Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Predviđeni iznos je dvostruko manji nego što je bio prošle godine kada je za ovu svrhu izdvojeno milijardu dinara, odnosno podeljeno je 100.000 vaučera po 10.000 dinara.
Osim što je ove godine niži iznos za turističke vaučere, pojedine turističke organizacije zabrinule su se da bi taj novac ove godine mogao biti ukinut i preusmeren "tamo gde se sliva sav ostali novac, u EXPO", piše Danas.
Drugi pak smatraju da će novac biti preusmeren na konkurse koji će od ugostitelja i hotelijera tražiti da se potrude oko projekata da bi dobili novac.
Ukidanje turističkih vaučera, kako su rekli predstavnici turističkih organizacija, ugrozilo bi male ugostitelje i hotelijere koji su upravo zahvaljujući ovim subvencijama, koje postoje već 10 godina, uspeli da prežive na tržištu.
Mnogi ugostitelji i hotelijeri, upozoravaju iz turističkih organizacija, zabeležili bi pad prihoda, dok bi nekima od njih bilo ugroženo i samo poslovanje i opstanak.
Ranijih godina do 15. januara uveliko je objavljen početak prijave za vaučere. Međutim, ove godine Vlada Srbije još nije odobrila sredstva i dalje je nepoznato kada i da li će biti vaučera, u kom iznosu i kada će početi prijava.
Zbog toga oni koji su rezervisali smeštaj za odmor u januaru i februaru, nadajući se vaučerima, mogli bi da „izvise“ za ovu državnu pomoć.
Koliko vaučeri znače malim ugostiteljima?
Predstavnik udruženja "Moja Srbija" Milan Ristić rekao je da još nemaju informacije iz Ministarstva turizma i omladine o tome da li će vaučeri biti odobreni, u kom iznosu i kada.
"Za ovu godinu priča se da bi taj novac mogao da bude preusmeren tamo gde se preumerava sve od para, a to je za EXPO. S druge strane se priča da će se uložiti u neki seoski turizam, što nema nikakve veze, to bi trebalo da se radi paralelno, jer su vaučeri najbolja subvencija koja je bila namenjena za turizam", rekao je Ristić.
Prema njegovim rečima, turistički vaučeri su mnogo značili za razvoj domaćeg turizma, a pre svega za razvoj poslovanja malih ugostitelja. Dodaje da je tek jedan odsto vaučera trošeno na luksuzne hotele.
Ristić ukazuje da ukoliko se pogledaju podaci u vezi sa dolascima i noćenjem u Srbiji u poslednjih 10 godina, odnosno koliko se koriste vaučeri, može se, kako kaže, primetiti drastično povećanje.
Još jedan podatak, koji dodaje Ristić, a koji govori o važnosti vaučera za domaći turizam jeste da se 2015. godine za prijem vaučera prijavilo 120 ugostitelja i hotelijera, zatim 2016. oko 200, 2017. godine bilo ih je nešto više od 300, a da danas ih ima oko 5.000.
"Mali ugostitelji su najviše imali dobiti. Oni su najzad krenuli da se bave ozbiljnim izdavanjem smeštaja, jer je do 2015. godine to bio sporedan posao, niko nije mogao da živi od toga. Sada se to radi ozbiljnije, ugostitelji su podigli kredite, adaptirali apartmane, povećali broj smeštaja", naveo je Ristić.
Zbog toga ukoliko se ukinu ovi vaučeri to će biti jako veliki udarac na male ugostitelje i povratak na 2015. godinu.
"To vam je kao da gradite zgradu 10 godina i onda je udarite u temelj i ona se sruši", opisao je Ristić.
Na pitanje da li su razvoju domaćeg turizma više doprineli vaučeri ili Buking koji je i male smeštaje učinio vidljivijim, Ristić tvrdi da su vaučeri doprineli više.
"Vaučeri su svakako više doprineli razvoju domaćeg turizma", naglašava Ristić i dodaje da je jedna od anketa njihovog portala "Moja Srbija" pokazala da više od 80 odsto građana više voli da rezerviše smeštaj pozivanjem telefonom.
I ugostitelji, kako kaže, više vole rezervacije telefonom nego preko Bukinga.
"Mnogi od njih su odustali od Bukinga, jer im se mnogo više isplati da dobiju rezervaciju preko našeg portala ili preko nekih drugih sajtova. Preko Bukinga skuplje je i klijentu i ugostitelju", istakao je Ristić.
Ugostitelji će morati da se potrude za novac preko konkursa?
I direktor Agencije "Savetnik u turizmu" Branko Krasojević smatra da su vaučeri značajno doprineli razvoju domaćeg turizma, i sa aspekta ponude i sa aspekta tražnje.
"To je bila jedna vin-vin kombinacija koju smo mi preuzeli od Mađara. Mi smo jednu dobru poslovnu praksu usvojili i to je kod nas godinama funkcionisalo", rekao je Krasojević.
Međutim, sada se, kako kaže, promenila politika i dodaje da ne bi smeo da tvrdi da će vaučeri ponovo biti ove godine u funkciji.
"Sada se sve više ide na konkurse i apliciranje za sredstva, tako da se ti vaučeri zamenjuju tim drugim alternativama. Time se želi da ugostitelji i hotelijeri budu proaktivniji, da se potrude oko projekata, da delimično sami učestvuju sa svojim sredstvima i delimično da država pomogne", smatra Krasojević.
I on je mišljenja da bi ukidanje vaučera umanjilo promet, dodajući da turisti neće imati popust koji su imali, zbog čega će verovatno odustajati od putovanja, a to će, s druge strane, smanjiti tražnju.
Prošle godine pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista
Iako je prošle godine vrednost vaučera povećana na 10.000 dinara, ipak je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih 11 meseci prošle godine u odnosu na isti period 2023. godine u Srbiji pao i broj dolazaka i noćenja domaćih turista.
Pad u broju dolazaka iznosi jedan odsto, a pad u broju noćenja iznosi 4,9 odsto.
Najveći pad u broju dolazaka (-10,3 odsto) i noćenja (-12,9 odsto) beleže banje. Banje koje su prošle godine imale najveći pad broja turista u odnosu na 2023. jesu Gornja Trepča, Sokobanja i Niška banja.
Planine su zabeležila rast dolazaka broja domaćih turista, ali pad u broju noćenja, dok su gradovi ostvarili blagi rast i u broju dolazaka i u broju noćenja.
Na pitanje šta nam govore podaci o padu broja dolazaka i noćenja domaćih turista, Krasojević kaže da je porast cena i smanjenje kupovne moći uskratio građane putovanja.
"Kupovna moć ne raste kao što se najčešće govori, već naprotiv. Mi imamo rast cena i povećanje troškova. Ovi statistički podaci govore o toj jednoj nestabilnosti, jer turizam je ipak nadgradnja, nije osnovna životna potreba. Naravno da je kretanje vrlo značajno, naročito su se posle korone ljudi odlučili da se okrenu sebi, zdravlju, boravku u prirodi i uopšte češćim odmorima. Međutim, sada novac ipak ide na osnovne životne potrebe, tu mislim na hranu, režiju, a što preostane to se korsti za putovanja", ukazao je Krasojević.
Ostaje da se vidi da li će, ukoliko vaučeri ove godine budu ukinuti, pad u statističkim podacima biti još drastičniji, s obzirom na to da je bio u minusu u godini kada su vaučeri iznosili 10.000 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
2
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
1
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
3
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Komentari 11
Vera
Ahil
komsha
drugo, sobe u hotelima se uzimaju po ceni za 2, 3, 4 osobe, a samo u Srbiji je cena po osobi pa još dva tri puta veća...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar