U Srbiji dve godine ograničena cena goriva: Sve izvesnije da će se to nastaviti
Raste udeo uvoza nafte iz Ukrajine, opada ona iz Rusije.
Foto: Pixabay
Srpski uvoz nafte se diversifikuje od 2021. godine, iako su evropske sankcije na uvoz energentata iz Rusije počele da (postepeno) stupaju na snagu godinu dana kasnije.
Već te 2021. godine, Srbija je naftu najviše uvozili iz Iraka, Norveške i Rusije, da bi se naredne godine u uvoznom miksu našla i Ukrajina sa veoma malom količinom. Od prošle godine, tu je i Azerbejdžan kao uvozna destinacija.
Napori da Srbija diversifikuje snabdevanje naftom su uvek dobri, jer jedna država kroz nju dobija veću energetsku bezbednost, piše Nova ekonomija.
Cena goriva koja je u Srbiji veća nego u drugim državama regiona može da se pravda time što se nafta ne proizvodi u Srbiji, ali i duplom državnom kontrolom, odnosno uticajem na cenu kroz akcize i aktuelno limitiranje cene derivata.
Uoči poslednjeg povećanja akciza, a nakon dve godine uredbe o ograničenju cena naftnih derivata, većina sagovornika Nove ekonomije koji posluju u energetici misle da se u Srbiji neće promeniti odluka o regulisanju cena. Uredba koja je na snazi treba da istekne krajem jula, ali je u dva navrata već produžavano njeno trajanje.
"Ne očekujem velike promene u domaćoj regulativi koja se odnosi na cene naftnih derivata. Tekuća domaća regulativa naftnih derivata je plod kompleksne geopolitičke situacije koja je dovela do nestabilnosti globalnog naftnog tržišta. U takvim okolnostima, ne postoji veliki izbor za državu osim da ona interveniše putem regulacije cena goriva u većoj ili manjoj meri, što je Srbija i učinila", kaže Ivan Brajović, potpredsednik udruženja UTNGS i direktor kompanije T-Nafta Beograd.
S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić kaže da nema adekvatan odgovor šta se u Srbiji dešava kada su cene nafte u pitanju, osim da isporuke variraju u zavisnosti od pojedinačno ugovorenog posla.
"Svaka od tih ugovorenih količina nafte prati sudbinu i konkretne cene aranžmana prema kojem je ugovorena. Onda nemate jedno rešenje i ne pomaže, na primer, da pratite cenu na Londonskoj berzi ili iz Rusije, koje ja kao ekonomista pratim. Ako analizirate tendencije, onda gledate i fjučerse (ugovorene cene za isporuke u budućnosti). Kada pogledate cene poslednjih 20 godina, najveće 'iskakanje' je bilo 2008. godine, kada je bila i globalna kriza i kada je došlo do eksplozije (cena). Da zaokružimo, tada cene su išle i do 150 dolara za barel. Za sve kompanije koje planiraju, projektuju oni to i rade na bazi fjučersa. Tu dolazimo do spoznaje interakcije robe i tržišta, a svaki ozbiljniji privrednik će imati tri scenarija", kaže Đukić.
Ivan Brajović podseća da je Srbija, radi obezbeđenja energetske stabilnosti u uslovima ekstremnog porasta cena naftnih derivata u 2022. godini, "postupila odgovorno", privremeno smanjujući akcize na motorna goriva (dizel i benzin), mada to nije učinila i za tečni naftni gas (TNG).
"Pošto je Srbija zavisna uvoza od nafte, nemoguće je izolovati domaće cene goriva od međunarodnih cena nafte kao sirovine iz koje ta goriva nastaju. To praktično znači da će domaće cene goriva pratiti trajektoriju cena nafte, kako rastuću, tako i opadajuću. Pri tome, državne mere imaju za cilj da obuzdaju previsoki porast cena goriva i time spreče širi inflatorni trend koji obično nastaje kao posledica prevelikih skokova cena goriva kao ključnog inflatornog okidača", kaže direktor T-nafte.
Odakle Srbija uvozi naftu?
U 2021. godini Srbija je uvezla ukupno 2,6 miliona tona nafte (ukupna vrednost 1,34 milijarde dolara) i to iz Iraka 1,6 miliona tona (755 miliona dolara), iz Rusije 570.254 tone (331 miliona dolara), Norveške 88,392 tone (46,2 miliona dolara) i EU 7.723 tona (4,2 miliona dolara).
Naredne godine taj odnos izgleda malo drugačije pa od ukupno uvezenih 3,4 miliona tona (2,3 milijarde dolara) prednjače Irak i Rusija sa 1,8 i 1,6 miliona tona (1,2 milijardi dolara i 1,05 milijardi dolara), slede EU i Ukrajina sa 17.032 tona (14,6 miliona dolara) i 69 tona (62.400 dolara).
Prošle godine od ukupno uveznih 3,5 miliona tona (ukupno 1,9 milijarde dolara) nafte ponovo najviše dolazi iz Iraka 1,5 miliona tona (851 milion dolara), potom Norveške (540.278 tona vrednih 357 miliona dolara), iz Rusije (434.045 tona vrednih 216 miliona dolara).
Zatim slede Azerbejdžan sa 94.885 tona (63,7 miliona dolara), EU sa 10.692 tona (7,4 miliona dolara) i Ukrajina sa 347,7 tona (279.000 dolara). Ostatak dolazi iz svih drugih zemalja.
"Teoretski, Srbija može uvoziti naftu sa svih destinacija, uključujući i Rusiju kojoj nismo uveli sankcije. Međutim, pošto hrvatski Janaf zbog sankcija odbija da iz Omišlja prepumpava naftu ruskog porekla, Srbija je primorana da uvozi druge tipove nafte ne-ruskog porekla: CPC Blend i KEBCO iz Kazahstana, Kirkuk iz Iraka, Johan Sverdrup iz Norveške i dr. Uz određena tehnološka podešavanja, Rafinerija nafte u Pančevu može preraditi gotovo sve tipove nafte, razlike se ogledaju samo u randmanu prerade", objašnjava Brajović.
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
1
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
22
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
46
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
9
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Komentari 12
/
Particulare matter
Milos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar