Istraživanje pokazalo: Stotine delfina uginule u amazonskom jezeru jer je voda bila vrela

Kada su delfini počeli da se pojavljuju mrtvi u desetinama na obali jezera Tefe u brazilskoj saveznoj državi Amazonas, hidrolog Ajan Flajšman je poslat da istraži uzrok.
Istraživanje pokazalo: Stotine delfina uginule u amazonskom jezeru jer je voda bila vrela
Foto: Pixabay
Ono što su on i njegove kolege otkrili bilo je zapanjujuće: brutalna suša i ekstremni toplotni talas koji su počeli u septembru 2023. godine pretvorili su jezero u ključali kotao. Voda u jezeru dostigla je temperaturu od 41 stepen Celzijusa - toplije od većine spa-kada.
 
Njihova otkrića, objavljena u četvrtak u časopisu "Science", ističu posledice globalnog zagrevanja na tropske regione i vodene ekosisteme i stižu u trenutku kada počinju klimatski pregovori Ujedinjenih nacija COP30 u Brazilu, piše CNBC news.
 
"Niste mogli da stavite prst u vodu", rekao je Flajšman, glavni autor studije iz Instituta Mamiraua za održivi razvoj u zapadnom Brazilu, za AFP.
Opisao je "psihološki udar" viđenja leševa amazonskih rečnih delfina i tucuksija (druga vrsta slatkovodnog delfina).
 
To je, kako kaže, "problem koji se zanemaruje", dodajući da su tropska jezera, koja su ključna za bezbednost hrane i život lokalnih zajednica, mnogo manje proučavana nego ona u Evropi i Severnoj Americi, i da se smatralo da su relativno stabilna.
 
Iako se ova studija fokusirala na 2023. godinu, još jedna rekordna suša pogodila je Amazon godinu dana kasnije. Ovakvi događaji postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem.
Istraživački tim je obišao 10 jezera u centralnom Amazonu, otkrivši da je u pet zabeležena izuzetno visoka dnevna temperatura vode - preko 37 stepeni Celzijusa, znatno više od uobičajenih 29-30°C.
 
Najekstremnije očitavanje zabeleženo je u jezeru Tefe, čija se površina smanjila za oko 75 odsto. Poređenja radi, prema Američkoj komisiji za sigurnost potrošača, temperatura u hidromasažnim kadama obično se kreće između 38 i 39°C.
 
Svetski fond za prirodu u Brazilu je saopštio da je tokom nedelje od 23. septembra 2023. pronađeno 153 mrtva delfina, uključujući 130 ružičastih delfina i 23 tucuksija. Oba su na crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a, a za tucuksije se veruje da su "čuvari reka i simbol sreće", navodi sajt RiverDolphins.org.
 
Klimatska kriza je stigla
 
Ono što je bilo još zapanjujuće, rekao je Flajšman, jeste to što je ista temperatura zabeležena ne samo na površini, već duž celog vodenog stuba dubine dva metra.
 
Korišćenjem kompjuterskog modelovanja, tim je identifikovao četiri ključna faktora: jako sunčevo zračenje, plitka voda, nizak intenzitet vetra i velika zamućenost vode. Ti faktori se međusobno pojačavaju: plitko jezero povećava zamućenost, koja zadržava više toplote, dok slab vetar manje odvodi toplotu, ostavljajući vodu izloženom jakom suncu.
 
Još jedan stresni faktor za vodeni život bio je veliki raspon između dnevnih maksimuma i noćnih minimuma - sa vrhuncem od 41°C danju i padom na 27°C noću.
 
Iako su domaći i svetski mediji najviše pažnje posvetili više od 200 mrtvih delfina pronađenih u manje od dva meseca, oni su predstavljali samo "vrh ledenog brega" mnogo šire socio-ekološke krize, jer su i ribe umirale u velikom broju.
 
Zabeležen je čak i cvat fitoplanktona koji je obojio jezero u crveno, jer su alge bile pod stresom - o čemu će takođe biti objavljena posebna studija čiji je Flajšman koautor.
 
Za bolje razumevanje dugoročnih trendova, istraživači su analizirali NASA satelitske podatke od 1990. godine i otkrili da se amazonska jezera zagrevaju za oko 0,6°C po deceniji - više od svetskog proseka.
 
"Klimatska kriza je već tu, u to nema sumnje", rekao je Flajšman.
Dodao je da će prisustvovati COP30 samitu kako bi se zalagao za dugoročno praćenje amazonskih jezera i veće uključivanje lokalnog stanovništva, uključujući domorodačke narode, rečne zajednice i afro-potomke, u razvoj rešenja.
 
Prethodna istraživanja objavljena u časopisu "Hydrological Processes" takođe su pokazala da suše "značajno utiču na ekstremne temperature rečnih voda", jer je tokom sušnih perioda zračenje intenzivnije, a nivo vode niži i protok sporiji.
 
"Povećanje temperature rečne vode može imati ozbiljne, često štetne posledice po vodeni život, utičući i na pojedinačne vrste i na čitave ekosisteme. Usled klimatskih promena, ovakvi trendovi postaće sve intenzivniji i češći", rekao je koautor studije i profesor sa Univerziteta u Birmingemu Dejvid Hana. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja