I dalje "paprene" cene stanova u Srbiji uprkos stabilizaciji na tržištu: Zašto je to tako?
Veći obim stanogradnje u Srbiji poboljšaće trend stabilizacije cena stambenih nekretnina, odnosno zaustavljanja njihovog daljeg rasta.
Foto: 021.rs
Ovo smatra domaća stručna javnost, ali trenutak kada će "paprene" cene kvadrata početi da padaju još uvek nije poznat, piše Danas.
Iako je trend vrtoglavog rasta cena stambenog prostora u našoj zemlji nastavljen i u 2023. godini, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, ipak je došlo do određenog stepena stabilizacije pa su tako cene u drugom tromesečju ove godine u odnosu na prvo porasle svega 1,8 odsto.
Takođe je zabeležen i manji broj prodatih stanova usled inflatornog udara i ekonomske krize, odnosno sve je češći slučaj da građani odlažu rešavanje stambenog pitanja za bolja vremena, odnosno čekaju da cene kvadrata konačno počnu da padaju.
Da se cene stanova u Srbiji koliko toliko smire doprinelo je i smanjenje udela kupoprodaje stanova finansiranih kreditima sa 18 odsto u prvom tromesečju tekuće godine na 16 odsto stanova kupljenih na kredit u drugom tromesečju, što je posledica rasta kamatnih stopa.
Podaci RGZ za drugi kvartal ove godine pokazuju da je primera radi novogradnja u Kragujevcu poskupela za 28 odsto, u Nišu za 26 odsto, a u Beogradu za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ono što najbolje ilustruje trenutnu situaciju na tržištu stambenog prostora je podatak da je u proteklom periodu za 15 do 20 odsto smanjena prodaja stanova ali su cene kvadrata povećane za oko 10 odsto.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku u julu 2023. izdato je 2 706 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 14,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Od ukupnog broja dozvola izdatih u julu 82,9 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 17,1 odsto na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 81,8 odsto dozvola izdato je za stambene, a 18,2 odsto za nestambene zgrade.
Prema dozvolama izdatim u julu 2023. u Srbiji, prijavljena je izgradnja 3 099 stanova, s prosečnom površinom od 72,2 kvadratinih metara.
Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama 12,1 odsto stanova biće građeno u zgradama s jednim stanom, s prosečnom površinom od 146,5 kvadratnih metara, a 86,2 odsto stanova biće građeno u zgradama s tri i više stanova, i njihova prosečna površina biće znatno manja i iznosiće 60,5 kvadratnih metara.
Posmatrano prema oblastima, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Braničevskoj oblasti, 20,2 odsto od predviđene vrednosti novogradnje, zatim slede Beogradska oblast (16,8 odsto), Mačvanska oblast (9,5 odsto), Raška oblast (7,8 odsto), Južnobačka oblast (7,3 odsto) i Sremska oblast (6,1 odsto), dok se učešća ostalih oblasti kreću do pet odsto.
Direktor agencije "Art nekretnine" Uroš Jovanović kaže za Danas da će veća izgradnja stanova uticati na dodatnu stabilizaciju cena stambenog prostora u Srbiji.
"Smirivanje situacije na tržištu već beležimo, u prvom redu zbog toga što je došlo do manje potražnje za stanovima usled visokih cena. Veći obim stanogradnje će svakako dodatno poboljšati situaciju i ono što je sigurno je da će se cene stabilizovati", kaže on.
Jovanović dodaje i da taj efekat na tržištu neće biti primetan odmah, nego će uslediti u narednih šest meseci najmanje.
"Istovremeno, u tom periodu ne treba očekivati smanjenje cena stanova, a razlog je taj što i pored određenog pada potražnja je ipak još uvek velika. Potražnju velikom čine i građani Rusije zainteresovani za kupovinu stambenog prostora u našoj zemlji. Tek nakon defnitivnog perioda stabilizacije može uslediti i pad cena stanova a u kom procentu u ovom trenutku je nemoguće prognozirati", navodi on.
Vlasnica agencije za nekretnine Kaća Lazarević kaže za Danas da veći broj izdatih građevinskih dozvola u julu u odnosu na isti period prošle godine ne može da bude precizan parametar na osnovu koga bi se moglo analizirati šta će se dešavati sa cenom stanova u narednom periodu.
"Taj podatak se jednostavno odnosi na sve građevinske dozvole ne samo na one vezane za stanogradnju. Činjenica da je Narodna banka Srbije ograničila kamate na kredite može donekle da doprinese da se poveća broj ljudi koji se odlučuju da uzmu stambene kredite ali taj broj svakako neće biti veliki iz razloga što su kamate i dalje visoke", objašnjava ona.
Sagovornica Danasa dodaje i da ono što može realno da utiče na povećanje prodaje stanova jeste povećanje kupovne moći građana.
"U ovom trenutku imamo situaciju da se situacija na tržištu kada je reč o cenama stanova stabilizuje. Treba naglasiti da vlasnici stanova u starogradnji snižavaju cene ali da vlasnici objekata u kojima su izgrađeni novi stanovi ne žele da spuštaju cenu i to je razlog zbog čega je ona generalno tako visoka u Srbiji", kaže ona.
Lazarević objašnjava i da postoji veliki broj ljudi koji sebi ne može da priušti kupovinu stana.
"Sa druge strane, postoje bogati ljudi koji su spremni da kupe i po više nekretnina smatrajući to sigurnom investicijom. Ipak, s obzirom na visinu cena stanova i slabu kupovnu moć građana vlasnici stambenog prostora u novogradnji će kad tad morati uvažiti realnost i sniziti visoke cene", zaključuje ona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
0
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
0
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
1
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
22
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
46
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
9
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Komentari 24
rgz
fdf
Ovo je srz problema sto isto govorim. U Srbiji ako imas x kolicinu para, neki manji kapital, jednostvano nemas gde sa tim. Berza ne postoji, tj ne postoji nikakav nacin da se pare investiraju. Kamate na stednju mizerne, investicioni fondovi besmisleni (gde i oni da investiraju u Srbiji...)... ostaje samo ko skupi neke pare da kupi stan kao vid investicije/sklanjanje para na sigurno. U zavisnosti koliko para ima viska, ili investira u ucesce ili u ceo iznos. I odatle i dalje pritisak na cenu kvadrata. Jednostavno ko ima para to je jedino u sta moze da investira najlakse.
rale
Sa naše strane imate Srbiju u kojoj ne postoji skoro nikakva berza i investiciono tržište, gomile gastarbajtera koji nikada neće kupiti nekretninu na zapadu ali mogu nekako da skupe pare za stan u NS ili BG i gomile kriminalaca koji peru novac kroz nekretnine.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar