
Javni dug Japana 235 odsto BDP-a: Pogledajte spisak ostalih država
Kada se objavljuju podaci javnog duga neke zemlje, osim njegovog apsolutnog iznosa i rasta u određenom vremenskom periodu, kao relevantan podatak uzima se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Sve to radi se sa ciljem tumačenja pozitivnog ili negativnog uticaja po celokupnu ekonomiju.
Ovaj odnos pokazuje koliko je država zadužena u odnosu na ukupnu vrednost svega što proizvede na godišnjem nivou. Na primer, ako dug iznosi 100 odsto BDP-a, to znači da bi cela godišnja vrednost privrede neke zemlje jedva pokrila njena dugovanja, piše Biznis.rs.
Prema usvojenim kriterijumima iz Mastrihta, članice Evropske unije u teoriji bi trebalo da poštuju pravilo da javni dug ne prelazi 60 odsto BDP-a kao preporučenu granicu, no u praksi to često nije slučaj.
Potrebno je istaći i da razvijene ekonomije često imaju ovaj odnos daleko iznad preporučenog, u kom slučaju se posmatra najpre njihova sposobnost da taj dug i otplate. Najbolji primer ovde predstavljaju Japan – sa javnim dugom od čak 235 odsto BDP-a, i Sjedinjene Američke Države, sa dugom koji je dostigao 123 odsto BDP-a.
Ove dve zemlje izdaju dug u sopstvenim valutama i imaju fleksibilnost u njegovom upravljanju tako što štampaju više novca. Ipak, čak se i one suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako se nivo duga povećava.
Odnos srpskog javnog duga prema BDP-u iznosio je u februaru 44,3 odsto, prema podacima Ministarstva finansija, i po tome je naša zemlja dobro kotirana u svetskim, ali i u evropskim okvirima.
Međutim, kako bi se ocenilo da li je dug neke države previsok ili ne, pored apsolutnog iznosa i odnosa prema BDP-u, zarad dublje analize trebalo bi ispratiti i troškove servisiranja kamata na dug u odnosu na budžetske prihode (pokazatelj koliki deo prihoda država mora da odvoji na otplatu kamata, te ako je previsok, dug postaje teret), samu strukturu duga i trendove (da li dug raste brže od BDP-a), kao i kreditni rejting posmatrane zemlje.
Razvijene zemlje zaduženije
Ovom prilikom pozabavićemo se ipak prvim pokazateljem – odnosom javnog duga prema BDP-u, a prema najnovijim zbirnim statističkim podacima iz godišnjeg izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"U 2025. godini javni dug ostaće goruće pitanje za mnoge zemlje, a vlade širom sveta se suočavaju sa fiskalnim izazovima u svetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog usporavanja", navodi se u izveštaju MMF-a.
Ekonomije u razvoju u proseku pokušavaju da se izbore sa dugom koji iznosi oko 110 odsto BDP-a, u poređenju sa 74 procenata BDP-a za zemlje u razvoju.
Kada se posmatra pojedinačni učinak, na neslavnom prvom mestu je Sudan sa javnim dugom od 252 odsto BDP-a, vođen produženim unutrašnjim sukobima i teškim ekonomskim izazovima. Ova afrička zemlja preskočila je Japan kao zemlju sa najvećim odnosom duga prema BDP-u 2023. godine kada je u njoj izbio građanski rat.
Japan ima najveći teret duga među razvijenim zemljama, sa pomenutih 235 odsto BDP-a, ali takođe i sa upornim fiskalnim deficitom i starenjem stanovništva koje takođe doprinosi rastu duga. Uz Japan, među najzaduženijim razvijenim zemljama su Singapur (175 odsto), Bahrein (141 odsto) i Italija (137 odsto).
Francuska ima dug od 116 odsto BDP-a, Kanada 113, Belgija 106, Velika Britanija 103, Španija 101 procenat, Kina 96, Hrvatska 56, Holandija 43 odsto, Bosna i Hercegovina 34, a Rusija tek 21 odsto. Od zemalja grupe G7, Nemačka ima najniže opterećenje dugom – sa 65 odsto BDP-a.
Kao zemlje sa najmanjim dugom MMF navodi Specijalni autonomni region Makao, sa nula procenata, Brunej i Tuvalu sa dva i pet odsto, respektivno.
Obično se odnos duga prema BDP-u povećava nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. ili pandemija korona virusa – dobar primer za ovo poslednje bila je ekonomija Crne Gore, čiji dug se tada popeo na 105 odsto, da bi početkom ove godine ponovo bio na relativno prihvatljivom nivou od 61 odsto.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić: Kukuruz jedini podbacio zbog suše, ipak biće ga dovoljno
24.08.2025.•
3
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočič izjavio je da je ove godine jedino kukuruz podbacio od svih poljoprivrednih kultura i to od sedam do osam odsto u odnosu na prošlu godinu.
Vučićeve "čudesne mere": "Bože, da l’ iko još može da poveruje?"
23.08.2025.•
28
Kako je najavio, predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstaviće u nedelju "paket novih ekonomskih mera".
Rajaner traži reakciju evropskih institucija zbog štrajka kontrole letenja u Srbiji
23.08.2025.•
6
Najveći evropski lou-kost avio-prevoznik Rajaner saopštio je da je samo u prva dva dana štrajka srpskog Sindikata kontrole letenja odložio 99 letova.
Američke Federalne rezerve najavile mogućnost smanjenja kamate
22.08.2025.•
0
Predsednik Federalnih rezervi (Fed) Džerom Pauel danas je najavio mogućnost snižavanja kamatne stope narednih meseci.
Mask tražio od Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI
22.08.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask tražio je od izvršnog direktora kompanije Meta Marka Zakerberga da mu pomogne da finansira preuzimanje OpenAI vredno 97,4 milijardi dolara početkom 2025, pokazuju sudski dokumenti.
NIS od SAD traži ponovno odlaganje sankcija
22.08.2025.•
2
Naftna industrija Srbije (NIS) uputila je zvaničan zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije (OFAC) SAD za ponovno odlaganje sankcija.
Objavljene nove cene goriva
22.08.2025.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti danas u 15 časova.
Nove sankcije SAD za kineske kompanije koje ilegalno trguju sa Teheranom
22.08.2025.•
0
Američki Stejt department uveo je sankcije protiv dve kineske kompanije koje upravljaju terminalom i skladištem za sirovu naftu i naftne derivate.
EU i SAD objavile zajedničku izjavu o transatlantskoj trgovini
21.08.2025.•
0
Evropska unija i SAD su danas objavile zajedničku izjavu u kojoj se obavezuju da će raditi na obnavljanju stabilnosti i predvidljivosti u međusobnoj trgovini i investicijama, u korist preduzeća i građana.
Mali: Marže u najvećim trgovinskim lancima biće do 20 odsto
21.08.2025.•
6
Ministar finansija Siniša Mali je posle sastanka sa predstavnicima trgovinskih lanaca najavio da će marže u najvećim lancima biti ograničene na maksimalnih 20 odsto.
Vučićeve ekonomske mere za pomoć siromašnima: "Još jedna njegova prevara, a i nije nadležan"
21.08.2025.•
33
Nove ekonomske mere, koje je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao pomoć siromašnima, biće prevara kao i sve što je do sada radio u ekonomskoj politici, izjavio je ekonomista Božo Drašković.
MMF smatra da struja u Srbiji treba da poskupi jednom godišnje: Postoji li opravdanje za to?
21.08.2025.•
38
Nakon nedavne najave da će cena struje za domaćinstva do kraja septembra poskupeti za sedam odsto, što je, kako su rekli predstavnici države, dogovoreno sa MMF, iz ove finansijske institucije stigla je nova preporuka.
ASNS: Da minimalna zarada od januara bude 750 evra
20.08.2025.•
19
Povodom utvrđivanja nove minimalne cene rada, Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata ukazuje da ponovo nisu adekvatno vrednovani kriterijumi utvrđeni Zakonom o radu.
Prepolovljeni prinosi šećerne repe u Srbiji
19.08.2025.•
3
Prinosi šećerne repe u Srbiji su zbog suše više nego prepolovljeni - koren joj je malo deblji od šargarepe, kažu poljoprivrednici.
Kad realnost demantuje politički performans: Cene koje Vučić obećava već postoje ili su čak i niže
19.08.2025.•
38
Aleksandar Vučić je u subotu na svom Instagram nalogu govorio o novoj borbi države protiv visokih cena i "onih koji ostvaruju velike profite".
Minimalac od 500 evra dovoljan i za 2026. godinu, smatra Unija poslodavaca
18.08.2025.•
106
Povećanje minimalne zarade u Srbiji od 1. oktobra sa 53.592 dinara (457 evra) na 58.630 dinara (500 evra), koje bi važilo do kraja ove godine, dovoljno je i za 2026. godinu.
Kripto edukacija na srpskom - zaostajemo li za svetom?
18.08.2025.•
0
U Srbiji ima ljudi koji su rudarili bitkoin još dok mu je cena bila ispod 100 dolara. Mnogi frilenseri već godinama primaju uplate iz inostranstva upravo u kriptu.
Nedeljama ne radi sistem za overu: Advokat o tome imate li pravo na odštetu
17.08.2025.•
9
Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
MMF predlaže da se cene struje u Srbiji "koriguju" jednom godišnje - prvo poskupljenje stiže u oktobru
17.08.2025.•
28
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje, na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru.
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
8
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Komentari 1
Penzos iz Pezosa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar