Analitičari o Vučićevim brojkama o značaju rudnika: Verovatnije deo kampanje, nego pouzdane analize
Tokom nedavnog obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prikazani su podaci o uticaju litijuma i pratećih projekata na bruto domaći proizvod (BDP) Srbije.
Sagovornici Danasa smatraju da je za iznošenje ovakvih podataka potrebna ozbiljna analiza, koja tu nije predstavljena.
Naime, planiran je čitav lanac vrednosti, od rudnika do fabrike električnih automobila, što bi u ukupnom zbiru, prema toj računici, donelo veliki rast našeg BDP-a.
Prema prikazanom slajdu, na kome je naveden uticaj lanca vrednosti litijuma na BDP u našoj zemlji, litijum karbonat doneo bi nam 0,7 milijardi evra u novcu, što bi predstavljalo 0,95 odsto BDP-a iz 2023. godine. Ukoliko se na to doda i proizvodnja katoda, dela baterije za koji se koristi litijum, to bi onda iznosilo 1,4 milijarde evra, što bi bilo oko 2,06 odsto BDP-a.
Sledeća u tom lancu vrednosti bila bi proizvodnja baterija u Srbiji, pa bi ukupna vrednost toga bila 2,8 milijardi evra, što bi bio doprinos BDP-u Srbije od 3,97 odsto. Na kraju lanca, nalaze se električna vozila, koja ukoliko bi se proizvodila u Srbiji, uz sve gore navedeno, donela bi 11,4 milijardi evra, što bi činilo 16,45 odsto BDP-a, predstavljeno je na tablama u dvorištu vile Mir odakle se Vučić obratio.
Međutim, u govoru Vučić te podatke nije ni spomenuo, niti ih je pojasnio zbog čega su ostala otvorena pitanja kako se do ove računice došlo.
Ako se pogledaju raniji proračuni kompanije Rio Tinto, može se videti da su podaci slični.
Direktor Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Nemanja Šormaz za Danas kaže da je samo prva brojka koja se odnosi na litijum karbonat predstavljena u studiji ekonomskog uticaja koju je finansirao i objavio Rio Tinto.
"S obzirom kako nezadrživo i eksponencijalno brojke rastu kod svakog dodatnog scenarija, verovatnije je da su deo političko-marketinške kampanje, nego pouzdane ekonomske analize", smatra on.
Sve i da su deo ekonomske analize, kako dodaje, ona nije dostupna javnosti.
"Čim nije dostupna javnosti, to uglavnom znači da postoji razlog zbog kojeg se krije", ukazuje Šormaz.
Šormaz navodi da na radnu snagu otpada tek oko tri odsto prihoda, odnosno 30 miliona evra godišnje.
"Očekivana prosečna neto plata iznosila bi oko 1.000 evra. Nešto iznad trenutnog proseka i prosečne potrošačke korpe, a ispod prosečne plate koja se prognozira do momenta otvaranja rudnika i daleko ispod utiska o basnoslovnom bogaćenju kako se neretko može čuti u medijima", naglašava on.
Kako kaže, najveći deo prihoda ostaje firmi u vidu profita pre oporezivanja.
"Potrebno je napomenuti da bi Rio Tinto, kao veliki ulagač, bio efektivno oslobođen plaćanja poreza na dobit u iznosu investicija koje napravi – paradoksalno, ali istinito, baš kao u slučaju Ziđina", ukazuje Šormaz.
On napominje da bi u ekonomskom smislu rudnik svakako bio značajan.
"U kontekstu prihoda i dodate vrednosti, rudnik je značajan koliko i Ziđin, ali ni blizu značajan koliko EPS. Svetlosnim godinama udaljen od mogućnosti da značajno poveća BDP Srbije i Srbiju za deset godina lansira na nivo Slovačke i drugih srednje razvijenih EU zemalja, a i to smo imali priliku da čujemo u prethodnim obraćanjima", navodi Šormaz.
Za rudnik litijuma je, kako pojašnjava, moguće praviti koliko-toliko razumne ekonomske prognoze.
"Preostali scenariji su, kako se pomeramo ka poslednjem, sve manje izvesni. Rudnik litijuma ne garantuje proizvodnju baterija u Srbiji, dok proizvodnja baterija još manje garantuje proizvodnju električnih automobila. Ne postoji zakonitost po kojoj se čitav lanac vrednosti locira oko sirovine, naprotiv. To su sve mogućnosti, a koliko izvesne, niko trenutno ne zna", kaže on.
I profesor Fakulteta za primenjenu ekologiju FUTURA Božo Drašković smatra da ovako izneta računica nema potporu u činjenicama.
"Vučić se bavio propagandom, a propaganda ne obavezuje na utemeljenost i ozbiljnost", ukazuje on.
Za iznošenje takvih podataka, kako smatra Drašković, potrebna je ozbiljna studija.
"Proračun uticaja pojedinih činilaca na ekonomske aktivnosti predstavlja ozbiljnu i temeljitu analizu svih relevantnih faktora. To ovde u Vučićevim slikovnicama nemamo", ukazuje on.
Iza tih podataka bi, navodi Drašković, trebalo da stoje desetine stranica podataka, njihove realnosti i utemeljenosti.
"Pre ovih komplikovanih analiza i proračuna, bilo bi dobro da nam Vučić odgovori na mnogo lakše pitanje. Za koji vremenski period će biti ostvaren povratak investicije u Nacionalni stadion", navodi on.
Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić smatra da u obračun treba uzeti i negativne posledice.
"Malo ko pominje da se kod analize isplativosti rudnika litijuma mora uzeti u obzir da će cela Zapadna Srbija, a i drugi delovi zemlje okolo, u slučaju otvaranja rudnika, izgubiti značajan deo turističke posete, jer niko ne želi da dolazi na odmor u okolinu takvog rudnika", objašnjava on.
Dodaje i da će poljoprivredni proizvođači izgubiti i zemlju i prihode.
Rajić ukazuje da niko ove gubitke ne obračunava i to kako će se oni odraziti na BDP.
"Prerađivačka industrija Zapadne Srbije, takođe, će imati pad prihoda, posebno proizvođači hrane i pića, jer će malo ko kupovati proizvode nastale u blizini rudnika", upozorava on.
Ceo tekst možete pročitati na sajtu lista "Danas".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
4
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
41
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
23
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
32
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Komentari 24
Ele
Mixa
Ljilja
Samo ovo neće proći.
Mi nemamo gde.
Život ili smrt.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar