Sva poskupljenja bankarskih usluga na jednom mestu: Šta ćemo plaćati više i zašto
Brojne usluge banaka poskupeće u avgustu, a neke od njih su održavanje računa, podizanje čekova i provizije za mobilno i elektronsko bankarstvo.
Foto: Pixabay
Novina jeste da ćete, ukoliko iz više pokušaja probate da podignete gotovinu na bankomatu, za pogrešno ukucan PIN morati da platite.
Iako se nisu sve banke oglasile o promeni cena, prema informacijama onih koje to jesu uradile, izdavanje serije čekova će koštati 300, umesto pređašnjih 200 dinara, podseća Nova.rs. Izdavanje kartice po hitnom postupku, koje je do sada bilo besplatno, koštaće 400 dinara, dok će isporuka kartice na kućnu adresu, koja je do sada koštala 50 dinara, sada koštati 800.
Tako će građani morati da plate i skuplju proviziju za podizanje novca sa bankomata druge banke, kao i za sve transakcije koje obavljaju preko eBankinga.
Banke su najavile naplatu višestrukih pokušaja za podizanje novca sa bankomata. Isti je slučaj i sa neuspelim pokušajima plaćanja preko interneta.
A ukoliko izgubite karticu – spremite se da platite. Tako ćete, ukoliko ste, ne svojom krivicom, izgubili karticu, a na računu ste imali do 3.000 dinara, vi snositi troškove. Trošak će snositi banka ukoliko je iznos koji imate na računu veći i ukoliko uspete da dokažete da niste zloupotrebili karticu ili bili "vidljivo nemarni".
Ima li osnova za poskupljenje?
Predsednik udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva" Dejan Gavrilović najveći problem vidi u tome što logičnog ekonomskog opravdanja za nove cenovnike nema.
"Ako poskupi gorivo, taksista će povećati cenu jer mu od tog goriva zavisi posao. Od čega banka toliko zavisi da bi podigla cene dva ili tri puta? Koji su se to troškovi njima povećali pa moraju da povećaju usluge? Poskupela su i neka osiguranja, a ako ih pitate zbog čega, oni će reći da svi dižu cene, pa i oni žele da zarade", rekao je Gavrilović za Nova.rs.
Gavrilović je objasnio da je želja za dodatnim profitom u ovom slučaju potpuno neopravdana, s obzirom na to da su banke već izuzetno profitabilne firme. Prema njegovim rečima, ako firma posluje u "plusu", profitabilna je, ne može se reći da je cene podigla zbog krize. Nema krize ako si profitabilan.
Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, poskupljenje bankarskih usluga vidi kao "okretanje banaka ka izvesnim prihodima", tačnije naknadama koje uzimaju od korisnika po različitim osnovama. Prema njegovim rečima, zbog krize i opšteg poskupljenja, bankama je teško da predvide svoje kamatonosne prihode koje će ostvariti do kraja godine. Kako su ovo glavni prihodi svake banke, one su odlučile da se preorijentišu na druge vidove zarade.
"Činjenica je da će zbog svih poskupljenja biti smanjena kreditna sposobnost građana i raspoloživost za uzimanje kredita. Banke se sada orijentišu na takozvane nekamatonosne prihode, koji su im izvesni i koje svakog meseca uzimaju od građana", rekao je Grubišić i istakao da "banke nisu dužne da pravdaju podizanje cena svojih usluga", što je prema njegovoj oceni "suština svega".
Cene bankarskih usluga ne kontroliše niko
Kako Gavrilović ističe, još jedan problem je što banke nemaju nikakvu regulativu i mogu da menjaju cenovnike svakodnevno. To niko ne kontroliše, a na kraju se sve svodi na to da klijenti ovakve promene mogu da prijave ili - promene banku.
Prema rečima sagovornika portala Nova.rs, Narodna banka Srbije nijednim svojim potezom ne pokušava da ograniči povećanje cena bankarskih usluga. Smisleno bi bilo da NBS nametne neku vrstu regulative. Primera radi, Gavrilović smatra da bi dobro rešenje bilo da banke koje sada povećaju cene, to ne mogu ponovo da urade u narednih godinu dana, ili da to povećanje ne sme da bude veće od stope inflacije.
Pravdanje banaka
U Udruženju banaka Srbije (UBS) su ranije objasnili da su zbog inflacije "povećani inputi banaka". Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić rekao je ranije za Tanjug da su banke u ranijem periodu imale razumevanje za građane i da je bankarski sektor "pokazao solidarnost i razumevanje za građane u proteklom periodu" odnosno, kako je istakao, u situacijama krize.
Kao opravdanje za podizanje cena bankarskih usluga, Vasić je naveo inflaciju, ulaganja u digitalne tehnologije i IT kadar, povećanje prosečne plate, rast cena nekretnina...
Zaključio je da bi za realnu sliku o tome koliki je profit banaka trebalo sačekati kraj godine, ali je dodao da "kako je bankama tako je i privredi i građanima".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
1
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
7
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
6
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
44
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
27
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
10
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Komentari 16
Ja
Nikola
Džigi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar