Svi oni koji plaćaju ovaj napitak veruju da vredi dati novac za flaširanu vodu jer je zdravija i češće se testira, međutim, u većini slučajeva greše.
Za većinu Amerikanaca čaša vode iz česme i čaša flaširane vode su praktično identične, kada je reč o njihovom zdravlju i kvalitetu. U nekim slučajevima javni izvori mogu biti i zdraviji jer se češće testiraju.
Ipak, postoje izuzeci, kao na primer ljudi koji žive u blizini privatnih bunara, koji ne uživaju isto rigorozno testiranje kao voda iz javnih izvora.
A šta sve niste znali o svojoj vodi za piće?
Prvi dokumentovani slučaj flaširane vode je ona koja se prodala u Bostonu oko 1760. godine, kada je kompanija "Jackson's Spa" u flašu nasula i prodala mineralnu vodu za "terapeutske" svrhe.
Svake godine ljudi popiju oko 10 odsto više flaširane vode, ali Amerikanci troše više pakovanja vode u celini nego ljudi u svakoj drugoj zemlji u svetu, pored Kine. Po glavi stanovnika, SAD se nalaze na šestom mestu. Tako Amerikanci popiju više flaširane vode, 12,8 milijardi galona ili 39 galona po osobi, nego mleka ili piva.
Međutim, ovo piće i nije tako jeftino. Sa prosečnom cenom od 1,22 dolara po galonu, troši se 300 puta više na flaširanu vodu nego što bi se potrošilo da se ona pije sa česme. Međutim, kako najavljuju, ta suma bi mogla biti još i veća.
Kompanije koje proizvode sokove su svesne koliko je zapravo vredan biznis sa flaširanom vodom, pa tako Koka-Kola i Pepsiko ulažu u flaširanu vodu. Pepsi je nedavno kupio Super bovl kako bi debitovao sa vrhunskim brendom na novom tržištu "Lifevtr".
Međutim, istraživanja pokazuju da se za većinu Amerikanaca, voda iz flašice ne razlikuje mnogo i ne smatraju je boljom od vode iz česme. Zapravo, nedavni izveštaj je pokazao da većina flaširane vode zapravo potiče iz slavine, ali se može dalje testirati i obrađivati. Kada je reč o testiranju, to se češće čini sa cisternom vode nego sa flaširanom vodom, a odgovornost za ta istraživanja je na Agenciji za zaštitu potrošača.
Rezultati mnogo zavise i od mesta gde živimo. Prema novom zakonu u Americi, svako ima pravo da dobije godišnji izveštaj o kvalitetu vode za piće ili izveštaj o poverenju potrošača koji detaljno opisuje odakle voda dolazi i šta je u njoj.
Međutim, svi koji žive u jednom od 15 miliona (uglavnom ruralnih) američkih domaćinstava, koja piju vodu iz privatnog bunara, sami snose odgovornost za kvalitet.
"Vlasnik kuće je odgovoran za održavanje sigurnosti svoje vode", navodi agencija EPA na svojoj veb-stranici.
Istraživanja sugerišu da voda iz mnogih ovih bunara i nije bezbedna za piće. Naima, voda je ispravna u samo 13 odsto ovih bunara, pokazuje istraživanje iz 2011. godine. Voda je sadržala najmanje jedan element, npr. arsenik ili uran, u koncentraciji koja je prevazišla nacionalne smernice. A tome flaširana voda upravo duguje zahvalnost, jer je 63 odsto Amerikanaca zabrinuto zbog zagađenja vode, pa se odlučuje da kupuje flaširanu.
Pravljenje flaširane vode je obiman i resursno težak proces. Kao i drugi izvori plastike, materijal u flaširanoj vodi se proizvodi od nuspojava sirove nafte. Za razliku od drugih plastičnih materijala koji se ponovo koriste tokom svog života, plastične bočice se obično koriste jednom, a zatim se odlažu. Zanimljivo je i da više vode ide u stvaranje bočice nego dela koji čini njen sadržaj. Nedavna studija iz Međunarodne asocijacije za flaširanu vodu je utvrdila da preduzeća severnoameričkih kompanija koriste 1,39 litara vode kako bi napravile jedan litar flaširanih materija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 5
Ns 49
ha
Kaćanka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar