Reljanović: Mnogi u Srbiji zarađuju manje od minimalca, to je u razvijenim državama nezamislivo
Prema Zakonu o radu poslodavac uvodi minimalnu zaradu odlukom koja se donosi kada nije u stanju da isplati ugovorenu (redovnu) zaradu.
To znači da minimalna zarada ne može biti ugovorena zarada.
Međutim, kako za portal Mašina kaže stručnjak za pravo Mario Reljanović, poslodavci ili zanemaruju ovo zakonsko ograničenje, ili ugovaraju zarade koje su za dinar (ili nekoliko dinara) više od minimalne cene rada, čime "zaobilaze" pomenutu obavezu i takvu zaradu tretiraju kao redovnu.
"Kontrolu da li poslodavac isplaćuje zaradu u skladu sa zakonom, pa i minimalnu zaradu, vrše inspektori rada. Naravno, zaposleni se uvek može obratiti sudu sa zahtevom da se utvrdi da je zarada koju prima nezakonita, kao i da se dosudi naknada štete koja je nastala tim povodom", objašnjava Reljanović za portal Mašina.
Ipak, iako je sasvim izvesno da mnogi poslodavci, uključujući i državu, izigravaju zakon i pravnu regulativu te tako pola miliona ljudi u Srbiji drže na minimalnim zaradama, pravnih konsekvenci za poslodavce gotovo da nema.
"Nažalost, minimalna zarada se tretira kao ugovorena zarada kako od strane političara na vlasti, tako i od strane institucija koje bi trebalo da vrše nadzor nad zakonitošću rada poslodavca. Meni nije poznato da je inspekcija rada ikada intervenisala u situacijama kada je minimalna zarada bila ugovorena zarada. Oni to tretiraju kao zakonitu zaradu jer je minimalna cena rada po njima određena kao minimalan iznos koji poslodavac može isplatiti za neki rad. Isto se ponašaju i sudovi, pa je praktično nemoguće dobiti radni spor ukoliko je poslodavac ugovorio sa zaposlenim minimalnu zaradu", kaže Reljanović.
Stručnjak za radno pravo komentariše i da je poznato i skandalozno stanje u javnom sektoru.
"U prosveti i zdravstvu, ali i u javnoj upravi i pojedinim javnim preduzećima, mnogi zaposleni na radnim mestima sa najnižim koeficijentima zarađuju manje od minimalne zarade, pa im se aktom poslodavca ili kolektivnim ugovorima (što je poseban nonsens, da sidnikat pristaje na tako nešto) zarada dopunjuje do minimalne. Ovako nešto je nezakonito i neustavno, ali takvo stanje opstaje decenijama", rekao je Reljanović.
Još jedna važna razlika u odnosu na druge zemlje Evrope jeste to koji procenat radnika i radnica prima minimalac.
"Podatak od prošle godine je da je u Nemačkoj na minimalnoj zaradi bilo između pet i 10 odsto radnika, u zavisnosti od delatnosti (to je ona granska minimalna zarada iz kolektivnih ugovora). Kod nas je na minimalnoj zaradi oko 20 odsto radnika i taj procenat se uvećava sa povećanjem iznosa minimalne cene rada, koji nije praćen opštim povećanjem iznosa zarada ostalih zaposlenih, a bio bi još veći kada bi se računali i oni zaposleni koji imaju zaradu blisku minimalnoj", kaže Reljanović.
Broj ljudi koji su na minimalnoj zaradi u Srbiji, u razvijenim državama Evrope je nezamisliv, napominje on.
"I po ovome smo specifični, naročito kada je reč o oblicima rada za koje se može isplatiti naknada niža od minimalne zarade - na primer, za sve poslove koje obavljaju radnici putem ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova (osim sezonskih radnika) - ali su prava na minimalnu zaradu izričitom zakonskom normom lišena i deca na dualnom obrazovanju, takozvanom "učenju kroz rad". Takvi primeri nisu poznati u uporednom pravu, bar ne u razvijenim i uređenim državama, i u potpunosti su suprotna osnovnim međunarodno priznatim minimalnim uslovima rada", dodaje Reljanović.
Kompletan tekst o ovoj temi možete pročitati na portalu Mašina.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
0
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Banka Poštanska štedionica: Stabilni smo i likvidni, počela isplata penzija iz Alta banke
04.11.2026.•
1
Predstavnik Banke Poštanske štedionice Ivan Bojčić izjavio je da je ta banka stabilna i likvidna, te da je, u saradnji sa RFZO, penzionerima koji su primanja dobijali preko Alta banke obezbedila preusmeravanje isplata.
Davor Macura, Alta banka i "nestali" novac: Da li je moguće iz zemlje izneti milione u kriptovaluti?
04.11.2026.•
6
Vlasnik Alta banke Davor Macura sumnjiči se da je iz trezora banke izneo više od 380 miliona evra.
Gigatron prodat slovenačkoj kompaniji
04.11.2026.•
14
Najveći srpski trgovac potrošačkom elektronikom Gigatron i Grupa Big Bang ulaze u strateško partnerstvo.
Slučaj Davora Macure i IMT-a: Kako je država izgubila mnogo novca
04.11.2026.•
6
Prodaju jednog od najaktraktivnijih kompleksa za gradnju na Novom Beogradu, 35 hektara zemljišta IMT-a u stečaju, pre četiri godine pratio je niz spornih transakcija.
EPS, Pošta, NIS, Ekspo: Državna i javna preduzeća koja imaju račune u Alta banci
04.11.2026.•
15
Alta banka je otišla u stečaj, a sa njom je, bar za sada, ostao zarobljen i deo novca pojedinih državnih i javnih preduzeća.
Radak: NBS morala da zna šta se dešava u Alta banci, građani bi štednju mogli da čekaju godinama
03.11.2026.•
1
Narodna banka Srbije apsolutno snosi odgovornost za dešavanja u Alta banci, jer je nadležna za nadzor bankarskog sektora i morala je da uoči promene u poslovanju te banke, ocenio je urednik Forbes Srbija Ivan Radak.
Banka Poštanska štedionica će isplatiti novac deponentima Alta banke
03.11.2026.•
10
Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita izabrao je Banku Poštanska štedionica za banku isplatioca osiguranih iznosa deponentima Alta banke.
Otvoren stečaj nad Alta bankom
03.11.2026.•
5
Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad Alta bankom, objavila je Agencija za osiguranje depozita.
Intesa Invest negira da ulagači u fondove neće imati dobit zbog zatvaranja Alta banke
03.11.2026.•
4
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest demantovalo je navode da ulagači u fondove neće imati dobit od uloga, jer je deo njihovog novca uložen u Alta banku.
Ekonomisti: Strane firme počele da odlaze iz Srbije još za vreme vlasti SNS, građanin Vučić diže paniku
03.11.2026.•
12
Strane firme već dve godine za vreme Srpske napredne stranke odlaze iz Srbije u potrazi za jeftinijom radnom snagom, a ne zbog promene vlasti i neizvesnosti kako tvrdi bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kompanija Dizni planira da otpusti na hiljade ljudi
03.11.2026.•
1
Kompanija "Volt Dizni" priprema se za ukidanje hiljada radnih mesta, pri čemu je od pojedinih menadžera zatraženo da planiraju smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
03.11.2026.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Bivši revizor NBS: Postavlja se pitanje da li je Macura izneo novac iz trezora bez znanja rukovodstva NBS
03.11.2026.•
18
Ako je Davor Macura izveštavao Narodnu banku Srbije o izvlačenju novca iz trezora Alte banke, onda krivičnu odgovornost snose i najodgovorniji u NBS, od direktora kontrole banaka do viceguvernera i guvernera.
Intesa Invest ulagala novac u Alta banku, investitori ostaju bez zarade
03.11.2026.•
5
Intesa Invest (deo grupacije Intesa Sao Paolo) oštećena je krahom Alta banke, potvrđeno je na njihovom portalu u ponedeljak uveče.
Učinak naprednjačke vlasti
02.11.2026.•
13
Promene su se, napokon, dogodile i izborni pobednici bi trebalo da što pre upravljačke poluge uzmu u svoje ruke.
Poštanska štedionica traži da NBS dodatno nadzire njenu likvidnost i finansijske tokove
02.11.2026.•
5
Poštanska štedionica je objavila da je danas od Narodne banke Srbije (NBS) zatražila dodatni stručni nadzor u praćenju likvidnosti i finansijskih tokova te banke.
Idea marketi: Da li je posle hapšenja Davora Macure ugroženo 7.000 zaposlenih?
02.11.2026.•
14
Posle oduzimanja dozvole za rad Alta banci, neizvesna je i sudbina drugih firmi Davora Macure koji je uhapšen. Među njima je i Idea, treći najveći trgovinski lanac u Srbiji, koji zapošljava više od 7.000 ljudi.
NBS: Menjačnice koje su radile sa Alta bankom u najkraćem roku da zaključe ugovor s drugom bankom
02.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) pozvala je danas ovlašćene menjače, koji su imali zaključen ugovor sa Alta bankom o obavljanju menjačkih poslova, da u najkraćem roku zaključe ugovor sa drugom bankom.
NBS: Bankarski sektor Srbije stabilan i visoko likvidan, a stabilnost dinara biće očuvana
02.11.2026.•
11
Narodna banka Srbije saopštila je da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan i visoko likvidan i da postoje svi neophodni institucionalni, finansijski i regulatorni mehanizmi za odbranu njegove stabilnosti.
Ekonomska sabotaža: Stručnjaci o potencijalnoj šteti koju odlazeća vlast može da napravi
02.11.2026.•
10
Ko prati režimske medije mogao bi da stekne utisak da je SNS već sada u opoziciji, ali ta stranka i dalje drži poluge moći u državi.
Komentari 12
Mikunka
frei
Орлов
Исто тако је делимичан рад на црно редовна појава, а свако ко има могућности ради 100% на црно. Званично се прима социјала , а поред тога се ради на црно ако некоме социјала није довољна. То на крају доноси више новца него званично радити, упалћивати доприносе , плаћати порез итд.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar