Pravosuđe u Srbiji i u regionu pod uticajem izvršne vlasti

Nacrt ustavnih izmena koje je Ministarstvo pravde objavilo ove nedelje izazvao je burne reakcije, a primedbe se najčešće odnose na sastav saveta zaduženih za izbor sudija i tužilaca.
Pravosuđe u Srbiji i u regionu pod uticajem izvršne vlasti
Foto: Pixabay
Iz struke poručuju da njima nije isključen uticaj izvršne vlasti na pravosuđe, iako je to bila intencija.
 
Kritikovan je i predlog da ministarka pravde ima pravo da pokrene disciplinski postupak i razrešenje nosilaca pravosudnih funkcija, kao i uvođenje Pravosudne akademije kao ustavne kategorije, pišu Novosti
Analiza ustavnih rešenja u okruženju pokazuju, međutim, da i ostale zemlje, čija su rešenja ustavopisci konsultovali, imaju slične članove najvišeg pravnog akta i da sudska vlast nigde nije bez kontrole ostalih grana vlasti. U nekim zemljama, članicama EU, sudije čak direktno imenuje predsednik države.
 
Predloženi amandmani na Ustav Srbije predviđaju da sudije i predsednike svih sudova bira Visoki savet sudstva, u kom, za razliku od sadašnjeg rešenja, neće biti predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti. U sastavu VSS će biti pet sudija i pet pravnih stručnjaka. Ove druge biraće Skupština i iz njihovih redova biće predsednik VSS, koji ima odlučujući glas, ali samo onda kada je broj glasova "za" i "protiv" pet prema pet. Tužioce će birati Visoki savet tužilaca, sastavljen od zamenika tužilaca, pravnih eksperta koje bira Skupština, ministra pravde i vrhovnog javnog tužioca, kog bira Skupština.
 
Posebno zanimljivo je italijansko rešenje, po kom je zakonom propisano da Pravosudni savet ima tri člana po položaju i 24 izborna. Savet obuhvata i sudije i tužioce. Ustavom je određeno da Pravosudnim savetom predsedava predsednik Republike. Pored njega, postoje još dva člana po položaju - predsednik Vrhovnog suda i vrhovni tužilac pri Vrhovnom sudu, objašnjavaju u Ministarstvu pravde. Dve trećine ostalih članova biraju magistrati (sudije i tužioci) iz svojih redova, a trećinu čine nesudijski članovi koje bira parlament. Da bi bio izabran za magistrata, kandidat mora da prođe državni ispit, prethodnu posebnu dvogodišnju školu pri Univerzitetu i posle ispita naknadnu obuku.
 
I slovenačkim ustavom, kažu u Ministarstvu pravde, predviđeno je da sudski savet ima 11 članova, od kojih su šest sudije i biraju ih sudije, dok pet bira Skupština, na predlog predsednika Republike. Skupština, odnosno Državni zbor, bira i sudije na prvu funkciju (rešenje koje sada postoji kod nas) i imenuje i razrešava predsednika Vrhovnog suda, na predlog ministra pravde.
 
Uređenje državnog tužilaštva prepušteno je zakonima, a državne tužioce imenuje i razrešava Vlada, po mišljenju ministra pravde. Generalnog državnog tužioca, pak, imenuje i razrešava Skupština. Državnotužilački savet ima devet članova - četiri bira Sabor, četiri tužioci i jednog ministar pravde.
 
Ustavom Hrvatske predviđeno je da Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova: sedam sudija, dva univerzitetska profesora prava i dva člana Sabora (jedan iz redova opozicije). Zakonom je određeno da sudije biraju sudije, a članove iz redova poslanika Sabora. Sabor bira i razrešava i predsednika Vrhovnog suda, na predlog predsednika Republike.
 
Isto je i sa Državnoodvjetničkim vijećem, koje ima 11 članova. Sedam su zamenici državnih tužilaca, dva profesora i dva člana Sabora, od kojih jedan iz opozicije. Zakonom je predviđeno da svako bira "svoje članove". Državnoodjvetničko vijeće imenuje i razrešava tužioce, na predlog glavnog državnog tužioca, kog bira Sabor.
 
U prvostepene sudove i u tužilaštva mogu biti imenovani samo oni koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike (pandan Pravosudnoj akademiji).
 
U Crnoj Gori Sudski savet ima deset članova, od kojih su četiri sudije koje biraju sudije, četiri pravnici koje bira Skupština, ministar pravde i predsednik Vrhovnog suda. Glas ovog poslednjeg odlučuje u preglasavanju. Predsednik Sudskog saveta može biti samo neko od uglednih pravnika koje bira Skupština.
 
Skupština bira i razrešava i vrhovnog državnog tužioca. Sastav Tužilačkog savjeta nije uređen Ustavom, već zakonom. Predsednik je vrhovni državni tužilac, koga bira Skupština, a članovi: pet državnih tužilaca, koje biraju tužioci, četiri ugledna pravnika koje bira Skupština i jedan zaposleni u Ministarstvu pravde koga imenuje ministar. 
 
U Crnoj Gori postoji probni mandat na četiri godine, koji se kod nas sada ukida, i inicijalna obuka za prvi izbor na funkciju (pandan Pravosudnoj akademiji).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Novosadjan

    28.01.2018 21:47
    A ja mislio mafije
  • Mutti

    28.01.2018 17:06
    nemoral
    Sad kad više nije tajna da imamo na čelu dršave pedere i lezbejke, mogli bi da se ozakone njihovi brakovi.
    Kad treba doneti neki koristan zakon, čeka se decenijama i mnogi te promene i ne dočekaju.
  • Veronika

    28.01.2018 16:27
    strazburg jedino rešenje
    Ovo je samo dokaz više da oni ne mare za mišljenje naroda. To što je EU ocenila sa 2 rad našeg pravosuđa, nikome ne smeta i niko se ne nalazi odgovornim za ovo rasulo. Doduše, možda su u sudstvu presrećni što nisu baš najgori, ipak su dobili prolaznu dvojku?
    Praktično svako ko finansijski izdrži da dogura žalbu do Strazburga- dobija parnicu. To kaže sve o našim sudovima i sudijama i njihovim aršinima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Vujošević: KSS treba da reaguje zbog hapšenja Štimca

Proslavljeni košarkaški trener Duško Vujošević izjavio je da hapšenje bivšeg košarkaškog reprezentativca Vladimira Štimca predstavlja nastavak represije vlasti prema građanima koji se bore za pravdu i normalnu Srbiju.