Britanski grad Bristol već godinama ima svoju valutu, a razlog za to je da se ljudima pokaže šta novac čini. U ovom slučaju posredi je ekološka ideja da se kupuju samo lokalni proizvodi.
Bristol je već dugo predvodnik kada je reč o alternativnim pokretima. Poznat je po svojim hipijima, gradskim farmama, po angažovanom uličnom umetniku Banksiju... A poznat je i po projektu koji je počeo još pre sedam godina: Bristol ima svoj novac - bristolsku funtu.
Da li je to novac? Ono što se definiše kao univerzalno prihvaćeno sredstvo naplate potraživanja. Čime može da se kupuje roba, da se vrate dugovi. Ono što može da se štedi. Bristolska funta je velikim delom prihvaćena u Bristolu - a stanovnike očito ne zanima to što se njime ne trguje na berzi u Hongkongu ili Buenos Ajresu.
Pokoji ekonomista će podsmešljivo da primeti da tim novcem ne može da se trguje ni u Londonu, pa kakav je to onda novac? Ali i takvom ekonomisti posle malo razmišljanja neće više biti do podsmeha. Novac ne poznaje geografiju, kao što ni zajednička valuta zemalja evrozone ne zna za državne granice. U osnovi korišćenja novca je - dogovor.
Dobro i za privredu i za životnu sredinu
"Ako razmišljate ekonomski, onda to znači da novac ostaje na ovom području i završava cirkulišući u samo jednom gradu", kaže jedan trgovac i dodaje: "Zato to po meni ima smisla i podsticajno je za lokalnu privredu".
Bristolskom funtom se plaćaju samo proizvodi nastali u Bristolu. Zato nije čudo što se ideja sa lokalnom valutom zapatila u gradu koji je uvek bio utočište alternativaca.
Gradska farma Verburg je, na primer, nastala početkom sedamdesetih godina kao utočište tadašnje "dece cveća" koja su tamo uzgajala ekološke proizvode. Ona redovno snabdeva lokalne preduzetnike. Bristolska funta je logično proistekla iz tog sistema, objašnjava predstavnica farme Verburg, Sara Flint.
"Svako zna: sada imam ovaj novac i potrošiću ga na lokalne proizvode. Važno je imati pred očima taj lokalni koncept", kaže Flint.
Naravno da je tačno i da je čitav sistem udaljen samo pola koraka od puke trampe, odnosno robne razmene. Nešto slično već postoji u raznim alternativnim komunama koje hoće da imaju i troše samo onoliko koliko im je zaista potrebno. Naravno da ima i stvari koje su nam potrebne, a dolaze izdaleka, na primer benzin ili nafta. Ali, na ovaj način se podstiče razmišljanje o tome šta nam je zaista potrebno iz dalekog sveta, a ono, pak, podstiče zaštitu životne sredine.
Trgovački lanci tu dolaze do svojih granica
Sijaran Mandi je jedna od kreatorki bristolske funte. Ona kaže da tu valutu koristi mreža od oko 2000 preduzetnika i radnji.
"Da bi snabdevanje hranom i drugim proizvodima ostalo na jednom području i da bi se izbegla potrošnja energije za njen transport iz čitavog sveta, mora se intervenisati u samom sistemu i različitim sektorima ekonomije. To je bio jedan od razloga za nastanak bristolske funte", kaže Mandi.
Ova valuta je nastala posle pobune do koje je došlo kada je Tesko, najveći trgovinski lanac u Velikoj Britaniji, odlučio da otvori filijalu u četvrti Strouks kroft, poznatoj po svojoj alternativnoj sceni. Ideja je gotovo genijalno jednostavna, jer trgovinski lanci uvek pobeđuju pošto proizvode nude po jeftinijoj ceni od manjih radnji.
I takvi lanci su otkrili draž lokalnih i regionalnih proizvoda koje prodaju obično po nešto skupljoj ceni od "običnih". No, i za takvu prodaju im je potrebna saradnja sa velikim plantažama. To se vidi na primeru paradajza. Pojedinačni farmer je ubrao 200 do 300 kilograma. U kooperativi možda i nekoliko tona. Ali koncerni sa više stotina prodavnica traže partnere koji mogu da im obezbede nekoliko desetina, možda i stotina, tona paradajza godišnje.
To znači da lokalni poljoprivrednici ne mogu da im posluže kao jaki partneri. Ali zato mogu da prodaju svoje proizvode neposrednom susedstvu - za bristolske funte.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Iz budžetske rezerve Republike Srbije rešenjem Vlade na poslednjoj održanoj sednici preusmereno je 500 miliona dinara za potrebe Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027.
Proizvođač automobila Stelantis opozvao je ukupno 320.065 vozila modela "džip rengler" i "gren čiroki" u SAD zbog potencijalnog kvara na visokonaponskoj bateriji koji može da izazove požar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se "naši ruski partneri i prijatelji angažovali i počeli da razgovaraju sa nekim o rešenju za NIS".
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar