Banke građanima naplaćuju i upozorenja

Banke građanima za kašnjenje u otplati kredita ili drugih obaveza naplaćuju slanje svake opomene i to u iznosu od 100 do 1.000 dinara.
Neke banke upozoravaju pisano klijente već posle mesec dana zakašnjenja, dok druge čekaju da prođe 60 dana i da ih onda opomenu. Za ukazivanje na dug po kreditu, kreditnoj kartici ili tekućem računu, bankari mogu da zarade godišnje i do 200 miliona dinara.
 
Što je duži period kašnjenja, to je i veća cena ponovnog slanja opomene, pa tako nakon mesec dana dugovanja, prva opomena košta od 100 do 200 dinara, sledeća, nakon 60 dana 250 dinara, posle 90 dana 500 dinara, a ukoliko prođe 120 dana, čak 1.000 dinara.
 
Prema poslednjim podacima Udruženja banaka Srbije, samo sa izmirenjem duga po tekućim računima kasni više od 260.000 građana, a obaveze po kreditnim karticama ne plaća 82.220 korisnika. Kredite ne otplaćuje redovno oko 100.000 građana. Ako bi se svakome od njih uputila samo jedna opomena od 100 dinara, to je zarada od najmanje 40 miliona dinara. Naravno, opomena kod većine banaka iznosi u proseku od 200 do 500 dinara, što znači da je profit samo od ove stavke od 80 miliona do 200 miliona dinara.
 
Bankari naplatu opomena objašnjavaju time da trošak njihovog slanja podrazumeva sve operativne troškove na praćenju kredita od IT sistema, zaposlenih, kao i troškove štampanja i slanja. Ipak, iako bi to značilo da su svuda ovi troškovi slični, cenovnici po bankama se drastično razlikuju.
 
Veliki problem imaju građani koji, na primer, otplate kredit, ali ne ugase tekući račun na koji su uplaćivali rate. Banke vrlo retko usmeno opominju klijente za obaveze po ovom tekućem računu, čije održavanje, iako se ne koristi, košta oko 200 dinara. Kada obaveze narastu na nekoliko hiljada dinara, onda obično upozorenje pošalju Agenciji za uterivanje dugova, koja u isto vreme pozove klijenta telefonom, ali i pošalje opomenu.
 
"Nisam ni znala da mi je ostao "živ" tekući račun nakon otplate kredita. Tek posle godinu dana su me zvali iz neke agencije čija je službenica rekla da imam dug po tekućem računu od 2.400 dinara, ali i kamatu od 800 dinara, kao i troškove slanja opomena", kaže za "Novosti" Gordana Petrović iz Beograda. 
 
Neke banke prilikom kašnjenja koje je kraće od 30 dana pozivaju klijente telefonom, šalju poruke ili upozoravaju putem mejla. Ukoliko se obaveze prenesu u drugi mesec, naročito rate kredita, na kućnu adresu stiže prva opomena, a ako se dug ne izmiri slede pisana upozorenja.
 
Inače, poslednji izveštaj Narodne banke Srbije pokazuje da je 27 banaka imalo ukupnu dobit od 37,3 milijarde u ovoj godini. Ukupna dobit pre oporezivanja banaka u Srbiji na kraju trećeg kvartala 2016. godine bila je 32,8 milijardi dinara, što je 23,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
  • Zivan

    14.12.2016 10:05
    Banke imaju problema sa plasmanom slobodnog novca i malo zarađuju na kamatama, pa su spale da klijente pljačkaju i na najsitnijim uslugama...
  • Kvazimodo

    14.12.2016 09:40
    Evo malo definicija čisto da malo razjasnimo sve ovo nabacano ovde.

    Prihod u ekonomiji i finansijama označava svako primanje u novcu i robi.
    Profit direktno označava čisti dobitak, odnosno zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu uloženo-dobijeno.

    Vi ovde govorite o PRIHODU a ne o PROFITU. Prihod od slanja opomena može biti više milionski a ne profit, jer bi profit bio jednak: prihod - svi troškovi. Mislim da bi u prvi plan ovde trebalo staviti nešto drugo - NEMOJTE KASNITI U OTPLATI, kao kada kupujete čokoladu pa pogledate na deklaraciji koliko ima kalorija isto tako malo pročitajte i o finansijskom proizvodu koji koristite. Mi nemamo osnovnu kulturu plaćanja, navikli smo na "badava" ili na "dodjem ti" a to je loše za ekonomiju. Brzina opticaja novca je jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja.

    Zaključak: slobodno se zadužite ali onoliko koliko možete da vratite i budite redovni u otplatama jer ako vi neplatite svom komitentu ili banci, on možda neće imati da plati svom dobavljaču, koji neće imati da plati svom dobavljaču koji je ustvari vaša firma, koja neće imati vama da isplati platu...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.