Koliko će narednih godina rasti penzije: Ovo je realno stanje
Poslednjih 12 meseci Srbija isplaćuje relativno solidne penzije svojim najstarijim žiteljima.
Foto: Pixabay
Tako je u maju prosečna penzija iznosila 45.700 dinara (390 evra) i bila je za 20,3 odsto veća nego godinu dana ranije. Sličnu stopu rasta beleže i zarade, pa je prosečna (neto) dostigla sasvim solidnih 96.716 dinara.
Koliko je ovakav trend najvažnijih primanja zasnovan na realnim poslovno-finansijskim pokazateljima, a koliko je bio mamac pred junske izbore, ostaje da se vidi.
Predsednik Vučić je predizbornu aktivnost iskoristio i da najavi kako će 2027. godine prosečna plata u Srbiji dostići 1.400 evra (u Beogradu 2.000), a prosečna penzija 650 evra. Obradovali su se svi zaposleni, pogotovo penzioneri, ali su se i jedni i drugi, ipak, upitali koliko je realno da se ostvari predsednikova procena.
Prevelik javni sektor
Na prvi pogled, izgleda moguće. Prema državnoj statistici, u Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, 470.000 više nego po popisu iz 2011. godine, dok je broj penzionera već deceniju u padu, pa je u maju najstarijih bilo 1.420.000, oko 92.400 manje nego u martu 2015. godine, kada je isplaćen rekordan broj penzija. Može se desiti ono što odavno nije, da broj zaposlenih uskoro bude i dvostruko veći od broja penzionera.
S druge strane, nevolja je prevelik broj radnika u javnom sektoru, posebno u delatnostima koje se ne izdržavaju radom na tržištu, već iz budžeta.
Pre 2012. godine, javni sektor je brojao oko 570.000 zaposlenih, danas oko 735.000, dok se procenjuje da i oko 80.000, uglavnom aktivista, članova i simpatizera SNS, radi u privatnim preduzećima čiji dominantan deo prihoda pristiže iz povlašćenog odnosa sa pojedinim segmentima vlasti. Prevelik je broj onih čiji radni efekat zavisi od učinka privatnog sektora.
Očajan demografski trend
Ipak, najveće nevolje za buduće funkcionisanje penzijskog sistema dolaze iz nepovoljnih demografskih kretanja. Sve je manje ljudi u uzrastu za rad, dok je starijih iznad 65 godina sve više. Posebno zabrinjava sve manji broj mladih do 15 godina.
Ako se broj stanovnika Srbije u uzrastu za rad, od 15 do 65 godina, uzme za sto, broj ljudi starijih ili mlađih zbirno iznosi 53, a do pre deset godina nije premašivao 43 odsto. Posebno zabrinjava pad mladih sa 28 na 22 odsto.
Uostalom, već i osnovni podatak o prosečnoj starosti ukazuje da Srbija brzo stari; po popisu iz 2002. godine prosečan uzrast žitelja Srbije bio je 35,7 godina, dok je prošle godine dostigao 43,9 godina.
Dakle, izrazito se smanjuje broj onih koji svojim radom izdržavaju ostale. Kako manjak radne snage vodi rastu zarada, država često, kako ne bi sav teret pao na vlasnike, umanjuje obaveze prema državi.
Doduše, do sada penzijski doprinos nije smanjivan, ali izrazit rast plata lako može da ima upravo sličan prateći efekat. Pri ovakvim demografskim trendovima, veoma je teško puniti državne fondove. Ni preventivne mere poput produžetka radnog veka, mada neophodne, ne moraju biti dovoljne da se održi redovna isplata penzija.
Pola zarade
Pogledajmo sada šta nam o visini penzija govori pogled unazad. U socijalističko doba penzije su bile sasvim solidne. Osnov svega je da je nekada šest, sedam zaposlenih uplaćivalo za jednog penzionera.
Postupno se odnos broja zaposlenih prema broju penzionera snižavao i kada je, 1979. godine, dostigao četiri prema jedan, počeli su krupniji minusi u fondu. Država je reagovala ino pozajmljivanjem i tako uvećala inače ne mali dug. U suštini, kriza se razvijala i krajem devete decenije utopila u širu krizu sistema koja se završila raspadom bivše države.
Posle istorijske inflacije, profesor Avramović je uspeo obnoviti i valutu i penzioni fond. Makar u minimalnoj meri, dok je ozbiljnije uvećanje došlo sa demokratskim promenama. Međutim, penzije nikada više nisu dostigle nivo od pre 1979. godine, a novi cilj je bio držati se osnovnog evropskog principa da se prosečna penzija kreće između 50 i 60 odsto prosečne zarade.
Time ni Evropljani nisu baš prezadovoljni, pa u bogatijim i solidarnijim skandinavskim društvima prosečna penzija često premašuje i 65 odsto prosečne plate.
Penzije isplaćivane iz budžeta
Naravno da su godine posle promena bile izrazito teške, trebalo je obnavljati ekonomiju, revitalizovati gotovo zamrle društvene delatnosti. Prvi cilj je bio što brže podizati plate zaposlenima na čijem radu se sve zasniva.
Penzije su bile marginalizovane, pa su se stranke na vlasti služile (neosnovanim) povećanjem kako bi mamile glasače. Tako je pred izbore 2008. godine vladajući tandem DSS i SPS dva puta povećao penzije, a čim je osvojila vlast, slično je učinila i DS, takođe u koaliciji sa DSS.
Posledica je bilo primetno uvećanje penzija, povremeno i na 70 odsto prosečne zarade, ali i narastanje državnog duga za oko 900 miliona evra, što je u to vreme za Srbiju bila krupna svota.
Možda je još gore što su se nerealno visoke penzije godinama održavale, mada je iz Penzijskog fonda isplaćivano najviše 65 odsto penzionih izdataka. Ostalo je država prelivala iz budžeta. Problem je što je novca manjkalo i za gotovo sve druge delatnosti, a MMF je upozorio Srbiju da se drži evropskog pravila po kome i države mnogo bogatije od Srbije mogu najviše 11 odsto izdataka penzijskog fonda sufinansirati iz državne kase.
Viđenje MMF-a
Problem prevelikih budžetskih davanja na penzije sačekao je naprednjake. Nekoliko godina su pokušavali ne činiti poteze neomiljene u širokoj populaciji. Presekli su 2015. i tri godine zaredom penzije nisu uvećavane, a sufinansiranje budžetskim novcem je sa 35 smanjeno na 15 odsto.
Posledice su smanjenje penzija u poređenju sa zaradama. Godine 2013. prosečna penzija je iznosila 217 evra, sedam sezona kasnije 257 evra. Rast je tek 2,3 odsto godišnje. Mada naprednjaci u najstarijoj grupaciji imaju ne malu bazu glasača, ne može se reći da su ih privlačili pristrasnom penzionom politikom.
Pogledajmo kako MMF vidi Srbiju od 2024. do 2027. godine. Rast BDP-a u dinarima procenjuje se na osam odsto godišnje, ali kada se od toga oduzme četiri odsto predviđene godišnje inflacije, uvećanje u čvrstoj valuti je četiri odsto, odnosno 17,1 odsto za četiri sezone.
Rast penzija ne bi smeo da bude veći, što bi značilo da bi penzija trebalo dostići 454 evra (17,1 odsto na 390 evra majske penzije). Dakle, znatno niže od obećanih 650 evra.
Međutim, postoji i atipičan način podizanja primanja najstarijih znatno iznad rasta nacionalnog BDP-a. Reč je o rastu javnog duga, odnosno o pozajmljivanju novca od strane države.
Međutim, država Srbija već ima dovoljno duga da bi se upuštala u ovakvu rabotu, baš kao što bi bilo veoma rizično pokušavati “naduvavati” plate i penzije daljim veštačkim smanjivanjem vrednosti evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
0
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
3
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
8
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
1
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
27
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Komentari 20
Akadem
Zamajavanje Vučića građane o blagodete litijuma koji donosi građanima Srbije od „basnoslovnih“ 2,6 evra godišnje. On je zaboravio da je penzije smanjio sa 60% prosečne plate na 40%, kada je zaseo u fotelji vlasti, ili svakom penzioneru oteo u proseku oko 78 evra mesečno, a prosečna isplaćena penzija u 2024. godine je 390 evra mesečno, takođe, punih četiri godine otimao je penzije u ukupnoj vrednosti od osamsto miliona evra, kojim parama je spasio Srbiju bankrota, a zadužio je za dodatnih trideset milijarde evra. On koji se hvali penzionerima, a ne seti se da im vrati otete penzije i tako je postao grobar svojoj glasačkoj mašini, čiji broj je pao ispod 1,7 miliona jadnih duša. Dragi penzioneri nastavite da glasate za svoga grobara, koji vas laže sa ogromnim penzijama, a zaboravio da milion penzionera gladuje i četvrtina stanovništva Srbije je na ivici siromaštva ili ispod toga.
ja
Mučenik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar