U rezervatu prirode kod Deliblata radi se na zaštiti endemske vrste ribe - crnke

Specijalni rezervat prirode "Kraljevac", kod Deliblata, saopštio je da je Udruženje sportskih ribolovaca "Deliblatsko jezero" sa svojim partnerima, završilo radove na izmuljavanju kanala "Ćinkina ćuprija".
U rezervatu prirode kod Deliblata radi se na zaštiti endemske vrste ribe - crnke
Foto: 021.rs (ilustracija)
To su uradili kako bi sačuvali ugroženu vrstu ribe - crnka (Umbra krameri) koja je u Srbiji strogo zaštićena. 
 
Istaknuto je da je to prvi veliki korak ka obnovljenom i sačuvanom staništu te vrste koji će joj omogućiti opstanak i ubuduće.
Kako je ukazano, crnka, mrguda ili umbra, endemska je vrsta ribe Dunava i Dnjestra koja naseljava močvarna staništa nizijskih područja, obrasla gustom vegetacijom.
 
Iako je vrsta veoma otporna na nepovoljne životne uslove, usled gubitka staništa došlo je do znatnog smanjenja broja populacija u poslednjih nekoliko decenija.
 
Toliko je ugrožena zbog štetnog uništavanja staništa, da je na IUCN Crvenoj listi, a u Srbije je strogo zaštićena vrsta.
Na teritoriji Srbije prisutna je, osim u Specijalnom rezervetu prirode SRP "Kraljevac", još samo u Specijalnom rezervatu prirode "Zasavica" i Specilanom rezervatu prirode "Gornje podunavlje" kod Bačkog Monoštora.
 
U cilju očuvanja vrste neophodno je sprovođenje zaštite, ali i obnove staništa i redovnog monitoringa stanja populacija.
 
Kako bi očuvanje staništa bilo sveobuhvatno i obezbedilo najveću korist za biodiverzitet, najpre je urađena identifikacija ekoloških koridora ove vrste, a zatim je pre dve nedelje očišćen deo kanala "Ćinkina ćuprija" od nataloženog sedimenta i biljnog materijala (deo sliva Kraljevac), jer će tako biti sačuvana voda u kanalu.
Kao završna aktivnost planirana je sadnja autohtonih biljnih vrsta karakterističnih za vlažna staništa poput hrasta lužnjaka, vrbe i bele topole kako bi se ojačala obala i smanjilo dalje zamuljavanje kanala i umanjio dotok pesticida u kanal.
 
Terenskim radovima prethodila je sveobuhvatno istraživanje, ali i podrška i razumevanje lokalne zajednice.
 
Projekat "Revitalizacija staništa umbre" u Specijalnom rezervatu prirode "Karljevac" sprovodi Udruženje sportskih ribolovaca "Deliblatsko jezero" u partnerstvu sa Institutom za regionalni razvoj i Biološkim fakultetom u Beogradu uz finansijsku podršku Švedske, odnosno Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) u okviru inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji".
 
Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom, uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Адријана

    19.12.2025 07:49
    Браво за екипу са Краљевца. Раде одличан посао на заштити црнке и барске корњаче.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Zašto lešinari kruže?

Kada kruže, lešinari ne čekaju da umrete, već bi, prema rečima stručnjaka, njihov prizor zapravo trebalo da vam bude dobrodošao zbog koristi koje donose.

Antarktik sve topliji, pa se pingvini pare sve ranije

Neviđena promena u obrascima razmnožavanja pingvina, uočena tokom jedne decenije, bila je "u velikoj korelaciji" s porastom temperatura na zaleđenom kontinentu, rekao je glavni autor studije Ignacio Huarez Martinez.