
Javni dug Japana 235 odsto BDP-a: Pogledajte spisak ostalih država
Kada se objavljuju podaci javnog duga neke zemlje, osim njegovog apsolutnog iznosa i rasta u određenom vremenskom periodu, kao relevantan podatak uzima se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Sve to radi se sa ciljem tumačenja pozitivnog ili negativnog uticaja po celokupnu ekonomiju.
Ovaj odnos pokazuje koliko je država zadužena u odnosu na ukupnu vrednost svega što proizvede na godišnjem nivou. Na primer, ako dug iznosi 100 odsto BDP-a, to znači da bi cela godišnja vrednost privrede neke zemlje jedva pokrila njena dugovanja, piše Biznis.rs.
Prema usvojenim kriterijumima iz Mastrihta, članice Evropske unije u teoriji bi trebalo da poštuju pravilo da javni dug ne prelazi 60 odsto BDP-a kao preporučenu granicu, no u praksi to često nije slučaj.
Potrebno je istaći i da razvijene ekonomije često imaju ovaj odnos daleko iznad preporučenog, u kom slučaju se posmatra najpre njihova sposobnost da taj dug i otplate. Najbolji primer ovde predstavljaju Japan – sa javnim dugom od čak 235 odsto BDP-a, i Sjedinjene Američke Države, sa dugom koji je dostigao 123 odsto BDP-a.
Ove dve zemlje izdaju dug u sopstvenim valutama i imaju fleksibilnost u njegovom upravljanju tako što štampaju više novca. Ipak, čak se i one suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako se nivo duga povećava.
Odnos srpskog javnog duga prema BDP-u iznosio je u februaru 44,3 odsto, prema podacima Ministarstva finansija, i po tome je naša zemlja dobro kotirana u svetskim, ali i u evropskim okvirima.
Međutim, kako bi se ocenilo da li je dug neke države previsok ili ne, pored apsolutnog iznosa i odnosa prema BDP-u, zarad dublje analize trebalo bi ispratiti i troškove servisiranja kamata na dug u odnosu na budžetske prihode (pokazatelj koliki deo prihoda država mora da odvoji na otplatu kamata, te ako je previsok, dug postaje teret), samu strukturu duga i trendove (da li dug raste brže od BDP-a), kao i kreditni rejting posmatrane zemlje.
Razvijene zemlje zaduženije
Ovom prilikom pozabavićemo se ipak prvim pokazateljem – odnosom javnog duga prema BDP-u, a prema najnovijim zbirnim statističkim podacima iz godišnjeg izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"U 2025. godini javni dug ostaće goruće pitanje za mnoge zemlje, a vlade širom sveta se suočavaju sa fiskalnim izazovima u svetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog usporavanja", navodi se u izveštaju MMF-a.
Ekonomije u razvoju u proseku pokušavaju da se izbore sa dugom koji iznosi oko 110 odsto BDP-a, u poređenju sa 74 procenata BDP-a za zemlje u razvoju.
Kada se posmatra pojedinačni učinak, na neslavnom prvom mestu je Sudan sa javnim dugom od 252 odsto BDP-a, vođen produženim unutrašnjim sukobima i teškim ekonomskim izazovima. Ova afrička zemlja preskočila je Japan kao zemlju sa najvećim odnosom duga prema BDP-u 2023. godine kada je u njoj izbio građanski rat.
Japan ima najveći teret duga među razvijenim zemljama, sa pomenutih 235 odsto BDP-a, ali takođe i sa upornim fiskalnim deficitom i starenjem stanovništva koje takođe doprinosi rastu duga. Uz Japan, među najzaduženijim razvijenim zemljama su Singapur (175 odsto), Bahrein (141 odsto) i Italija (137 odsto).
Francuska ima dug od 116 odsto BDP-a, Kanada 113, Belgija 106, Velika Britanija 103, Španija 101 procenat, Kina 96, Hrvatska 56, Holandija 43 odsto, Bosna i Hercegovina 34, a Rusija tek 21 odsto. Od zemalja grupe G7, Nemačka ima najniže opterećenje dugom – sa 65 odsto BDP-a.
Kao zemlje sa najmanjim dugom MMF navodi Specijalni autonomni region Makao, sa nula procenata, Brunej i Tuvalu sa dva i pet odsto, respektivno.
Obično se odnos duga prema BDP-u povećava nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. ili pandemija korona virusa – dobar primer za ovo poslednje bila je ekonomija Crne Gore, čiji dug se tada popeo na 105 odsto, da bi početkom ove godine ponovo bio na relativno prihvatljivom nivou od 61 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poslodavci do 15. januara mogu da se prijave za dualno obrazovanje
18.10.2025.•
0
Rukovodilac službe za dualno obrazovanje i obrazovnu politiku u Privrednoj komori Srbije Aleksandra Milić rekla je danas da do 15. januara svi zainteresovani poslodavci koji žele da se uključe u dualni model obrazovanja.
Prosečni mesečni prihodi domaćinstava u Srbiji prošle godine oko 98.000
18.10.2025.•
8
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Šoškić: Osećaćemo se u sopstvenoj zemlji kao najamna radna snaga za strance
18.10.2025.•
2
Politika u kojoj uz fiksni devizni kurs nema prirasta produktivnosti, a rastu plate, za posledicu ima kako prirast javnog duga, tako i rasprodaju naših resursa, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Poljoprivrednici: Neka Glamočić uzme pare od Ekspa i Nacionalnog stadiona za pomoć poljoprivredi
18.10.2025.•
19
Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je da će verovatno biti neminovna radikalizacija protesta u borbi za državnu pomoć poljoprivredi.
Za Fudbalski savez Srbije iz budžetske rezerve 2,5 miliona evra
18.10.2025.•
19
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve prebaci 295 miliona dinara, odnosno više od 2,5 miliona evra, Fudbalskom savezu Srbije (FSS), piše Nova ekonomija.
Iz SAD stiglo upozorenje NBS zbog plaćanja dina karticom na pumpama NIS-a
17.10.2025.•
26
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je iz SAD, koje su uvele sankcije NIS-u zbog ruskog udela, stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije i za "dina karticu" zbog plaćanja na pumpama.
Objavljene nove cene goriva
17.10.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Novac iz budžetske rezerve za parking na železničkoj stanici Prokop u Beogradu
16.10.2025.•
1
Upravi za zajedničke poslove republičkih organa prebačeno je nešto više od 14,4 miliona dinara preko tekuće budžetske rezerve za, između ostalog, 40 parking mesta u okviru Železničke stanice Beograd centar - Prokop.
Glamočić: Za pomoć zbog suše poljoprivrednicima treba 70 milijardi dinara, od koga uzeti taj novac
16.10.2025.•
47
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je danas da je za ispunjenje zahteva poljoprivrednika za isplatu pomoći zbog suše od 300 evra po hektaru potrebno 70 milijardi dinara.
Sistem par-nepar, aktiviranje rezerve: Država ima krizni plan u slučaju prekida snabdevanja naftom
16.10.2025.•
62
Iako se još čeka na detalje plana poslovanja NIS-a pod sankcijama, ispostavilo se da država ima akt na osnovu koga može da postupa ukoliko nastupi poremećaj na tržištu nafte i goriva.
Problem NIS-a treba da se reši do Nove godine: Koja je najrealnija opcija?
16.10.2025.•
11
Problem sa NIS-om zbog američkih sankcija trebalo bi da bude rešen najkasnije do Nove godine.
MMF: Globalni dug bi mogao da premaši 123 odsto globalnog BDP-a
16.10.2025.•
1
Svetski javni dug bi mogao da premaši 100 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja ove decenije.
Najavljene evropske kvote i carine na čelik uticaće negativno na Železaru: Šta ove promene znače za Srbiju?
15.10.2025.•
8
Evropska komisija predložila je novo smanjenje kvota, ali i povećanje carina na uvoz čelika iz država koje nisu članice Evropske unije.
Sijarto: MOL povećao isporuke nafte Srbiji
15.10.2025.•
5
Mađarska energetska kompanija MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime NIS-a, nakon što je hrvatski JANAF obustavio isporuke zbog američkih sankcija.
Vučić: Ne pregovaramo sa potencijalnim kupcima za NIS jer mi nismo vlasnici, niti komunisti
15.10.2025.•
22
Nemamo pregovore sa potencijalnim kupcem za NIS, jer mi nismo vlasnici, a nismo ni komunisti, i čekamo da se vlasnik, ako sankcije opstanu, a verovatno hoće, dogovori sa kim hoće.
Tramp: Zbog mojih carina svi odustaju od BRIKS-a
15.10.2025.•
10
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.
Vučić ponudio Rusima da Srbija od njih otkupi deo NIS-a
15.10.2025.•
68
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija otkupi deo ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Dženeral motors imaće gubitak 1,6 milijardi dolara zbog Trampove politike prema električnim vozilima
15.10.2025.•
1
Najveći američki proizvođač automobila, Dženeral motors (GM), u sledećem kvartalu pretrpeće gubitak od 1,6 milijardi dolara.
Banke od danas u obavezi da omoguće olakšice u otplati kredita - ali ne svima: Evo na koga se to odnosi
15.10.2025.•
2
Banke su od danas, 15. oktobra u obavezi da građanima koji ne mogu da otplaćajuju kredite usled otežanih okolnosti omoguće lakšu otplatu.
Pod sankcijama i druga preduzeća u vlasništvu NIS-a: Kako će poslovati?
14.10.2025.•
1
Matično preduzeće NIS a.d. uvršteno je na listu specijalno označenih državljana i blokiranih lica Ministarstva finansija SAD-a.
Povećan uvoz derivata: Kako su se konkurenti pripremili za sankcije NIS-u?
14.10.2025.•
7
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u.
Komentari 1
Penzos iz Pezosa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar