Na spisku poreske 7.900 frilensera i pomoraca koji duguju porez za 2017.
Nadležni iz Poreske uprave pronašli su 7.896 frilensera i pomoraca koji treba da plate zaostali porez na zarade iz 2017.
Razlike između radnika na internetu i radnika na prekookeanskim brodovima za Poresku upravu nema. Svi koji su preko banaka u Srbiji primili zarade iz inostranstva moraju da plate porez i on ne zastareva pet godina. Za taj broj fizičkih lica rešenjem su utvrđene poreske obaveze.
"Prema podacima dostavljenim od poslovnih banaka, u 2017. godini 7.896 osoba ostvarilo je uplate iz inostranstva na tekući račun po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Ne raspolažemo podacima koliko se od navedenog broja obveznika odnosi na broj radnika koji rade na brodovima", kažu za Politiku u Poreskoj upravi.
Navode da su sva fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koji se porez plaća samooporezivanjem, obveznici poreza na dohodak građana i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
"Propisano je da oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad, na koji se porez plaća samooporezivanjem, čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove u iznosu od 96.000 dinara ili u iznosu od 57.900 dinara uvećanom za 34 odsto bruto prihoda ostvarenog u kvartalu", objašnjavaju iz Poreske uprave.
Obaveze utvrđene navedenim rešenjem plaćaju se u 120 jednakih mesečnih rata u roku od 15 dana od isteka svakog meseca, s tim da prva rata dospeva 17. februara 2023. godine.
Ukoliko obveznik dospele obaveze ne uplati u propisanom roku, naplata će se izvršiti prinudnim putem, donošenjem rešenja o prinudnoj naplati.
Udruženje pomoraca Republike Srbije se obratilo "Politici" pismom, pošto su neki od njih dobili rešenja da plate zaostali porez na zarade. Prema njihovoj tvrdnji šifra delatnosti i dalje ne postoje za pomorce. Mnogi od njih su u prošlosti odlazili u filijale penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), ali nisu mogli da se osiguraju kao pomorci.
"Nije nam jasno ni kako Poreska uprava sad namerava da nas evidentira u PIO, jer kao što je navedeno naša zanimanja i dalje ne postoje u sistemu", navode pomorci.
Oni tvrde da ih ne treba svrstavati u isti koš kao frilensere. Zakon po kojem je urađena poreska kalkulacija je propis čiji je model napravljen za frilensere.
"Mi ipak nismo frilenseri, uz svako uvažavanje njihove profesije, mi smo pomorci. Frilenseri žive i rade u Srbiji, 365 dana u godini. Svaki pomorac provede u proseku više od 183 dana odvojen od porodice, radeći u rizičnim uslovima. Pomorci su uvek bili tretirani kao rizično zanimanje kao što su ljudi u međunarodnom transportu ili radnici na platformama. U našem zakonu jasno stoji da oni koji rade van države duže od 183 dana, ne plaćaju porez", napominju u pismu.
Naglašavaju da su strane brodarske kompanije koje zapošljavaju srpske državljane spremne da stanu iza njih. Neke veće firme poput "Princes kruzis" (koji zapošljava blizu hiljadu srpskih državljana na njihovim putničkim brodovima), već su odlučile da od tekućeg meseca prestanu sa isplatom zarada na račune u srpskim bankama i ubrzano im otvaraju račune u bankama u inostranstvu, što znači manji devizni priliv od više desetina miliona evra u Srbiju.
Knjigovođa Miloš Praštalo objašnjava da Poreska uprava dobija informacije od banke o novcu koji leže fizičkim licima iz inostranstva na račune u Srbiji.
"U zakonu se navodi da ako pola godine živite u Srbiji vi ste rezident Srbije. Možete biti oslobođeni ako dokažete da imate plaćen porez u drugoj državi koja ima potencijalno ugovor sa Srbijom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Pomorci su u istom košu kao frilenseri. Poreska uprava retroaktivno pet godina može da naplati i krenula je da rešava te predmete, jer da u decembru 2022. nije dostavila ova rešenja poreski dug bi zastareo", navodi Praštalo.
Naglašava da od 1. januara svi koji primaju zarade iz inostranstva imaju mogućnost da biraju dva modela za oporezivanje, a prijave se podnose kvartalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
DDOR osiguranje na prvom mestu među osiguravačima po reputaciji poslodavca
06.11.2026.•
0
DDOR osiguranje zauzelo je prvo mesto među osiguravajućim kompanijama u istraživanju Top 100 Employer Brands Srbija 2026/2027.
Objavljene nove cene goriva
06.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić o neisplaćenim subvencijama: Građani na izborima odlučili drugačije, nema potrebe za žurbom
06.11.2026.•
13
Poljoprivrednici i dalje čekaju isplatu drugog dela podsticaja za biljnu proizvodnju, dok su u Beogradu poništene već odobrene subvencije za investicije.
Agencija za osiguranje depozita dala uputstvo korisnicima kredita u Alta banci o plaćanju obaveza
06.11.2026.•
0
Agencija za osiguranje depozita objavila je uputstvo o tome kako korisnici kredita u Alta banci mogu da izmire svoje obaveze.
NBS: Kurs dinara stabilan, finansijski sistem nije ugrožen
06.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je kurs dinara stabilan, a finansijski sistem države nije ugrožen.
Profesor Đukić: Stečaj Alta banke preliće se pre ili kasnije na državni budžet
06.11.2026.•
6
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić ocenio je da će se negativne posledice stečaja Alta banke pre ili kasnije u nekoj meri preliti i na budžete lokalnih samouprava, a onda i na republički budžet.
Kako će spajanje Gigatrona i Big Banga uticati na tržište elektronske opreme?
06.11.2026.•
4
Gigatron je i do sada bio najveći lanac prodavnica tehnike u Srbiji, a spajanjem sa BigBangom nastaće ubedljivo najveći igrač.
Studentska lista pozvala na smirenost zbog informacija o Poštanskoj štedionici
06.11.2026.•
17
Studentska lista pozvala je građane da ostanu smireni i da se oslanjaju na proverene informacije o poslovanju Poštanske štedionice, jer, kako navode, mere za očuvanje likvidnosti banke već se primenjuju.
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
40
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
15
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
6
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
7
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
2
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
7
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
58
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Banka Poštanska štedionica: Stabilni smo i likvidni, počela isplata penzija iz Alta banke
04.11.2026.•
3
Predstavnik Banke Poštanske štedionice Ivan Bojčić izjavio je da je ta banka stabilna i likvidna, te da je, u saradnji sa RFZO, penzionerima koji su primanja dobijali preko Alta banke obezbedila preusmeravanje isplata.
Davor Macura, Alta banka i "nestali" novac: Da li je moguće iz zemlje izneti milione u kriptovaluti?
04.11.2026.•
10
Vlasnik Alta banke Davor Macura sumnjiči se da je iz trezora banke izneo više od 380 miliona evra.
Gigatron prodat slovenačkoj kompaniji
04.11.2026.•
21
Najveći srpski trgovac potrošačkom elektronikom Gigatron i Grupa Big Bang ulaze u strateško partnerstvo.
Slučaj Davora Macure i IMT-a: Kako je država izgubila mnogo novca
04.11.2026.•
13
Prodaju jednog od najaktraktivnijih kompleksa za gradnju na Novom Beogradu, 35 hektara zemljišta IMT-a u stečaju, pre četiri godine pratio je niz spornih transakcija.
Komentari 15
Mika
Lala
Jovan
A ovaj zakon koji se spominje sama poreska uprava nije znala kako da sprovodi.
Privremena rešenja se moraju ukinuti inače u suprotnom će Srbija dokazati da je banana država.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar