Srbiji nedostaju niskokvalifikovani i visokokvalifikovani radnici
Privreda u Srbiji se bori sa nedostatkom niskokvalifikovanih i visokokvalifikovanih radnika za obavljanje mnogih poslova.
Foto: 021.rs (Ilustracija)
U problemu su gotovo sve industrijske grane - građevinska, metalska, tekstilna, ugostiteljstvo, hemijska, objavio je danas Forbs Srbija.
Nedavno je Republički seizmološki zavod Srbije ostao bez jedinog diplomiranog geofizičara, manjka visokoobrazovnih kadrova poput građevinskih inženjera, nije lako naći ni elektroinženjere, mašinske inženjere, diplomirane tehnologe, komercijaliste, a nedostaju i magacioneri, konobari, kuvari, mesari, higijeničari, građevinski radnici, vozači, zanatlije.
Analize Privredne komore Srbije pokazuju da se dve trećine potreba privrede za kadrovima odnosi na one sa završenom srednjom školom.
Rukovodilac Centra za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike i direktor Poslovne akademije PKS Mirjana Kovačević rekla je da je više razloga koji su doprineli manjku kvalitetne radne snage.
"Pre svega, osnovni razlog su demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova", rekla je Kovačević za Forbs Srbija.
Ona je istakla da su visokokvalifikovani kadrovi od većeg značaja za napredovanje, ne samo kompanija individualno, već privrede u celini, u odnosu na niskokvalifikovane radne snage.
"Deficit kadrova je zajednički problem velikog broja zemalja, a rešenje za obavljanje određenih poslova će se sigurno tražiti u sve većoj primeni digitalizacije i veštačke inteligencije, a kvalifikovaniji kadrovi će se bolje i brže prilagoditi ovim naprednim tehnološkim rešenjima", rekla je Kovačević.
Profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jelena Žarković rekla je da bi ključna reforma, koju bi vlada trebalo da preduzme, morala da bude usmerena upravo na oblast obrazovanja.
Podsetila je da su 2018. godine imali iznenadni pad upisa studenata na fakultetima koji edukuju obrazovni kadar, i dodala je da je taj pad sada veći.
"Nemamo predavače matematike, fizike, hemije, biologije, a to je na srednji i duži rok izuzetno važno za ekonomiju zemlje. Ko će sutra da nam školuje decu, ko će raditi u srednjoj i osnovnoj školi? To podrazumeva jednu fokusiranu reformu upravo tih nastavničkih smerova na fakultetima", istakla je Žarković.
Dodala je da je problem sa nedostatkom visokoobrazovnog kadra nastao i zbog neravnomerne regionalne raspoređenosti.
Kao primer, navela je da su predstavnici vlade ukazali na prvobitnu ideju, da kompanija Kontinental (Continental Automotive Serbia) pogon otvori u Nišu, ali da tamo nije bilo dovoljno stručnog kadra, pa su se odlučili za Novi Sad.
"To je upravo posledica naših internih migracija, jer onda u najsiromašnijim delovima Srbije, na jugu i istoku, uglavnom nalazite kadrove sa nižim kvalifikacijama, jer visokoobrazovani hrle u veće gradove i ti se regioni prazne", kazala je Živković i dodala da rešenje vidi u dugoročnoj strategiji i planiranju, ali i saradnji univerzitetskih centara i privrede.
Takođe, ukazala je i na problem prekvalifikovanosti, jer se dešava da se za neke poslove radi kadar koji ima veće kvalifikacije i onda bude prinuđen da radi za manje novca posao koji i nije njegova struka.
Bivša predsednica Unije prosvetnih radnika Jasna Janković ocenila je da manjka kadrova dovela višedecenijska nebriga o obrazovanju i kadrovima, ne samo kada je reč o visini plata već i uslovima rada.
Janković je podsetila da je ove godine samo jedan kandidat aplicirao za nastavnički smer fizike, a da već godinama nema dovoljno ni nastavnika hemije, matematike.
"Tako se sada dešava da matematiku u 40 odsto slučajeva predaje neko ko je završio fakultet na kome je kao predmet imao matematiku, a ne neko sa završenim Prirodno - matematičkim fakultetom", kazala je ona.
U Beogradu se, dodala je, taj problem ne oseća toliko koliko po unutrašnosti Srbije upravo i zbog toga što sve više mladih odlazi u veće gradove.
uvedeno kao predmet od petog razreda, a da se nije imalo u vidu da nema dovoljno IT stručnjaka koji bi predavali nastavu.
"Zašto bi neko ko završi taj fakultet radio u školi za 70.000 ili 80.000 dinara kad može da radi kao programer za 250.000 dinara?", istakla je Janković i dodala da je jasno da se ovakav kompleksan problem ne može rešiti preko noći, već da je potreban dugoročniji plan.
Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku ukazao je da je potrebna celokupna promena sistema obrazovanja i da se svi oni koji žele da obavljaju niže kvalifikovane poslove što ranije upute na praksu – već na kraju osnovne ili početkom srednje škole.
Rajić je dodao da i model ekonomskog razvoja Srbije treba da se ispita i da nije stvoren ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća koja bi trebalo upravo da zadrže naše ljude kako ne bi napuštali zemlju.
"Moramo da imamo stabilna mala i srednja preduzeća koja će im omogućiti stimulativne uslove, a ne da nade polažemo u prvog stranog investitora", kazao je Rajić za Forbs.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
0
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
1
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
9
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
8
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Komentari 8
Svi
dz0
Djoka
Srbiji fale sve-kvalifikovani radnici.
Jer je Srbija sve stručne radnike - oterala!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar