Analitičari o Vučićevim brojkama o značaju rudnika: Verovatnije deo kampanje, nego pouzdane analize
Tokom nedavnog obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prikazani su podaci o uticaju litijuma i pratećih projekata na bruto domaći proizvod (BDP) Srbije.
Sagovornici Danasa smatraju da je za iznošenje ovakvih podataka potrebna ozbiljna analiza, koja tu nije predstavljena.
Naime, planiran je čitav lanac vrednosti, od rudnika do fabrike električnih automobila, što bi u ukupnom zbiru, prema toj računici, donelo veliki rast našeg BDP-a.
Prema prikazanom slajdu, na kome je naveden uticaj lanca vrednosti litijuma na BDP u našoj zemlji, litijum karbonat doneo bi nam 0,7 milijardi evra u novcu, što bi predstavljalo 0,95 odsto BDP-a iz 2023. godine. Ukoliko se na to doda i proizvodnja katoda, dela baterije za koji se koristi litijum, to bi onda iznosilo 1,4 milijarde evra, što bi bilo oko 2,06 odsto BDP-a.
Sledeća u tom lancu vrednosti bila bi proizvodnja baterija u Srbiji, pa bi ukupna vrednost toga bila 2,8 milijardi evra, što bi bio doprinos BDP-u Srbije od 3,97 odsto. Na kraju lanca, nalaze se električna vozila, koja ukoliko bi se proizvodila u Srbiji, uz sve gore navedeno, donela bi 11,4 milijardi evra, što bi činilo 16,45 odsto BDP-a, predstavljeno je na tablama u dvorištu vile Mir odakle se Vučić obratio.
Međutim, u govoru Vučić te podatke nije ni spomenuo, niti ih je pojasnio zbog čega su ostala otvorena pitanja kako se do ove računice došlo.
Ako se pogledaju raniji proračuni kompanije Rio Tinto, može se videti da su podaci slični.
Direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Nemanja Šormaz za Danas kaže da je samo prva brojka koja se odnosi na litijum karbonat predstavljena u studiji ekonomskog uticaja koju je finansirao i objavio Rio Tinto.
"S obzirom kako nezadrživo i eksponencijalno brojke rastu kod svakog dodatnog scenarija, verovatnije je da su deo političko-marketinške kampanje, nego pouzdane ekonomske analize", smatra on.
Sve i da su deo ekonomske analize, kako dodaje, ona nije dostupna javnosti.
"Čim nije dostupna javnosti, to uglavnom znači da postoji razlog zbog kojeg se krije", ukazuje Šormaz.
Šormaz navodi da na radnu snagu otpada tek oko tri odsto prihoda, odnosno 30 miliona evra godišnje.
"Očekivana prosečna neto plata iznosila bi oko 1.000 evra. Nešto iznad trenutnog proseka i prosečne potrošačke korpe, a ispod prosečne plate koja se prognozira do momenta otvaranja rudnika i daleko ispod utiska o basnoslovnom bogaćenju kako se neretko može čuti u medijima", naglašava on.
Kako kaže, najveći deo prihoda ostaje firmi u vidu profita pre oporezivanja.
"Potrebno je napomenuti da bi Rio Tinto, kao veliki ulagač, bio efektivno oslobođen plaćanja poreza na dobit u iznosu investicija koje napravi – paradoksalno, ali istinito, baš kao u slučaju Ziđina", ukazuje Šormaz.
On napominje da bi u ekonomskom smislu rudnik svakako bio značajan.
"U kontekstu prihoda i dodate vrednosti, rudnik je značajan koliko i Ziđin, ali ni blizu značajan koliko EPS. Svetlosnim godinama udaljen od mogućnosti da značajno poveća BDP Srbije i Srbiju za deset godina lansira na nivo Slovačke i drugih srednje razvijenih EU zemalja, a i to smo imali priliku da čujemo u prethodnim obraćanjima", navodi Šormaz.
Za rudnik litijuma je, kako pojašnjava, moguće praviti koliko-toliko razumne ekonomske prognoze.
"Preostali scenariji su, kako se pomeramo ka poslednjem, sve manje izvesni. Rudnik litijuma ne garantuje proizvodnju baterija u Srbiji, dok proizvodnja baterija još manje garantuje proizvodnju električnih automobila. Ne postoji zakonitost po kojoj se čitav lanac vrednosti locira oko sirovine, naprotiv. To su sve mogućnosti, a koliko izvesne, niko trenutno ne zna", kaže on.
I profesor Fakulteta za primenjenu ekologiju FUTURA Božo Drašković smatra da ovako izneta računica nema potporu u činjenicama.
"Vučić se bavio propagandom, a propaganda ne obavezuje na utemeljenost i ozbiljnost", ukazuje on.
Za iznošenje takvih podataka, kako smatra Drašković, potrebna je ozbiljna studija.
"Proračun uticaja pojedinih činilaca na ekonomske aktivnosti predstavlja ozbiljnu i temeljitu analizu svih relevantnih faktora. To ovde u Vučićevim slikovnicama nemamo", ukazuje on.
Iza tih podataka bi, navodi Drašković, trebalo da stoje desetine stranica podataka, njihove realnosti i utemeljenosti.
"Pre ovih komplikovanih analiza i proračuna, bilo bi dobro da nam Vučić odgovori na mnogo lakše pitanje. Za koji vremenski period će biti ostvaren povratak investicije u Nacionalni stadion", navodi on.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić smatra da u obračun treba uzeti i negativne posledice.
"Malo ko pominje da se kod analize isplativosti rudnika litijuma mora uzeti u obzir da će cela Zapadna Srbija, a i drugi delovi zemlje okolo, u slučaju otvaranja rudnika, izgubiti značajan deo turističke posete, jer niko ne želi da dolazi na odmor u okolinu takvog rudnika", objašnjava on.
Dodaje i da će poljoprivredni proizvođači izgubiti i zemlju i prihode.
Rajić ukazuje da niko ove gubitke ne obračunava i to kako će se oni odraziti na BDP.
"Prerađivačka industrija Zapadne Srbije, takođe, će imati pad prihoda, posebno proizvođači hrane i pića, jer će malo ko kupovati proizvode nastale u blizini rudnika", upozorava on.
Ceo tekst možete pročitati na sajtu lista "Danas".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ilon Mask prva osoba na svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara
16.12.2025.•
0
Američki preduzetnik Ilon Mask prva je osoba u svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara, objavio je magazin "Forbs".
U Srbiji u oktobru izdato oko tri odsto manje građevinskih dozvola nego pre godinu dana
15.12.2025.•
0
U Srbiji je u oktobru ove godine izdato 3.511 građevinskih dozvola, što je 2,9 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Nema bezbolnog rešenja za NIS
15.12.2025.•
15
Prošlo je bezmalo sedamdeset dana kako od JANAF-a nije stigla ni kap sirove nafte i očigledno je da SAD neće lako ukinuti oštro sankcionisanje Naftne industrije Srbije.
Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
15.12.2025.•
19
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Rekordna vrednost srebra: Cena mu od početka 2025. porasla 113 odsto
15.12.2025.•
0
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.
NBS povećala zlatne rezerve: Šta to govori i koliko srpsko zlato zapravo vredi?
15.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije poslednjih godina značajno je povećala količinu zlatnih rezervi, koje danas premašuju 50 tona.
Ruski maloprodajni lanac stiže u Srbiju: Prve prodavnice u prvom kvartalu 2026. godine
15.12.2025.•
23
Ruski maloprodajni lanac Fix Price planira da otvori prve prodavnice u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine, objavila je kompanija.
Država za fabriku u Nišu dala Aristonu 22,2 miliona evra
15.12.2025.•
4
Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon u Nišu.
Otvoren novi IPARD poziv za voćarstvo, rok za prijavu 31. decembar
14.12.2025.•
2
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede raspisala je četvrti javni poziv u okviru IPARD programa.
Ministarstvo privrede dodeljuje 400 miliona dinara za izlazak firmi na inostrana tržišta
14.12.2025.•
0
Ministarstvo privrede pokrenulo je program podrške kompanijama koje planiraju izlazak na inostrana tržišta, objavila je ministarka Adrijana Mesarović na Instagramu.
Živković: EPS u 2025. ostvaruje dobit, proizvodnja stabilna
14.12.2025.•
3
Generalni direktor Elektroprivede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je danas da je EPS u zimsku sezonu ušla spremna, da je proizvodnja uglja i električne energije stabilna.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
14.12.2025.•
17
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Finansijski konsultant: Pitanje je da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja NIS-om
13.12.2025.•
24
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije.
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
21
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
15
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
1
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
11
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Međugodišnja inflacija u novembru bila 2,8 odsto
12.12.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u novembru je bila 2,8 odsto, a mesečna 0,2 odsto, obavio je danas Republički zavod za statistiku.
Cene goriva nepromenjene
12.12.2025.•
2
Cene goriva u narednoj nedelji biće iste kao i u prethodnih sedam dana.
Novo zaduživanje: Država proširila emisiju obveznica
11.12.2025.•
1
Pred sam kraj godine, prema odluci koja je izašla u Službenom glasniku, Vlada Srbije odlučila je da se zaduži za dodatnih 200 miliona evra emisijom obveznica.
Na ECD platformi od danas kupovina i prodaja digitalne verzije zlata
11.12.2025.•
0
Na ECD platformi od danas je dostupna kupovina/prodaja Tether Golda (XAUt) - digitalne verzije zlata.
Komentari 24
Ele
Mixa
Ljilja
Samo ovo neće proći.
Mi nemamo gde.
Život ili smrt.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar