Sva poskupljenja bankarskih usluga na jednom mestu: Šta ćemo plaćati više i zašto
Brojne usluge banaka poskupeće u avgustu, a neke od njih su održavanje računa, podizanje čekova i provizije za mobilno i elektronsko bankarstvo.
Foto: Pixabay
Novina jeste da ćete, ukoliko iz više pokušaja probate da podignete gotovinu na bankomatu, za pogrešno ukucan PIN morati da platite.
Iako se nisu sve banke oglasile o promeni cena, prema informacijama onih koje to jesu uradile, izdavanje serije čekova će koštati 300, umesto pređašnjih 200 dinara, podseća Nova.rs. Izdavanje kartice po hitnom postupku, koje je do sada bilo besplatno, koštaće 400 dinara, dok će isporuka kartice na kućnu adresu, koja je do sada koštala 50 dinara, sada koštati 800.
Tako će građani morati da plate i skuplju proviziju za podizanje novca sa bankomata druge banke, kao i za sve transakcije koje obavljaju preko eBankinga.
Banke su najavile naplatu višestrukih pokušaja za podizanje novca sa bankomata. Isti je slučaj i sa neuspelim pokušajima plaćanja preko interneta.
A ukoliko izgubite karticu – spremite se da platite. Tako ćete, ukoliko ste, ne svojom krivicom, izgubili karticu, a na računu ste imali do 3.000 dinara, vi snositi troškove. Trošak će snositi banka ukoliko je iznos koji imate na računu veći i ukoliko uspete da dokažete da niste zloupotrebili karticu ili bili "vidljivo nemarni".
Ima li osnova za poskupljenje?
Predsednik udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva" Dejan Gavrilović najveći problem vidi u tome što logičnog ekonomskog opravdanja za nove cenovnike nema.
"Ako poskupi gorivo, taksista će povećati cenu jer mu od tog goriva zavisi posao. Od čega banka toliko zavisi da bi podigla cene dva ili tri puta? Koji su se to troškovi njima povećali pa moraju da povećaju usluge? Poskupela su i neka osiguranja, a ako ih pitate zbog čega, oni će reći da svi dižu cene, pa i oni žele da zarade", rekao je Gavrilović za Nova.rs.
Gavrilović je objasnio da je želja za dodatnim profitom u ovom slučaju potpuno neopravdana, s obzirom na to da su banke već izuzetno profitabilne firme. Prema njegovim rečima, ako firma posluje u "plusu", profitabilna je, ne može se reći da je cene podigla zbog krize. Nema krize ako si profitabilan.
Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, poskupljenje bankarskih usluga vidi kao "okretanje banaka ka izvesnim prihodima", tačnije naknadama koje uzimaju od korisnika po različitim osnovama. Prema njegovim rečima, zbog krize i opšteg poskupljenja, bankama je teško da predvide svoje kamatonosne prihode koje će ostvariti do kraja godine. Kako su ovo glavni prihodi svake banke, one su odlučile da se preorijentišu na druge vidove zarade.
"Činjenica je da će zbog svih poskupljenja biti smanjena kreditna sposobnost građana i raspoloživost za uzimanje kredita. Banke se sada orijentišu na takozvane nekamatonosne prihode, koji su im izvesni i koje svakog meseca uzimaju od građana", rekao je Grubišić i istakao da "banke nisu dužne da pravdaju podizanje cena svojih usluga", što je prema njegovoj oceni "suština svega".
Cene bankarskih usluga ne kontroliše niko
Kako Gavrilović ističe, još jedan problem je što banke nemaju nikakvu regulativu i mogu da menjaju cenovnike svakodnevno. To niko ne kontroliše, a na kraju se sve svodi na to da klijenti ovakve promene mogu da prijave ili - promene banku.
Prema rečima sagovornika portala Nova.rs, Narodna banka Srbije nijednim svojim potezom ne pokušava da ograniči povećanje cena bankarskih usluga. Smisleno bi bilo da NBS nametne neku vrstu regulative. Primera radi, Gavrilović smatra da bi dobro rešenje bilo da banke koje sada povećaju cene, to ne mogu ponovo da urade u narednih godinu dana, ili da to povećanje ne sme da bude veće od stope inflacije.
Pravdanje banaka
U Udruženju banaka Srbije (UBS) su ranije objasnili da su zbog inflacije "povećani inputi banaka". Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić rekao je ranije za Tanjug da su banke u ranijem periodu imale razumevanje za građane i da je bankarski sektor "pokazao solidarnost i razumevanje za građane u proteklom periodu" odnosno, kako je istakao, u situacijama krize.
Kao opravdanje za podizanje cena bankarskih usluga, Vasić je naveo inflaciju, ulaganja u digitalne tehnologije i IT kadar, povećanje prosečne plate, rast cena nekretnina...
Zaključio je da bi za realnu sliku o tome koliki je profit banaka trebalo sačekati kraj godine, ali je dodao da "kako je bankama tako je i privredi i građanima".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
0
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
1
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
2
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Polako ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: "Pojavio se novi scenario"
23.03.2026.•
8
Pojedini krugovi u američkom Ministarstvu finansija raspitivali su se kod pojedinih srpskih biznismena o tome da li bi neko od njih mogao da se uključi u takmičenje za kupovinu ruskog dela Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je danas izrada sajta toliko "skupa"?
23.03.2026.•
0
Pre samo nekoliko godina je izrada sajtova bila nešto što se radi usput, a poslovanje preko Instagrama "must-have" koji je korektno radio posao.
Vrednost najvećih avio-kompanija zbog rata pala za 53 milijarde dolara
22.03.2026.•
0
Vrednost 20 najvećih avio-kompanija na svetu pala je ukupno za oko 53 milijarde dolara od početka američko-izraelskog rata sa Iranom krajem februara, navodi Fajnenšel tajms.
Rast cena voća u 2025: Jabuke poskupele za 37, trešnje za 116 odsto
22.03.2026.•
1
Rast cene voća u 2025. godini od 18,7 odsto bio je glavni činilac rasta potrošačkih cena, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Grinpis optužio naftne koncerne da profitiraju pod izgovorom krize
22.03.2026.•
2
Koncerni koji proizvode naftne derivate u Nemačkoj su od početka rata u Iranu dnevno ostvarivali dodatni profit od 21 milion evra, pokazalo je istraživanje nemačkog ogranka ekološke organizacije Grinpis.
Ministar upozorio na ilegalni uvoz sira: Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti
22.03.2026.•
21
Ilegalni uvoz sireva, o kojem je nedavno govorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, ponovo je otvorio pitanje kontrole tržišta mlečnih proizvoda u Srbiji i položaja domaćih proizvođača.
Poljoprivrednici neće morati da pravdaju podsticaje za detelinu i lucerku
22.03.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da poljoprivrednici ubuduće neće morati da pravdaju računima podsticaje za lucerku, detelinu i još neke kulture.
Brisel pozvao članice EU da smanje zalihe gasa za sledeću zimu
22.03.2026.•
1
Evropska komisija zatražila je od evropskih država da smanje svoje predviđene zaliha gasa za sledeću zimu kako bi ublažile pritisak na cene koje rastu zbog rata na Bliskom istoku, preneo je Mond.
MMF: Rat u Iranu može da pokrene inflaciju i uspori rast
22.03.2026.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da pažljivo prati razvoj događaja u ratu u Iranu i poremećaje u proizvodnji energije.
Gubitak NIS-a prošle godine bio 100 miliona evra
22.03.2026.•
14
Naftna industrija Srbije završila je 2025. godinu sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, vidi se iz poslednjeg finansijskog izveštaja te firme.
Skoro polovina struje proizvedene u EU je iz obnovljivih izvora
22.03.2026.•
3
Skoro polovina električne energije proizvedene u Evropskoj uniji (EU) u 2025. dolazi iz obnovljivih izvora, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Eurostat.
Bakar sve skuplji na tržištu: Šta rast cena ovog metala znači za Srbiju?
22.03.2026.•
14
Cene bakra su početkom godine dostigle rekordni nivo, nakratko premašivši 14.500 dolara po toni.
Koliko Srbija može da drži cene goriva pod kontrolom: "Ima četiri prednosti u odnosu na ostatak Evrope"
22.03.2026.•
10
Smanjenje akciza na gorivo donelo je privremeno olakšanje građanima i privredi, ali stručnjaci upozoravaju da mere "kupuju vreme", a konačni ishod zavisi od globalnog tržišta nafte.
Srpska ekonomija dobila tri ocene: Šta stoji iza različitih rejtinga?
22.03.2026.•
0
Međunarodna agencija Standard & Poor's drži kreditni rejting Srbije na istom nivou BBB-, Moody's je takođe ostavio na starom nivou Ba2, uz smanjene izglede, dok je agencija Fitch zadržala svoju raniju procenu - BB+.
Posledica rata na Bliskom istoku: Ruski gas će vrlo verovatno poskupeti za Srbiju
22.03.2026.•
18
Srbija ima ugovor o snabdevanju gasom sa Rusijom do kraja marta, a zasad nije poznato po kojoj ceni bi gas po novom ugovoru mogao da stiže s obzirom na trenutno visoke cene ovog energenta izazvane ratom na Bliskom istoku
Đedović Handanović: Pregovaramo o prodaji dela rezervi nafte
21.03.2026.•
19
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da država pregovara sa naftnim kompanijama kako bi našla najbolji način i najbolje cene po kojima će im ustupiti 40.000 tona nafte iz robnih rezervi.
Najskuplji stan u Beogradu plaćen 1,4 milona evra
21.03.2026.•
6
Republički geodetski zavod saopštio je da se rast tržišta nepokretnosti u Srbiji nastavio i krajem 2025, pa je ukupna vrednost ostvarenog prometa u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 2,4 milijarde evra.
Komentari 16
Ja
Nikola
Džigi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar