"Divljanje" cena kirija: Treba li država da interveniše?
Kirije u Novom Sadu i Beogradu neprestano rastu, a u nekim delovima grada su se udvostručile.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, prava je borba između zakupaca da se uopšte dođe do stana pod naletom migranata iz Rusije i izbeglica iz Ukrajine, što je poslednjih meseci nekima donelo i ekstraprofit.
Kao odgovor na ovaj problem Inicijativa Ne davimo Beograd izašla je sa predlogom da se ograniče kirije koja je naišla na burnu reakciju javnosti.
Predlog predviđa maksimalni iznos zakupa koji bi se određivao prema posebnoj formuli i koji bi zavisio od prosečne plate, od lokacije, energetske efikasnosti i stanja nekretnine koja se izdaje.
Prema pisanju Danasa, revizija zakupnine Revizija zakupnine bi se radila jednom godišnje, a bila bi uslovljena stopom inflacije i rastom prosečne plate. Dakle, ako bi rasle plate mogle bi da rastu i zakupnine.
Prema njihovom predlogu za početak bi cene zakupa bile utvrđene tako da se za jedan kvadratni metar plaća jedan odsto prosečne plate.
Tako bi sada za stan od 50 kvadrata kirija bila najviše 325 evra, pa ako se još nalazi na periferiji, ako je oronuo ili ako je stolarija dotrajala sve bi to uticalo da zakup bude još jeftiniji.
Dalje, prema njihovom predlogu od ovog bi bila izuzeta novogradnja, najviše sedam godina stari stanovi kako bi investitori mogli da povrate svoju investiciju, prenosi Danas.
Da bi se cene zakupa mogle kontrolisati on mora biti u legalnim tokovima. Zato se predviđa i da se svaki ugovor o zakupu overi kod notara, a uslov za overu bio bi da ispunjava uslove o ceni zakupa.
Kao vid podsticaja da stanodavci ponude svoje stanove u zakup predviđa se i oslobađanje od poreza izdavanje jednog stana u zakup. U javnosti je ovakav poziv na državnu kontrolu tržišta rentiranja stanova proizveo različite, mada burne reakcije sa glavnim pitanjem da li država treba da se meša u ovo tržište.
Svetislav Kostić, profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu i jedan od kreatora ovog predloga zakona, odgovara na ove kritike tvrdnjom da najrazvijenije trišne ekonomije regulišu stanarine i to već decenijama.
"Beč koji se već godinama proglašava najboljim mestom za život od 1922. godine ima kontrolu zakupnina, odnosno propise koji ograničavaju maksimalnu visinu iznosa za zakup. Tamo ne samo što država reguliše cene nego je i najveći stanodavac sa oko 220.000 stanova koje izdaje po povlašćenim cenama. U SAD već 100 godina postoji kontrola visine zakupa. Ljubitelji serije Seks i grad znaju da Keri Bredšo u Njujorku živi u stanu sa povlašćenom zakupninom. U Švedskoj se već 80 godina visina zakupa određuje kolektivnim ugovorom između stanodavaca i zakupaca", napominje Kostić za Danas.
Jedna od zamerki je i pitanje ustavnosti ovakvog zakona jer se faktički ograničava pravo na uživanje imovine.
Kostić se poziva na odluku Evropskog suda pravde iz 1989. godine koji je u sporu između zakupaca i države Austrije doneo odluku da država može da štiti širi interes ograničenjem cene zakupa, kao i članovima našeg Ustava koji to omogućavaju.
On dodaje i da ovaj predlog ne isključuje druge programe kao što je gradnja državnih stanova koji bi se iznajmljivali po povlašćenim cenama, ali je za to potrebno vreme, a ovo je trenutno rešenje.
Ipak, Uroš Jovanović, direktor agencije za nekretnine ART nekretnine, ističe da trenutno stanje na tržištu nije regularno i predstavlja poremećaj.
"Razumem motiv iza predloga jer su ovim cenama zakupci ugroženi. Jasno je da naša prosečna porodica ne može da plati zakup 1.000 evra mesečno. Ali s druge strane treba se staviti i u cipele vlasnika stanova. Ne tako davno kirije su bile daleko manje. Takođe ovo bi bio prvi put da se država tako direktno meša u tržište. Ne znam koliko bi bilo dobro da se tako naruši tržište", napominje sagovornik Danasa dodajući da za sve što se izdaje preko agencija za nekretnine postoje zaključeni ugovori.
On ističe i da u drugim zemljama, kao na primer u Austriji država ima programe priuštivog stanovanja i te stanove izdaje po povlašćenim cenama određenim kategorijama zakupaca, ne svima.
On postavlja i pitanje zašto onda država ne bi određivala cene i drugih važnih proizvoda kao na primer hrane.
Prema rečima Kostića, trenutno stanje izdavanja nekretnina je neuređeno i nema nijednog razloga da stanodavac ne poveća stanarinu ako može da dobije više na tržištu.
Prema predlogu zakona, kazna zakupodavcima koji ne bi potpisali ugovor sa stanarima sledila bi kazna od 50.000 do 150.000 dinara.
Takođe, ako bi naplaćivali više od kontrolisane cene stanar bi mogao da ga tuži i dobije povraćaj više naplaćene kirije.
Jelena Žarković, profesorka na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da država ne bi trebalo da se meša u tržište osim da pomogne socijalno ugroženima.
"Mislim da je važno da se uradi analiza koliko ljudi su podstanari, koji su to ljudi, da li su socijalno ugroženi… Recimo jedan deo njih su studenti, ali mislim da je taj problem bolje rešiti gradnjom studentskih domova. Za sada se sve svodi na novinske natpise, individualna iskustva uglavnom sa Rusima. Osim toga ovo je trenutni poremećaj i nisam sigurna da bi ga trebalo rešavati trajnom merom, bar ne još. Ni ne znamo da li će oni ostati ovde. Ako ostanu možda će želeti da kupe svoj stan čime bi smanjili tražnju za rentiranjem", napominje ona.
Još jedan aspekt je primena takvog zakona na neuređenom tržištu kao što je naše.
"Ne bi trebalo da gledamo da li tako nešto postoji u SAD ili Nemačkoj. Tamo je uređeno tržište, poštuju se propisi. Čini mi se da bi naši ljudi brzo našli načina da zaobiđu propise. Osim toga tamo mnogo više ljudi iznajmljuje stanove, dok kod nas veliki procenat ljudi ima nekretnine u vlasništvu kao zaostavštinu socijalizma", zaključuje Žarković za Danas.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Epic games otpušta više od 1.000 ljudi zbog slabijih rezultata video-igre Fortnite
25.03.2026.•
0
Američka kompanija Epic games saopštila je da će otpustiti više od 1.000 zaposlenih pošto beleži pad angažovanja korisnika u svojoj najpoznatijoj video-igri Fortnite.
OFAC produžio rok MOL-u za kupovinu većinskog udela u NIS-u do maja 2026.
24.03.2026.•
3
Mađarski MOL saopštio je da je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prihvatila njihovu prijavu i produžila rok za pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja 2026.
Evropska komisija: Odluka Slovačke o dizelu protivna zakonima EU
24.03.2026.•
4
Odluka vlade Slovačke da dopusti benzinskim pumpama da ograniče prodaju dizela, kao i da ga skuplje naplaćuju vozačima sa stranim registarskim tablicama, protiv je zakona EU.
"Energetska kriza utiče na inflaciju preko tri kanala": Građani pred novim poskupljenjima?
24.03.2026.•
1
Energetska kriza će sasvim sigurno imati određeni uticaj na nivo inflacije u Srbiji, rekao je za Insajder profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris.
Đedović Handanović u obilasku pumpi: Dizel bi prema tržišnim uslovima bio 270, a građani ga plaćaju 212 dinara
24.03.2026.•
13
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas, prilikom obilaska više pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Šta podrazumeva transakcija i gde bi legle pare?
24.03.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD izdala je novu operativnu licencu NIS do 17. aprila, a danas, 24. marta ističe rok za podaju ruskog udela u toj kompaniji.
APR uveo virtuelnog agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja
24.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) uvela je novi kanal komunikacije - interaktivnog virtuelnog APR agenta za brže rešavanje tehničkih pitanja pri korišćenju eUsluga.
Propadaju transportna preduzeća u Srbiji: Samo od početka godine zatvoreno 258 firmi
24.03.2026.•
16
Od početka godine u Srbiji je zatvoreno ukupno 258 transportnih firmi.
Zašto je egipatska brza pruga upola jeftinija od srpske?
23.03.2026.•
29
"Poređenje sa drugima otkriva sistem u kom je novac važniji od života i koliko je strašna cena korupcije, neodgovornosti i improvizacije u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima".
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
3
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
3
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Polako ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: "Pojavio se novi scenario"
23.03.2026.•
10
Pojedini krugovi u američkom Ministarstvu finansija raspitivali su se kod pojedinih srpskih biznismena o tome da li bi neko od njih mogao da se uključi u takmičenje za kupovinu ruskog dela Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je danas izrada sajta toliko "skupa"?
23.03.2026.•
0
Pre samo nekoliko godina je izrada sajtova bila nešto što se radi usput, a poslovanje preko Instagrama "must-have" koji je korektno radio posao.
Vrednost najvećih avio-kompanija zbog rata pala za 53 milijarde dolara
22.03.2026.•
0
Vrednost 20 najvećih avio-kompanija na svetu pala je ukupno za oko 53 milijarde dolara od početka američko-izraelskog rata sa Iranom krajem februara, navodi Fajnenšel tajms.
Rast cena voća u 2025: Jabuke poskupele za 37, trešnje za 116 odsto
22.03.2026.•
1
Rast cene voća u 2025. godini od 18,7 odsto bio je glavni činilac rasta potrošačkih cena, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Grinpis optužio naftne koncerne da profitiraju pod izgovorom krize
22.03.2026.•
3
Koncerni koji proizvode naftne derivate u Nemačkoj su od početka rata u Iranu dnevno ostvarivali dodatni profit od 21 milion evra, pokazalo je istraživanje nemačkog ogranka ekološke organizacije Grinpis.
Ministar upozorio na ilegalni uvoz sira: Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti
22.03.2026.•
21
Ilegalni uvoz sireva, o kojem je nedavno govorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, ponovo je otvorio pitanje kontrole tržišta mlečnih proizvoda u Srbiji i položaja domaćih proizvođača.
Poljoprivrednici neće morati da pravdaju podsticaje za detelinu i lucerku
22.03.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da poljoprivrednici ubuduće neće morati da pravdaju računima podsticaje za lucerku, detelinu i još neke kulture.
Brisel pozvao članice EU da smanje zalihe gasa za sledeću zimu
22.03.2026.•
1
Evropska komisija zatražila je od evropskih država da smanje svoje predviđene zaliha gasa za sledeću zimu kako bi ublažile pritisak na cene koje rastu zbog rata na Bliskom istoku, preneo je Mond.
MMF: Rat u Iranu može da pokrene inflaciju i uspori rast
22.03.2026.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da pažljivo prati razvoj događaja u ratu u Iranu i poremećaje u proizvodnji energije.
Komentari 110
!!!!!!!!!
Zašto se oni ne izdavaju običnom narodu kao u Austriji ili Nemačkoj.
Korist i za državu i za narod.
Ali o tome se ćuti i nikom na vlasti nije u interesu da se prica o tome.
Jedan od takvih stanova je dobio i predsednik vučić kao zaslužni građanin u huskanju naroda, vođenju ratova i bonbardovanja države
Vladimir
- da u kalkulaciju ne uđe samo prosečna plata, nego i prosečna cena kvadrata;
- da se uzme u obzir lokacija, nije isto Pupinova palata, Liman, Adice ili Kać;
- da se uzme u obzir dužina ugovora i garancije/sredstva obezbeđenja koje zakupac daje, ali i koje daje država i osiguravajuće kuće (npr. po nekim kategorijama, paketima, klasama ugovora...);
- da se napravi nešto kao kreditni biro za kredite, ali za podstanare, pa da, ako si kasnio sa plaćanjem to ostane zabeleženo i lako dostupno na nekom sajtu i da je tada cena veća zbog rizika (što takođe postoji u uređenim državama);
- još mnogo toga...
Pa da sve utiče na cenu, a ne samo 1% k'o iz pištolja i rešen problem. Tipičan populizam - jednostavno i pogrešno;
NS49
Najviše mi je žao studenata. Neki dan se šetam pored Filozofskog fakulteta i vidim na kraju velikog parkinga verovatno slobodno mesto gde bi se mogao izgraditi veći studentski dom, po mom mišljenu za najbolje studente možda i uz pomoć nekih međunarodmih ustanova.
U tom smmislu bi država morala hitno da interveniše bar u Novom Sadu i Beogradu za početak jer će se slično verovatno dešavati i u drugim većim gradovima koji imaju fakulatete.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar