Zašto se neki delfini druže sa orkama - naučnici misle da su shvatili o čemu se radi

Jato pacifičkih delfina belih bokova uz obalu Britanske Kolumbije primećeno je kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Zašto se neki delfini druže sa orkama - naučnici misle da su shvatili o čemu se radi
Foto: Pixabay
Naučnici kažu da su dokumentovali delfine i lokalnu populaciju orki poznatu kao Severnorezidentne orke kako se udružuju u lovu na osnovnu hranu orki - lososa. Iako se druge grupe orki hrane delfinima, Severnorezidentne to ne čine. 
 
Ipak, ovo je prvi put da je ovakvo ponašanje saradnje između dve morske vrste sisara dokumentovano, izvestili su istraživači.
 
"Gledati ih kako rone i love u sinhronizaciji sa delfinima potpuno menja naše razumevanje značenja tih susreta", rekla je Sara Fortjun, predsednica Kanadske federacije za zaštitu divljih životinja za očuvanje velikih kitova i vanredna profesorka na odseku za okeanografiju Univerziteta Dalhousie. 
Fortjun je bila glavna autorka studije, koja je objavljena u četvrtak u časopisu "Scientific Reports", prenosi CNN.
 
Kako bi posmatrali interakcije delfina i orki, istraživači su snimili snimke dronom, kao i podvodni video, pomoću vakuumskih oznaka koje su pričvrstili na orke i koje su bile opremljene kamerama i hidrofonima.
 
Njihov snimak je pokazao da su se orke kretale prema delfinima i pratile ih na površini. Podvodni snimak je otkrio da su orke pratile delfine i tokom njihovih ronjenja do dubine od 60 metara, gde su orke uspevale da ulove losose činuke.
Iako je na tim dubinama slabo osvetljenje, Fortjun kaže da su kamere zabeležile kako orke hvataju losose, dok su oblaci krvi izbijali iz njihovih usta, a hidrofonima je zabeležen zvuk krckanja ulova.
 
Da bi bolje shvatili šta se dešava, istraživači su takođe slušali eholokacijske klikove koje ispuštaju delfini i orke, a koji im omogućavaju da se orijentišu i opažaju okolinu osluškujući odjeke zvukova koje proizvode. 
 
"Možemo da pogledamo karakteristike tih klikova kako bismo zaključili da li kit aktivno juri plen i da li ga je možda uhvatio“, rekla je Fortjun.
 
Istraživači su zabeležili 258 primera interakcije između delfina i orki u periodu od 15. do 30. avgusta 2020.
 
Otkrili su da su sve orke koje su bile u interakciji sa delfinima takođe učestvovale u ubijanju, jedenju i potrazi za lososima.
 
Kada se svi podaci koje su Fortjun i njene kolege prikupile spoje sugerišu da su orke - zastrašujući predatori sposobni da se suoče sa velikim belim ajkulama i kit ajkulama mnogo većim od njih, u suštini koristile delfine kao izviđače.
 
"Lovom sa drugim životinjama koje koriste eholokaciju, poput delfina, možda povećavaju svoje akustično polje, što im pruža veću šansu da otkriju gde se lososi nalaze. To je, otprilike, glavna pretpostavka", objasnila je. 
 
Korišćenje delfina na ovaj način takođe bi omogućilo orkama da uštede energiju, jer se lososi često kriju na dubinama kako bi izbegli predatore kao što su orke.
 
Ali, šta delfini dobijaju iz ovih interakcija?
 
Video materijal koji su Fortjun i njene kolege napravile pokazuje da su delfini brzo pojeli ostatke plena nakon što su orke podelile plen sa jatima.
 
Međutim, losos nije osnovna hrana u ishrani delfina, pa verovatno veći pristup hrani nije bio jedina motivacija, rekla je Fortjun. Provodeći vreme sa orkama, delfini verovatno dobijaju zaštitu od drugih grupa orki koje prolaze kroz to područje i love delfine.
 
Pored Severnorezidentnih orki koje jedu losose, u tom regionu živi i drugačija vrsta orki poznata kao Bigove (ili prelazne) orke koje su specijalizovane za ishranu morskim sisarima, poput delfina.
 
Interakcije između Severnorezidentnih orki i delfina dešavaju se uz severoistočnu obalu ostrva Vankuver već najmanje tri decenije, prema rečima Britani Visona-Keli, starije menadžerke kanadske organizacije za očuvanje okeana Ocean Wise's Whales Initiative, koja nije učestvovala u ovom istraživanju ali je proučavala interakcije između delfina, pliskavica i iste populacije orki.
 
Prema njenom iskustvu, delfini su ti koji su inicirali interakciju sa orkama, a ne obrnuto, i rekla je da sumnja da su zaista u pitanju saradnički lovački odnosi. Umesto toga, rekla je, orke su možda smatrale delfine dosadnim nametnicima koje je lakše trpeti nego oterati.
 
"Tokom više godina posmatranja zaključili smo da delfini i pliskavice - a ne orke - imaju najviše koristi od ovih susreta. Delfini i pliskavice verovatno dobijaju zaštitu od svojih glavnih predatora. Smatramo da Severnorezidentne orke nemaju jasne koristi od ovih interakcija, ali da bi aktivno izbegavanje ili otpor mogli da im nanesu veće energetske troškove nego tolerisanje", rekla je ona.
 
Fortjun, međutim, kaže da su otkrića njenog tima uzdrmala ustaljeni naučni pogled na te interakcije.
 
"Prema toj pretpostavci, delfini bi morali samo da budu na površini, skupljajući ostatke, ne ulažući vreme, energiju i trud u proces - što sigurno nije slučaj", rekla je, dodajući da njen tim nije pronašao dokaze o neprijateljskom ili izbegavajućem ponašanju orki prema delfinima.
Štaviše, istraživanje koje su sproveli Fortjun i njene kolege bilo je prvi put da su podvodni snimci korišćeni za razumevanje ovog ponašanja, dodala je.
 
Saradnja između različitih vrsta je relativno česta u prirodi, ali ređa među sisarima i obično ne uključuje predatore, rekla je Džudit Bronstin, istaknuta profesorka Univerziteta u Arizoni sa odseka za ekologiju i evolutivnu biologiju, koja proučava međuvrsnu saradnju. 
 
Međutim, napomenula je da su kojoti primećeni kako love sa jazavcima, a oposumi sa ocelotima.
 
Mnoge vrste se hrane zajedno, rekla je Bronstin, napominjući da "mešovita jata ptica, mešovita jata riba, na primer, svi paze na predatore".
 
"Ono što je zanimljivo u ovom primeru jeste da svaka od vrsta ima različite sposobnosti. I, kada gledate saradnju između vrsta, uvek tražite korist koja prevazilazi trošak", zaključila je.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja