Koliko će narednih godina rasti penzije: Ovo je realno stanje
Poslednjih 12 meseci Srbija isplaćuje relativno solidne penzije svojim najstarijim žiteljima.
Foto: Pixabay
Tako je u maju prosečna penzija iznosila 45.700 dinara (390 evra) i bila je za 20,3 odsto veća nego godinu dana ranije. Sličnu stopu rasta beleže i zarade, pa je prosečna (neto) dostigla sasvim solidnih 96.716 dinara.
Koliko je ovakav trend najvažnijih primanja zasnovan na realnim poslovno-finansijskim pokazateljima, a koliko je bio mamac pred junske izbore, ostaje da se vidi.
Predsednik Vučić je predizbornu aktivnost iskoristio i da najavi kako će 2027. godine prosečna plata u Srbiji dostići 1.400 evra (u Beogradu 2.000), a prosečna penzija 650 evra. Obradovali su se svi zaposleni, pogotovo penzioneri, ali su se i jedni i drugi, ipak, upitali koliko je realno da se ostvari predsednikova procena.
Prevelik javni sektor
Na prvi pogled, izgleda moguće. Prema državnoj statistici, u Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, 470.000 više nego po popisu iz 2011. godine, dok je broj penzionera već deceniju u padu, pa je u maju najstarijih bilo 1.420.000, oko 92.400 manje nego u martu 2015. godine, kada je isplaćen rekordan broj penzija. Može se desiti ono što odavno nije, da broj zaposlenih uskoro bude i dvostruko veći od broja penzionera.
S druge strane, nevolja je prevelik broj radnika u javnom sektoru, posebno u delatnostima koje se ne izdržavaju radom na tržištu, već iz budžeta.
Pre 2012. godine, javni sektor je brojao oko 570.000 zaposlenih, danas oko 735.000, dok se procenjuje da i oko 80.000, uglavnom aktivista, članova i simpatizera SNS, radi u privatnim preduzećima čiji dominantan deo prihoda pristiže iz povlašćenog odnosa sa pojedinim segmentima vlasti. Prevelik je broj onih čiji radni efekat zavisi od učinka privatnog sektora.
Očajan demografski trend
Ipak, najveće nevolje za buduće funkcionisanje penzijskog sistema dolaze iz nepovoljnih demografskih kretanja. Sve je manje ljudi u uzrastu za rad, dok je starijih iznad 65 godina sve više. Posebno zabrinjava sve manji broj mladih do 15 godina.
Ako se broj stanovnika Srbije u uzrastu za rad, od 15 do 65 godina, uzme za sto, broj ljudi starijih ili mlađih zbirno iznosi 53, a do pre deset godina nije premašivao 43 odsto. Posebno zabrinjava pad mladih sa 28 na 22 odsto.
Uostalom, već i osnovni podatak o prosečnoj starosti ukazuje da Srbija brzo stari; po popisu iz 2002. godine prosečan uzrast žitelja Srbije bio je 35,7 godina, dok je prošle godine dostigao 43,9 godina.
Dakle, izrazito se smanjuje broj onih koji svojim radom izdržavaju ostale. Kako manjak radne snage vodi rastu zarada, država često, kako ne bi sav teret pao na vlasnike, umanjuje obaveze prema državi.
Doduše, do sada penzijski doprinos nije smanjivan, ali izrazit rast plata lako može da ima upravo sličan prateći efekat. Pri ovakvim demografskim trendovima, veoma je teško puniti državne fondove. Ni preventivne mere poput produžetka radnog veka, mada neophodne, ne moraju biti dovoljne da se održi redovna isplata penzija.
Pola zarade
Pogledajmo sada šta nam o visini penzija govori pogled unazad. U socijalističko doba penzije su bile sasvim solidne. Osnov svega je da je nekada šest, sedam zaposlenih uplaćivalo za jednog penzionera.
Postupno se odnos broja zaposlenih prema broju penzionera snižavao i kada je, 1979. godine, dostigao četiri prema jedan, počeli su krupniji minusi u fondu. Država je reagovala ino pozajmljivanjem i tako uvećala inače ne mali dug. U suštini, kriza se razvijala i krajem devete decenije utopila u širu krizu sistema koja se završila raspadom bivše države.
Posle istorijske inflacije, profesor Avramović je uspeo obnoviti i valutu i penzioni fond. Makar u minimalnoj meri, dok je ozbiljnije uvećanje došlo sa demokratskim promenama. Međutim, penzije nikada više nisu dostigle nivo od pre 1979. godine, a novi cilj je bio držati se osnovnog evropskog principa da se prosečna penzija kreće između 50 i 60 odsto prosečne zarade.
Time ni Evropljani nisu baš prezadovoljni, pa u bogatijim i solidarnijim skandinavskim društvima prosečna penzija često premašuje i 65 odsto prosečne plate.
Penzije isplaćivane iz budžeta
Naravno da su godine posle promena bile izrazito teške, trebalo je obnavljati ekonomiju, revitalizovati gotovo zamrle društvene delatnosti. Prvi cilj je bio što brže podizati plate zaposlenima na čijem radu se sve zasniva.
Penzije su bile marginalizovane, pa su se stranke na vlasti služile (neosnovanim) povećanjem kako bi mamile glasače. Tako je pred izbore 2008. godine vladajući tandem DSS i SPS dva puta povećao penzije, a čim je osvojila vlast, slično je učinila i DS, takođe u koaliciji sa DSS.
Posledica je bilo primetno uvećanje penzija, povremeno i na 70 odsto prosečne zarade, ali i narastanje državnog duga za oko 900 miliona evra, što je u to vreme za Srbiju bila krupna svota.
Možda je još gore što su se nerealno visoke penzije godinama održavale, mada je iz Penzijskog fonda isplaćivano najviše 65 odsto penzionih izdataka. Ostalo je država prelivala iz budžeta. Problem je što je novca manjkalo i za gotovo sve druge delatnosti, a MMF je upozorio Srbiju da se drži evropskog pravila po kome i države mnogo bogatije od Srbije mogu najviše 11 odsto izdataka penzijskog fonda sufinansirati iz državne kase.
Viđenje MMF-a
Problem prevelikih budžetskih davanja na penzije sačekao je naprednjake. Nekoliko godina su pokušavali ne činiti poteze neomiljene u širokoj populaciji. Presekli su 2015. i tri godine zaredom penzije nisu uvećavane, a sufinansiranje budžetskim novcem je sa 35 smanjeno na 15 odsto.
Posledice su smanjenje penzija u poređenju sa zaradama. Godine 2013. prosečna penzija je iznosila 217 evra, sedam sezona kasnije 257 evra. Rast je tek 2,3 odsto godišnje. Mada naprednjaci u najstarijoj grupaciji imaju ne malu bazu glasača, ne može se reći da su ih privlačili pristrasnom penzionom politikom.
Pogledajmo kako MMF vidi Srbiju od 2024. do 2027. godine. Rast BDP-a u dinarima procenjuje se na osam odsto godišnje, ali kada se od toga oduzme četiri odsto predviđene godišnje inflacije, uvećanje u čvrstoj valuti je četiri odsto, odnosno 17,1 odsto za četiri sezone.
Rast penzija ne bi smeo da bude veći, što bi značilo da bi penzija trebalo dostići 454 evra (17,1 odsto na 390 evra majske penzije). Dakle, znatno niže od obećanih 650 evra.
Međutim, postoji i atipičan način podizanja primanja najstarijih znatno iznad rasta nacionalnog BDP-a. Reč je o rastu javnog duga, odnosno o pozajmljivanju novca od strane države.
Međutim, država Srbija već ima dovoljno duga da bi se upuštala u ovakvu rabotu, baš kao što bi bilo veoma rizično pokušavati “naduvavati” plate i penzije daljim veštačkim smanjivanjem vrednosti evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
15
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 20
Akadem
Zamajavanje Vučića građane o blagodete litijuma koji donosi građanima Srbije od „basnoslovnih“ 2,6 evra godišnje. On je zaboravio da je penzije smanjio sa 60% prosečne plate na 40%, kada je zaseo u fotelji vlasti, ili svakom penzioneru oteo u proseku oko 78 evra mesečno, a prosečna isplaćena penzija u 2024. godine je 390 evra mesečno, takođe, punih četiri godine otimao je penzije u ukupnoj vrednosti od osamsto miliona evra, kojim parama je spasio Srbiju bankrota, a zadužio je za dodatnih trideset milijarde evra. On koji se hvali penzionerima, a ne seti se da im vrati otete penzije i tako je postao grobar svojoj glasačkoj mašini, čiji broj je pao ispod 1,7 miliona jadnih duša. Dragi penzioneri nastavite da glasate za svoga grobara, koji vas laže sa ogromnim penzijama, a zaboravio da milion penzionera gladuje i četvrtina stanovništva Srbije je na ivici siromaštva ili ispod toga.
ja
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar