MMF: Povećanja zarada u javnom sektoru Srbije treba da budu ograničena u 2021.

Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u razgovorima sa srpskim vlastima Jan Kejs Martejn izjavio je da u 2021. godini povećanja zarada u javnom sektoru Srbije treba da budu ograničena, da povećanja penzija treba da prate dogovorenu švajcarsku formulu, a da dodatna ad hok povećanja ili isplate treba izbegavati.
MMF: Povećanja zarada u javnom sektoru Srbije treba da budu ograničena u 2021.
Foto: 021.rs
U pisanoj izjavi na kraju virtuelne posete Srbiji, u kojoj je izneo preliminarne nalaze, Martejn je naveo da je tim MMF-a vodio "produktivne razgovore" sa vlastima Srbije i postigao dogovor o politikama koje su potrebne za završetak pete, poslednje revizije Instrumenta o koordinaciji politika (PCI).
 
"Uspešan završetak revizije zavisi od ispunjavanja preostalih programskih uslova, kao i odobrenja rukovodstva i Izvršnog odbora MMF-a. Razmatranje na Izvršnom odboru okvirno je zakazano za početak januara 2021. godine", naveo je Martejn.
 
Na osnovu preliminarnih nalaza, tim MMF-a će pripremiti izveštaj koji će, po pribavljanju odobrenja rukovodstva, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF-a na razmatranje i odlučivanje. Martejn je naveo da se "realizacija programa generalno odvijala prema planu" i da se ekonomska aktivnost oporavlja posle naglog pada u drugom tromesečju 2020. godine izazvanog pandemijom korona virusa.
 
"Monetarne i finansijske mere i veliki fiskalni paket koji su uvedeni kao odgovor na krizu odigrali su ključnu i pozitivnu ulogu u pružanju podrške ekonomiji. Sada se očekuje da će BDP zabeležiti realan pad od 1,5 odsto u 2020. godini, a zatim porast od pet odsto u 2021. godini", napisao je Martejn.
 
Dodao je da se te projekcije zasnivaju na najnovijim podacima koji ukazuju na brži oporavak od ranije očekivanog.
 
"Međutim, prognoza je i dalje vrlo neizvesna, zbog nepredvidljivog uticaja kretanja epidemije i posledičnih nepovoljnih efekata na ekonomiju Srbije i njenih trgovinskih partnera. Inflacija je i dalje niska i očekuje se da će se u 2021. zadržati u donjoj polovini ciljanog koridora NBS. Bankarski sistem je ostao stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan", piše u izjavi.
 
Martejn navodi da su poreski prihodi premašili očekivanja u vreme četvrte revizije instrumenta PCI, ali da će rashodi biti veći s obzirom na to da su fiskalne mere produžene i da će realizacija javnih investicija biti ubrzana u poslednjem tromesečju ove godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.