendan, dozvoljavaju mu da ostane kod kuće. Ako ne želi da spava samo, ostaju pored njega dok ne zaspi. Ako se plaši letenja, možda čak odlažu porodično putovanje.
 
Iako ovakve reakcije proizlaze iz ljubavi, stručnjaci upozoravaju da pokušaji da se dete zaštiti od svake neprijatnosti mogu dugoročno održavati, pa čak i pojačavati njegovu anksioznost, piše "Gardijan".
Psiholozi ovu pojavu nazivaju porodičnim prilagođavanjem anksioznosti. Reč je o situacijama u kojima roditelji menjaju svoje ponašanje, rutinu ili očekivanja kako bi dete izbeglo ono što ga uznemirava.
 
To može biti i veoma suptilno. Roditelji odgovaraju umesto stidljivog deteta, kontaktiraju nastavnike umesto da ga podstaknu da samo zatraži pomoć ili pokušavaju da uklone svaku neizvesnost.
 
Takav pristup često donosi trenutno olakšanje, ali dete istovremeno propušta priliku da otkrije da može samostalno da se izbori sa neprijatnom situacijom.
Istraživanje koje je obuhvatilo 75 roditelja dece sa anksioznim poremećajima pokazalo je da je veći stepen porodičnog prilagođavanja povezan sa izraženijim simptomima anksioznosti.
 
To ne znači da roditelji izazivaju anksioznost svoje dece. Na njen nastanak utiču genetika, temperament, životna iskustva i okruženje. Međutim, način na koji porodica reaguje može doprineti održavanju problema.
 
Kako roditeljska anksioznost utiče na dete
 
Poseban izazov nastaje kada su i sami roditelji anksiozni. Posmatranje deteta koje paniči pre odlaska u školu ili plače zbog razdvajanja može biti veoma teško, naročito roditeljima koji se i sami teško nose sa neizvesnošću.
 
Jedna majka, u tekstu predstavljena kao Tatjana, potražila je stručnu pomoć jer je anksioznost njene jedanaestogodišnje ćerke počela da utiče na gotovo svaki deo porodičnog života.
 
Devojčica je imala poteškoće u odnosima sa vršnjacima, a majka je neprestano pokušavala da predvidi i spreči moguće probleme. Kontaktirala je školu, nudila rešenja i dozvoljavala ćerki da ostane kod kuće kako bi izbegla neprijatne situacije.
 
Promena je nastupila kada je Tatjana prepoznala sopstvenu anksioznost i počela da podstiče ćerku da samostalno rešava manje probleme. Umesto da interveniše u svakoj situaciji, razgovarala je sa njom o tome šta bi sama mogla da kaže ili uradi.
 
Kako pomoći anksioznom detetu
 
Stručnjaci naglašavaju da cilj nije odgajanje dece koja nikada ne osećaju anksioznost, već dece koja razumeju da neprijatna osećanja ne znače automatski opasnost i da mogu da ih podnesu.
 
Umesto da detetu kažu "Nemaš razloga za brigu", roditelji mogu da pokušaju sa: "Vidim da si zabrinut. Znam da ti je teško, ali verujem da možeš da se izboriš sa tim. Tu sam da ti pomognem."
Preporučuje se postepeno suočavanje sa situacijama koje izazivaju strah, kroz male i savladive korake. Važno je da roditelji ne uskraćuju podršku niti prisiljavaju dete na nešto za šta još nije spremno.
 
U lečenju dečje anksioznosti često se koristi kognitivno-bihejvioralna terapija, koja pomaže deci da prepoznaju anksiozne misli, razviju veštine suočavanja sa njima i postepeno prevazilaze strahove.
 
Roditeljima koji se i sami bore sa anksioznošću savetuje se da, kada je potrebno, potraže stručnu pomoć. Rad na sopstvenim strahovima može biti važan deo pomaganja detetu.
 
Najvažnija poruka koju roditelj može da pošalje anksioznom detetu nije da će ga zaštititi od svake neprijatnosti, već da veruje u njegovu sposobnost da se sa teškoćama izbori, uz podršku koja mu je potrebna.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom