Nenad Ć. (82) iz Beograda zaprepastio je medicinsko osoblje i sve one koji su se našli na Odeljenju urgentne medicine prokupačke bolnice jer je u kesi doneo zmiju, kao dokaz da ga je ugrizla.
Pa nije baš tako jednostavno - i da i ne...
Kod nas (Vojvodina) su prirodno prisutne otrovnice i to dve vrste ljutica:
1. Vipera berus (Šarka) sa dve podvrste na ovim prostorima: Vipera b. berus (obična šarka) i Vipera b. bosniensis (balkanska šarka). Otrov je uglavnom hemotoksičan i bolan, ali ima i proteoliktičku komponentnu, zbog koje dolazi do raspadanja tkiva. Po nekima i jači od poskokovog, ali ga ubrizgava uglavnom manje. Smrt uglavnom nastupa zbog masivnog unutrašnjeg krvarenje,
2. Vipera ammodytes (Poskok)sa tri podvrste na ovim prostorima: V. a. ammodytes (običan poskok), V. a. gregorwallneri (balkanski poskok) i V. a. montandoni (karpatski poskok). Otrov je složen: hemotoksičan, proteoliktički i neurotoksičan. Zbog svoje neurotoksičnosti može da ne bude bolan, a do smrti obično dolazi zbog gušenja do kojeg može da dođe već nakon nekoliko minuta.
Naše ne-otrovnice isto tako ujedaju, ali je njihov ugriz opasan zbog mogućnosti infekcija. Ne tretiran ujed npr. smuka može da izazove sepsu i smrt za nekoliko dana ili pre. Najnovija istraživanja ukazuju da je sepsa zapravo posledica proteoliktičke komponente u pljuvački zmija (naročito kod belouške) koja je ta koja izaziva sepsu i nekrozu tkiva (raspadanjem proteina). Slično kao kod guštera, npr. varana. Tako da pamet u glavu!
on je poneo misleci da će da vide koji protivotriv da mu daju a ove boli dj
ne znam sta foliraju sa uputom mogu da zadrze knjizicu dok se naknadno ne donese uput
Tako je. Ima raznih vrsta protivotrova, koji su sami po sebi otrovi i mogu biti opasni. Obaška i sastav otrova pojedinih zmija u okviru iste vrste može da bude različit, pa je i različita terapija.
Najbolje je doneti živ primerak (nije kriva zmija što ujela neopreznog čoveka) da bi se utvrdio sastav otrova.
Drugo, mit je da npr. na Fruškoj gori, nema zmija otrovnica i da njihov otov ne može da bude smrtonosan. Na ovim prostorima ipak ima vrsta čiji ujed može biti opasan po čoveka, pogotovo na višim temperaturama. Poznati su nažalost i takvi slučajevi, a poznata su i uginuća krupne stoke od ujeda zmija u Sremu. Ako zmijski ujed ubije goveče od nekoliko stotina kila, i te kako će ubiti čoveka. Pamet u glavu!
Znacovek sa kakvima ima posla. Ovo me podseti na onaj fazon "E za ovakvo g***o mi treba WC papir". Nadam se da je trazio peti primerak potvrde da ga ujela.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Doneo zmiju u Urgentni kao dokaz da ga je ujela
Zabava
•26.07.2014.
•17:17
Komentari 10
aero casper
Treba da pita kako mogu da Va pomognem?
i onda se pitaju i čude zašto je čovek doneo zmiju medj' beskičmenjake?
Podbarac
Kod nas (Vojvodina) su prirodno prisutne otrovnice i to dve vrste ljutica:
1. Vipera berus (Šarka) sa dve podvrste na ovim prostorima: Vipera b. berus (obična šarka) i Vipera b. bosniensis (balkanska šarka). Otrov je uglavnom hemotoksičan i bolan, ali ima i proteoliktičku komponentnu, zbog koje dolazi do raspadanja tkiva. Po nekima i jači od poskokovog, ali ga ubrizgava uglavnom manje. Smrt uglavnom nastupa zbog masivnog unutrašnjeg krvarenje,
2. Vipera ammodytes (Poskok)sa tri podvrste na ovim prostorima: V. a. ammodytes (običan poskok), V. a. gregorwallneri (balkanski poskok) i V. a. montandoni (karpatski poskok). Otrov je složen: hemotoksičan, proteoliktički i neurotoksičan. Zbog svoje neurotoksičnosti može da ne bude bolan, a do smrti obično dolazi zbog gušenja do kojeg može da dođe već nakon nekoliko minuta.
Naše ne-otrovnice isto tako ujedaju, ali je njihov ugriz opasan zbog mogućnosti infekcija. Ne tretiran ujed npr. smuka može da izazove sepsu i smrt za nekoliko dana ili pre. Najnovija istraživanja ukazuju da je sepsa zapravo posledica proteoliktičke komponente u pljuvački zmija (naročito kod belouške) koja je ta koja izaziva sepsu i nekrozu tkiva (raspadanjem proteina). Slično kao kod guštera, npr. varana. Tako da pamet u glavu!
w
ne znam sta foliraju sa uputom mogu da zadrze knjizicu dok se naknadno ne donese uput
Podbarac
Najbolje je doneti živ primerak (nije kriva zmija što ujela neopreznog čoveka) da bi se utvrdio sastav otrova.
Drugo, mit je da npr. na Fruškoj gori, nema zmija otrovnica i da njihov otov ne može da bude smrtonosan. Na ovim prostorima ipak ima vrsta čiji ujed može biti opasan po čoveka, pogotovo na višim temperaturama. Poznati su nažalost i takvi slučajevi, a poznata su i uginuća krupne stoke od ujeda zmija u Sremu. Ako zmijski ujed ubije goveče od nekoliko stotina kila, i te kako će ubiti čoveka. Pamet u glavu!
Tja
-
ovaj covek od 82 godine ocigledno to zna. mladji od silne kolicine pinka-jok
svakim danom u svakom pogledu ova udba koja plasira vesti pokazuje na kom je nivou. cak ''kroz smeh prepricavaju''
hahaha
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H