Analitičari o Vučićevim brojkama o značaju rudnika: Verovatnije deo kampanje, nego pouzdane analize
Tokom nedavnog obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prikazani su podaci o uticaju litijuma i pratećih projekata na bruto domaći proizvod (BDP) Srbije.
Sagovornici Danasa smatraju da je za iznošenje ovakvih podataka potrebna ozbiljna analiza, koja tu nije predstavljena.
Naime, planiran je čitav lanac vrednosti, od rudnika do fabrike električnih automobila, što bi u ukupnom zbiru, prema toj računici, donelo veliki rast našeg BDP-a.
Prema prikazanom slajdu, na kome je naveden uticaj lanca vrednosti litijuma na BDP u našoj zemlji, litijum karbonat doneo bi nam 0,7 milijardi evra u novcu, što bi predstavljalo 0,95 odsto BDP-a iz 2023. godine. Ukoliko se na to doda i proizvodnja katoda, dela baterije za koji se koristi litijum, to bi onda iznosilo 1,4 milijarde evra, što bi bilo oko 2,06 odsto BDP-a.
Sledeća u tom lancu vrednosti bila bi proizvodnja baterija u Srbiji, pa bi ukupna vrednost toga bila 2,8 milijardi evra, što bi bio doprinos BDP-u Srbije od 3,97 odsto. Na kraju lanca, nalaze se električna vozila, koja ukoliko bi se proizvodila u Srbiji, uz sve gore navedeno, donela bi 11,4 milijardi evra, što bi činilo 16,45 odsto BDP-a, predstavljeno je na tablama u dvorištu vile Mir odakle se Vučić obratio.
Međutim, u govoru Vučić te podatke nije ni spomenuo, niti ih je pojasnio zbog čega su ostala otvorena pitanja kako se do ove računice došlo.
Ako se pogledaju raniji proračuni kompanije Rio Tinto, može se videti da su podaci slični.
Direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Nemanja Šormaz za Danas kaže da je samo prva brojka koja se odnosi na litijum karbonat predstavljena u studiji ekonomskog uticaja koju je finansirao i objavio Rio Tinto.
"S obzirom kako nezadrživo i eksponencijalno brojke rastu kod svakog dodatnog scenarija, verovatnije je da su deo političko-marketinške kampanje, nego pouzdane ekonomske analize", smatra on.
Sve i da su deo ekonomske analize, kako dodaje, ona nije dostupna javnosti.
"Čim nije dostupna javnosti, to uglavnom znači da postoji razlog zbog kojeg se krije", ukazuje Šormaz.
Šormaz navodi da na radnu snagu otpada tek oko tri odsto prihoda, odnosno 30 miliona evra godišnje.
"Očekivana prosečna neto plata iznosila bi oko 1.000 evra. Nešto iznad trenutnog proseka i prosečne potrošačke korpe, a ispod prosečne plate koja se prognozira do momenta otvaranja rudnika i daleko ispod utiska o basnoslovnom bogaćenju kako se neretko može čuti u medijima", naglašava on.
Kako kaže, najveći deo prihoda ostaje firmi u vidu profita pre oporezivanja.
"Potrebno je napomenuti da bi Rio Tinto, kao veliki ulagač, bio efektivno oslobođen plaćanja poreza na dobit u iznosu investicija koje napravi – paradoksalno, ali istinito, baš kao u slučaju Ziđina", ukazuje Šormaz.
On napominje da bi u ekonomskom smislu rudnik svakako bio značajan.
"U kontekstu prihoda i dodate vrednosti, rudnik je značajan koliko i Ziđin, ali ni blizu značajan koliko EPS. Svetlosnim godinama udaljen od mogućnosti da značajno poveća BDP Srbije i Srbiju za deset godina lansira na nivo Slovačke i drugih srednje razvijenih EU zemalja, a i to smo imali priliku da čujemo u prethodnim obraćanjima", navodi Šormaz.
Za rudnik litijuma je, kako pojašnjava, moguće praviti koliko-toliko razumne ekonomske prognoze.
"Preostali scenariji su, kako se pomeramo ka poslednjem, sve manje izvesni. Rudnik litijuma ne garantuje proizvodnju baterija u Srbiji, dok proizvodnja baterija još manje garantuje proizvodnju električnih automobila. Ne postoji zakonitost po kojoj se čitav lanac vrednosti locira oko sirovine, naprotiv. To su sve mogućnosti, a koliko izvesne, niko trenutno ne zna", kaže on.
I profesor Fakulteta za primenjenu ekologiju FUTURA Božo Drašković smatra da ovako izneta računica nema potporu u činjenicama.
"Vučić se bavio propagandom, a propaganda ne obavezuje na utemeljenost i ozbiljnost", ukazuje on.
Za iznošenje takvih podataka, kako smatra Drašković, potrebna je ozbiljna studija.
"Proračun uticaja pojedinih činilaca na ekonomske aktivnosti predstavlja ozbiljnu i temeljitu analizu svih relevantnih faktora. To ovde u Vučićevim slikovnicama nemamo", ukazuje on.
Iza tih podataka bi, navodi Drašković, trebalo da stoje desetine stranica podataka, njihove realnosti i utemeljenosti.
"Pre ovih komplikovanih analiza i proračuna, bilo bi dobro da nam Vučić odgovori na mnogo lakše pitanje. Za koji vremenski period će biti ostvaren povratak investicije u Nacionalni stadion", navodi on.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić smatra da u obračun treba uzeti i negativne posledice.
"Malo ko pominje da se kod analize isplativosti rudnika litijuma mora uzeti u obzir da će cela Zapadna Srbija, a i drugi delovi zemlje okolo, u slučaju otvaranja rudnika, izgubiti značajan deo turističke posete, jer niko ne želi da dolazi na odmor u okolinu takvog rudnika", objašnjava on.
Dodaje i da će poljoprivredni proizvođači izgubiti i zemlju i prihode.
Rajić ukazuje da niko ove gubitke ne obračunava i to kako će se oni odraziti na BDP.
"Prerađivačka industrija Zapadne Srbije, takođe, će imati pad prihoda, posebno proizvođači hrane i pića, jer će malo ko kupovati proizvode nastale u blizini rudnika", upozorava on.
Ceo tekst možete pročitati na sajtu lista "Danas".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove cene goriva: Dizel ponovo poskupeo
08.05.2026.•
6
Dizel je poskupeo za dva dinara, dok je cena benzina ostala nepromenjena.
Macut o NIS-u: Predlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju
08.05.2026.•
35
Predlog MOL-a za otkup ruskog dela u Naftnoj industriji Srbije nije prihvatljiv za Srbiju, kaže premijer Đuro Macut.
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
2
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
7
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
6
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nepoznata srpska kompanija nudi dve milijarde evra za udeo u NIS-u
07.05.2026.•
44
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Tesla povlači više od 200.000 vozila u SAD zbog kašnjenja prikaza kamere za vožnju unazad
06.05.2026.•
0
Kompanija "Tesla" povlači 218.868 vozila u Sjedinjenim Američkim Državama zbog problema sa kašnjenjem prikaza slike sa kamere za vožnju unazad.
Domaća poljoprivreda pod pritiskom: Hrana će u naredne dve godine biti sve skuplja
06.05.2026.•
27
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
12
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
18
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
10
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Komentari 24
Ele
Mixa
Ljilja
Samo ovo neće proći.
Mi nemamo gde.
Život ili smrt.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar