Ne nazire se kraj rasta kamatnih stopa: U Srbiji je "predah" kratko trajao
Iz MMF-a su saopštili da banke u SAD i dalje nedovoljno ograničavaju pozajmice, što može da vodi daljem podizanju kamatnih stopa u Americi.
Foto: Pixabay
Istovremeno, direktorka Evropske centralne banke Kristin Lagard izjavila je da su pritisci na cene "snažni" i istakla da će ECB podići kamatne stope dovoljno da smanji inflaciju i da će ih zadržati "koliko god bude potrebno".
Lagard je rekla da će buduće odluke osigurati da referentne kamatne stope budu dovedene na nivoe koji su dovoljno restriktivni da bi se postigao blagovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva odsto. Navela je i da će se kamate zadržati na tim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno.
Pre tih upozorenja i najava, Narodna banka Srbije je saopštila da je odlučila da "predahne" sa monetarnim zatezanjem, ali je Izvršni odbor NBS ipak 8. juna odlučio da ponovo poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 6,25 odsto.
Pri donošenju ovakve odluke, kako je saopšteno, Izvršni odbor je procenio da je još uvek potrebno nastaviti sa umerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije. Naredna sednica Izvršnog odbor NBS na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 13. jula 2023. godine.
Stručnjaci smatraju da je to što je nedavno NBS odlučila da napravi "predah" u monetarnom zatezanju nije značilo da je tom zatezanju došao kraj. Navode da će NBS pratiti okolnosti pre svega u Evropi, jer NBS mnogo više zanimaju makorekonomski parametri za Evropu.
Nikola Stakić sa Univerziteta Singidunum kaže za Euronews Srbija da je u slučaju američkog tržišta i evrozone situacija malo različita, ali da se ide u istom smeru kada je reč o podizanju referentnih kamatnih stopa.
"Po pitanju Amerike, FED po sadašnjim projekcijama očekuje eventualno još jedno ili dva povećanja referentne kamatne stope po 0,25 odsto. Trenutno je stopa na 5,25, oni su otprilike dostigli vrhunac i tamo se rezultati vide mnogo konkretnije nego u evrozoni. Što se tiče same evrozone, tu i dalje postoji prostor za veće povećanje referentne kamatne stope zato sto je ona trenutno 3,75", rekao je Stakić.
Prema njegovim rečima, izjava Kristin Lagard u ovom trenutku ima smisla u kontekstu toga da može eventualno da bude još nekoliko povećanja dok ne vidimo značajnije smanjenje stopa inflacije.
"Po pitanju Evrope, situacija je u kontekstu monetarnog zatezanja predvidljivija nego što je u Americi", kaže Stakić.
Prema rečima Stakića, Narodna banka Srbije je nedavno na Izvršnom odboru odlučila da "predahne" sa monetranim zatezanjem, ali to nije značilo da je tom "zatezanju" došao kraj.
"Centralna banka će pored onoga što se dešava u evrozoni morati da prati i neke domaće faktore, pre svega moraće da vidi kako će ova cena struje i energenata da utiče na inflaciju. S druge strane, moraće isto tako da se sa zebnjom očekuje kakva će biti poljoprivredna sezona jer od toga zavisi šta će biti sa cenom i voća i povrća i ostalih namirnica koje čine ne mali deo u našoj potrošačkoj korpi", rekao je Stakić.
On je naveo da u tom smislu imamo i tržišne faktore, a i faktore koji dolaze iz Evrope.
"Evropa je naš najveći trgovinski partner i nama je u mnogo većoj meri važnije šta radi Evropska centralna banka nego sta rade Federalne rezerve", zaključio je Stakić.
"Puni efekti monetarnog zatezanja tek za šest do osam meseci"
Na pitanje kad postaje kontraproduktivno monetarno zatezanje, Stakić kaže da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti ti puni efekti "zatezanja" koja su se dogodila pre šest, sedam ili osam meseci, kao i da će se u tom kontekstu videti da će se kreditna aktivnost još više smanjivati.
"U ekonomiji postoji nešto što se zove neutralna kamatna stopa, dakle to je neka kamatna stopa koja ekonomsku aktivnost niti dovodi do kontrakcije niti je dovodi do pospešivanja. S obzirom na priporodu krize i uslova koji se dešavaju, ni jedni ni drugi ne znaju koja je to kamatna stopa koja će malo na duži rok početi da 'hladi' i da kontraktuje tržište zato što kada centralna banka poveća kamatne stope postoji odloženi efekat, otprilike od šest do 12 meseci. Mi tek treba da proživimo sada kroz to vreme, da vidimo kako dosadašnja povećanja utiču na kreditnu aktivnost", rekao je Stakić.
Naveo je da kao što promet opao i da se kreditna aktivnost smanjila u najvećem broju zemalja, tako da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti pune efekte zatezanja koji su bili pre 6, 7 ili 8 meseci.
"U tom kontekstu vidim da će se kreditna aktivnost još više smanjivati. I u Evropi i u Americi najveći broj kredita koji se uzimaju su stambeni sa fiksnom kamatnom stopom, oni koji uzeli ranije po fiksnoj kamatnoj stopi, oni jako dobro prolaze ali neko ko želi sad da se zaduži, on ako uzme kredit po fiksnoj kamatnoj stopi, ona je i preko 7 odsto, tako da se tu najbolje vidi efekat tamo na njihovom trzistu nekretnina na primer kakav je broj prijava za nove kredite a verujem da nas još negativniji rezultati očekuju u drugoj polovini ove godine", rekao je Stakić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
0
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
30
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
10
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
7
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Komentari 12
@vb
Jovan
Dusan K.
Opet ke Srbin dokazao da je najpametniji bez pardona.
Pametniji i od Nemca.
Nemac nema svoj stan a ima 4 hiljada eura plate a Srbin ima svoj stan na kredit kod banke sa 500 eura plate.
Bas su glupi ti Nemci zar ne ?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar