Suša desetkovala prinose: Kakve su posledice na poljoprivredu?
Učestale suše i periodi sa visokim temperaturama već su nepovoljno uticali na prinose svih poljoprivrednih kultura.
Foto: Pixabay
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Euronews Srbije da su procenti u kojima će se meriti manjkovi - dvocifreni.
On očekuje da će, kada se budu i saopštili rezultati kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe i voća i povrća, početi da raste cena pšenice, kao osnovnog prehrambenog proizvoda.
Suša uzima danak
Suša je uzela svoj danak na malinjacima, ne samo za ovu, već i za narednu sezonu.
Jovan Majstorović iz sela Brezovice kod Čačka kaže za Euronews Srbija da je ova godina zbog suše bila ubitačna.
Pre povrtara suša je obrala polovinu roda paradajza, a ono što je ostalo opalo je pre zrenja.
Kako je za Euronews Srbija rekla Ljiljana Damljanović iz Čačka, u paradajzu nema vode, više je zelen nego crven i niskog je rasta. Suša je desetkovala prinose krompira i pasulja, a ništa bolja situacija nije ni sa kukuruzom.
"Ne može biljka da radi kolika je suša bila, potpalio se pasulj, kukuruz, sve izgore. Vidiš krompir, to je izgorelo kao da si sipao vrelu vodu", rekao je Slobodan Damljanović iz sela Godovik u opštini Požega.
Visoke temperature zadale su probleme i stočarima koji već muku muče sa deficitom senaže.
"Lucerke smo imali, tri kola smo već pokosili, a sena, prve je bilo nešto, a druge ništa. Nema ni krave da pasu, puštali smo svake godine oko 40 krava, ove godine veoma malo. Nema gde da pasu, strašno", rekao je Milan Sedlarević iz sela Dragačica u Dragačevu.
Nedostatak padavina i visoke temperature uslovile su znatno niže prinose skoro svih povrtarskih kultura, kao i žitarica.
Stručni saradnik za ratarstvo Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Čačak Milan Damljanović rekao je za Euronews Srbija da je najviše problema bilo sa kukuruzom, kao i sa krompirom.
"Krompiru je vegetacija skoro svuda gde se nije zalivao završena, što će se značajno odraziti na prinose. Što se tiče kukuruza, kukuruz ne izgleda tako loše za razliku od drugih krajeva, i Vojvodine, i istočne i južne Srbije, prošao sam nedavno tuda gde su praktično desetkovani prinosi, čak na mnogo parcela nema praktično ničega", kaže Damljanović.
Posledice suše vidljive su i na pijacama. Iako je manje robe na tezgama, cene iz dana u dan sve su više.
"Neke njive su još u dobroj kondiciji, neke su osušene"
Prostran kaže da je prvi deo godine bio povoljniji, pre svega za kulture koje su sejane u jesen prošle godine, kao što su pšenica, ječam, raž, ovas, uljana repica, rano voće i povrće, ali da u drugom delu godine, prolećne kulture trpe ogromne štete, pre svega zbog visokih temperatura.
"Međutim, još uvek se niko ne ohrabruje da vam danas kaže kolika će biti manja proizvodnja kukuruza, soje, suncokreta ili šećerne repe, kolika će biti manja proizvodnja kod kasnog voća, povrća, ali definitivno će ti procenti biti prilično visoki, dvocifreni", rekao je on.
Sagovornik Euronews Srbija kaže da je već počela žetva suncokreta i da se govori da će proizvodnja biti manja za više od 20 ili 30 odsto.
Što se tiče kukuruza kao vodeće kulture, Prostran kaže da je tu situacija nešto bolja u rečnim dolinama u zapadnoj Srbiji, pa i u Pomoravlju, za razliku od Vojvodine.
On navodi i da ima i "šarenila" na njivama, pa su tako neke, na primer, u Banatu još uvek u dobroj kondiciji, ali da se može videti i značajni deo njiva koje su osušene.
"Još imamo zaliha"
O sušama se govori godinama, a klimatski ekstremi se ponavljaju iz godine u godinu i sve su učestaliji, pa se postavlja pitanje da li je jedini način da se poljoprivrednik bori sa klimatskim problemima ulaganje u tehnologiju i mehanizaciju.
Prostran smatra da je agrotehnika važna, navodeći da će nauka morati da da odgovore na još neka druga pitanja, pre svega koje sorte sejati, šta sejati na severu, a šta u nekim drugim delovima.
"Ova suša, koja nije jedina, bilo je već unazad nekoliko godina, nas posebno muči. Moraćemo verovatno da se prilagođavamo nekim mediteranskim, nekim drugim klimatskim uslovima proizvodnje, ali definitivno bitan je nivo agrotehnike, sistemi za navodnjavanje, ali opet sistemi ne mogu bez stočarstva. Dakle, puno se otvorilo pitanja poslednjih godina", rekao je Prostran.
On smatra da je potrebno u ovakvim godinama uraditi prehrambeni nacionalni bilans hrane, navodeći da još uvek ima zaliha i pšenice, kao i kukuruza i nekih drugih proizvoda iz prošle godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
0
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
0
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
1
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
0
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
3
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
8
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
1
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
27
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar