Turska zabranila da se datumi osnivanja fudbalskih klubova koriste kao šifre za platne kartice

U Turskoj će biti ukinute debitne i kreditne platne kartice koje kao lozinke koriste datume osnivanja fudbalskih klubova.
Turska zabranila da se datumi osnivanja fudbalskih klubova koriste kao šifre za platne kartice
Foto: Pixabay
Novi propis se uvodi da bi se sprečile prevare sa karticama, saopštila je turska Agencija za regulativu i nadzor banaka (BDDK).
Kako se navodi, nova mera će direktno uticati na milione klijenata banaka, objavila je turska televizija Halk.
Prema tom propisu, datumi osnivanja fudbalskih timova više se ne mogu koristiti kao lozinke. 
 
Podseća se da je ranije onemogućeno da se datumi rođenja koriste kao lozinke.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Imamo li alternativu ruskom gasu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?

Suša preti da ukine proizvodnju mleka u Srbiji

Do pre desetak godina Srbija je bila izvoznik mleka i mlečnih proizvoda, tek 40 odsto proizvodnje završavalo je na domaćem tržištu, dok je uočljivo veći deo, obično preko mlečnih proizvoda, plasiran u inostranstvo.