Javni dug Japana 235 odsto BDP-a: Pogledajte spisak ostalih država
Kada se objavljuju podaci javnog duga neke zemlje, osim njegovog apsolutnog iznosa i rasta u određenom vremenskom periodu, kao relevantan podatak uzima se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Sve to radi se sa ciljem tumačenja pozitivnog ili negativnog uticaja po celokupnu ekonomiju.
Ovaj odnos pokazuje koliko je država zadužena u odnosu na ukupnu vrednost svega što proizvede na godišnjem nivou. Na primer, ako dug iznosi 100 odsto BDP-a, to znači da bi cela godišnja vrednost privrede neke zemlje jedva pokrila njena dugovanja, piše Biznis.rs.
Prema usvojenim kriterijumima iz Mastrihta, članice Evropske unije u teoriji bi trebalo da poštuju pravilo da javni dug ne prelazi 60 odsto BDP-a kao preporučenu granicu, no u praksi to često nije slučaj.
Potrebno je istaći i da razvijene ekonomije često imaju ovaj odnos daleko iznad preporučenog, u kom slučaju se posmatra najpre njihova sposobnost da taj dug i otplate. Najbolji primer ovde predstavljaju Japan – sa javnim dugom od čak 235 odsto BDP-a, i Sjedinjene Američke Države, sa dugom koji je dostigao 123 odsto BDP-a.
Ove dve zemlje izdaju dug u sopstvenim valutama i imaju fleksibilnost u njegovom upravljanju tako što štampaju više novca. Ipak, čak se i one suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako se nivo duga povećava.
Odnos srpskog javnog duga prema BDP-u iznosio je u februaru 44,3 odsto, prema podacima Ministarstva finansija, i po tome je naša zemlja dobro kotirana u svetskim, ali i u evropskim okvirima.
Međutim, kako bi se ocenilo da li je dug neke države previsok ili ne, pored apsolutnog iznosa i odnosa prema BDP-u, zarad dublje analize trebalo bi ispratiti i troškove servisiranja kamata na dug u odnosu na budžetske prihode (pokazatelj koliki deo prihoda država mora da odvoji na otplatu kamata, te ako je previsok, dug postaje teret), samu strukturu duga i trendove (da li dug raste brže od BDP-a), kao i kreditni rejting posmatrane zemlje.
Razvijene zemlje zaduženije
Ovom prilikom pozabavićemo se ipak prvim pokazateljem – odnosom javnog duga prema BDP-u, a prema najnovijim zbirnim statističkim podacima iz godišnjeg izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"U 2025. godini javni dug ostaće goruće pitanje za mnoge zemlje, a vlade širom sveta se suočavaju sa fiskalnim izazovima u svetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog usporavanja", navodi se u izveštaju MMF-a.
Ekonomije u razvoju u proseku pokušavaju da se izbore sa dugom koji iznosi oko 110 odsto BDP-a, u poređenju sa 74 procenata BDP-a za zemlje u razvoju.
Kada se posmatra pojedinačni učinak, na neslavnom prvom mestu je Sudan sa javnim dugom od 252 odsto BDP-a, vođen produženim unutrašnjim sukobima i teškim ekonomskim izazovima. Ova afrička zemlja preskočila je Japan kao zemlju sa najvećim odnosom duga prema BDP-u 2023. godine kada je u njoj izbio građanski rat.
Japan ima najveći teret duga među razvijenim zemljama, sa pomenutih 235 odsto BDP-a, ali takođe i sa upornim fiskalnim deficitom i starenjem stanovništva koje takođe doprinosi rastu duga. Uz Japan, među najzaduženijim razvijenim zemljama su Singapur (175 odsto), Bahrein (141 odsto) i Italija (137 odsto).
Francuska ima dug od 116 odsto BDP-a, Kanada 113, Belgija 106, Velika Britanija 103, Španija 101 procenat, Kina 96, Hrvatska 56, Holandija 43 odsto, Bosna i Hercegovina 34, a Rusija tek 21 odsto. Od zemalja grupe G7, Nemačka ima najniže opterećenje dugom – sa 65 odsto BDP-a.
Kao zemlje sa najmanjim dugom MMF navodi Specijalni autonomni region Makao, sa nula procenata, Brunej i Tuvalu sa dva i pet odsto, respektivno.
Obično se odnos duga prema BDP-u povećava nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. ili pandemija korona virusa – dobar primer za ovo poslednje bila je ekonomija Crne Gore, čiji dug se tada popeo na 105 odsto, da bi početkom ove godine ponovo bio na relativno prihvatljivom nivou od 61 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
OPEK+ dogovorio dalje povećanje proizvodnje nafte
05.07.2026.•
0
Organizacija OPEK+ dogovorila je dalje povećanje kvota proizvodnje od avgusta, saopštila je ova grupa, usled čega raste globalna ponuda u vreme kada cene nafte padaju zbog postepenog otvaranja Ormuskog moreuza.
Jorgić: Kako je Srbija došla u situaciju da, iako je izgradila 'Đerdap 1', sada ne zna da gradi ni puteve
05.07.2026.•
17
Stručnjak za brokerske poslove, Branislav Jorgić, ocenio je da je pogrešna odluka države Srbije da proda svoj paket akcija od oko 34 odsto u Energoprojektu, Dobroslavu Bojoviću.
Cena nafte pada, ali vozači u Srbiji to još ne osećaju - pitanje je i da li će
05.07.2026.•
31
Iako su se prilike na svetskom tržištu nafte poslednjih nedelja stabilizovale, vozači u Srbiji to za sada ne osećaju na pumpama.
Skoro 22.000 automobila Fiat Grande Panda mora vanredno u servis
05.07.2026.•
1
Kompanija Fiat je pokrenula akciju povlačenja 21.691 primerka modela Grande Panda, proizvedenih u Kragujevcu između maja 2024. i septembra 2025. godine, zbog mogućeg kvara na sistemu za grejanje i ventilaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta: Srbija nema interes da naplaćuje naknadu za male pošiljke sa Temua i Sheina
05.07.2026.•
11
Ideja je izjednačavanje konkurentnosti, budući da su troškovi proizvodnje u Kini drastično niži nego u Evropi.
Nemačka menja pravila igre: Kako bi Mercove reforme mogle da utiču na srpsku ekonomiju?
04.07.2026.•
3
Odluke koje se ovih dana donose u Berlinu mogle bi da budu važne za deo srpske privrede.
Dugovi za struju i gas narasli na 143 milijarde dinara: Ko će ih na kraju platiti?
04.07.2026.•
18
Nagomilani dugovi, neplaćeni računi za struju i gas moraju doći na naplatu, čak i od državnih i javnih preduzeća, poručio je Međunarodni monterani fond (MMF) Vladi Srbije.
Zašto je teže doći do stana u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji: Krediti skuplji i uslovi stroži
04.07.2026.•
16
Rešavanje stambenog pitanja u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje sve veće razlike u troškovima zaduživanja.
EPS ušao u vlasničku strukturu "Politike": Postao najveći akcionar nakon nagomilanog duga za struju
03.07.2026.•
17
Elektroprivreda Srbije postala je, kroz konverziju duga u kapital, najveći akcionar Politike AD, sa udelom od 27,29 odsto.
Vladina uredba: Dizel za poljoprivrednike 184 dinara na svim pumpama
03.07.2026.•
6
Vlada Srbije usvojila je izmenu uredbe kojom se registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima omogućuje da kupuju evrodizel za 184 dinara po litru, ne samo u NIS-u, već i kod ostalih trgovaca motornim gorivom.
Poskupeli i dizel i benzin
03.07.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene: Zašto Vašington još ne povlači konačan potez?
03.07.2026.•
13
Kada je početkom juna OFAC, američka agencija za kontrolu imovine u inostranstvu, produžio NIS-u dozvolu za rad samo na dodatnih petnaestak dana, svi u Srbiju su počeli da 1. jul iščekuju gotovo kao sudbinski dan.
Smiruje se pobuna protiv Maska, skočila prodaja "Tesle"
03.07.2026.•
1
Prodaja električnih vozila Tesla skočila je u drugom kvartalu ove godine što bi mogao biti znak da je uglavnom prošla šteta naneta međunarodnom pobunom potrošača zbog postupanja Ilona Maska i bojkota.
Nekretnine u EU sve skuplje: Hrvatska rekorder po rastu stanarina
02.07.2026.•
3
Cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, dok je na nivou evrozone registrovan rast od 4,7 odsto, objavio je danas Evrostat.
Najveći pad cena zlata u poslednjih 13 godina, strah od kamata pogodio plemenite metale
01.07.2026.•
3
Cene zlata su od aprila do juna pale za oko 16 odsto.
Vuletić: Amerika produženjem rokova za NIS pokazuje da ne želi da ugrozi Srbiju
01.07.2026.•
7
Predsednik Skupštine Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić izjavio je danas da američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK), produženjem licenci za rad NIS-u ne želi da nanese štetu Srbiji.
Svetske korporacije ipak preispituju odluke o otpuštanju radnika zbog AI
01.07.2026.•
4
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) počinju da preispituju takve odluke i ponovo angažuju radnike.
Koliko Tramp zarađuje preko kriptovaluta?
01.07.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp prošle godine je zaradio više od milijardu dolara samo u kriptovalutama, pokazuju podaci iz njegovog finansijskog izveštaja.
Ponovo produžene licence NIS-u i MOL-u: Kakve su šanse za dogovor do kraja jula?
01.07.2026.•
6
NIS će i tokom jula nastaviti da posluje, dok će mađarski MOL nastaviti pregovore sa "Gaspromnjeftom" o preuzimanju ruskog udela u kompaniji.
Frilenseri imaju do kraja jula rok da podnesu poresku prijavu za drugi kvartal
01.07.2026.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere počinje danas, 1. jula i trajaće do 30. jula.
San o prosečnoj plati
01.07.2026.•
10
Prosečna zarada u Srbiji za april mesec iznosila je 121.805 dinara, primetno više od 94.588, iznosa medijale.
Komentari 1
Penzos iz Pezosa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar