Vučić obećava prosečnu platu od 1400 evra: Realnost ili populizam "nenadležne institucije"
Da bi prosečna plata porasla na 1400 evra do kraja 2027. godine, ukupno povećanje bi moralo da iznosi oko 59 odsto
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u planu da do kraja godine budu povećane i penzije i minimalne zarade, a da će, ukoliko njegove ideje budu prihvaćene, prosečna plata u Srbiji u decembru 2026. godine iznositi 1.147 evra, dok bi do kraja 2027. mogla da dostigne 1.400.
Ipak, stručnjaci smatraju da ovoliko povećanje nije realno, kao i da vlast ne bi trebalo da stimuliše poslodavce da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, piše Nova ekonomija.
"Sada je minimalna zarada 457 evra, hoću da je podignemo na 500 i na 550 evra", rekao je Vučić, dodavši da trenutno oko 95.000 ljudi prima minimalac.
Kako bi se rasteretili poslodavci, on je najavio mogućnost povećanja neoporezivog dela zarade ili smanjenje poreza i doprinosa na plate.
Plata bi morala da poraste 59 odsto
Prosečna plata je u februaru, što su najnoviji podacii, iznosila tačno 103.519 dinara, što je 883 evra.
Da bi prosečna plata porasla na 1.147 evra do kraja 2026, to bi zahtevalo rast od 30 odsto u narednih 18 meseci. Za dostizanje 1.400 evra do kraja 2027. godine - povećanje bi moralo da iznosi još 22 odsto za godinu dana.
Ukupno, povećanje bi od danas do kraja 2027. godine moralo da iznosi oko 59 odsto.
Uzimajući u obzir BDP, privredni rast, inflaciju i ostale ekonomske pokazatelje, povećanje od 59 odsto je veliko i nije realno, smatra ekonomista Danilo Šuković.
"Krucijalno pitanje nije koliko će evra biti tada plata, nego kakav će standard biti u odnosu na današnji. To je važniji faktor. Moguće je da plata bude veća, ali da se lošije živi, kao što se dešava prethodnih godina da plata u evrima raste, penzije u evrima takođe, ali ne i životni standard. To je zbog nakaradne politike deviznog kursa, jer je on fiksiran, kao stabilan", naglašava Šuković i dodaje:
"Kako može da bude fiksiran i stabilan ako nemamo jaku izvoznu privredu? A izvozna prirveda je sve slabija upravo jer kurs destimulativan, pa ako vi neki proizvod prodajete za 100 evra danas, pa i sledeće, pa i one tamo, a troškovi su vam porasli - tako idete u gubitak. Ta politika deviznog kursa je dovela srpsku ekonomiju do ruba propasti", objašnjava Šuković.
S druge strane, minimalac trenutno iznosi oko 53.500 dinara, odnosno 457 evra.
Da bi dostigla 500, minimalna zarada morala bi da se poveća za oko 9,4 odsto, pa za dodatnih 10 procenata da bi dostigla 550 evra. To znači da bi minimalac ukupno morao da se poveća za oko 20,3 odsto da bi dostigao iznos o kom je govorio predsednik.
Država treba da smanji poreze i doprinose za trećinu
Govoreći o povećanju minimalca, Vučić je rekao da je "teška borba sa Sinišom Malim po tom pitanju".
"U privatnom sektoru ne smete mnogo da opteretite poslodavca pa će država preuzeti teret povećanja minimalca na sebe, povećanjem neoporezivog dela plate ili smanjenjem poreza i doprinosa", rekao je Vučić.
Porezi i doprinosi za mnoge poslodavce trenutno su visoki.
Kada je u pitanju minimalac, za pomenutih 53.500 dinara, poslodavac plaća ukupno nešto više od 70.000, što je iznos u koji ulaze porezi i doprinosi. Kada je u pitanju prosečna plata, ona je u bruto iznosu 142.908 dinara, dok je neto, iznos koji legne na račun radnika, za gotovo 40.000 manji - 103.519 dinara.
Preciznije, najpre se plaća porez od 10 odsto. Dalje, plaćaju se doprinsi za penzijsko i invalidsko osiguranje, i to 14 odsto na teret zaposlenog i 10 na teret poslodavca.
Potom, doprinosi za zdravstveno osiguranje iznose 5,15 odsto na teret zaposlenog i isto toliko na teret poslodavca. Na kraju, doprinosi za slučaj nezaposlenosti su 0,75 odsto na teret zaposlenog.
Neoporezivi deo zarade ove godine iznosi 28.423 dinara, što znači da se porezi i doprinosi obračunavaju na ostatak plate.
Da bi se povećanje minimalca na 550 evra dogodilo bez dodatnog opterećenja za poslodavce, neoporezivi deo bi morao bi da se poveća, ali to su, prema mišljenju Dragoljuba Rajića iz Mreže za poslovnu podršku, "najobičnije kalkulacije".
"Problem je što se u Srbiji stalno vodi kontra politika. Minimalac uopšte ne treba da bude neka mera o kojoj razgovaramo, minimalac ne treba da postane standard. On je u celoj Evropi privremena mera, na godinu dana, kada je firma u nekim finansijskim problemima, pa joj država daje godinu dana da isplaćuje radnicima tu zaradu bez poreza i doprinosa", kaže Rajić.
On skreće pažnju na to da je u gotovo svim evropskim državama minimalac u potpunosti oslobođen poreza i doprinosa.
"Kod nas se političari koji ništa ne znaju o ekonomiji i ne znaju kako je nešto uređeno u drugoj zemlji hvataju za taj minimalac kao da je to neka velika usluga", ističe on.
"Iznosom minimalca i ostalim pitanjima koja ga se tiču treba da se bave udruženja poslodavaca i sindikat, a ne predsednik. On je, kada je ova tema u pitanju - nenadležan", naglašava sagovornik Nove ekonomije.
"Još jedna stvar, ukoliko države i njeni predstavnici stimulišu ljude da radnicima daju minimalac, oni njih pretvaraju u socijalne slučajeve. Može on da bude i tih 100 evra veći, ali on je privremena mera. Mi treba da stvaramo uslove u kojima ćemo povećavati plate i osnaživati privredu da što manje firmi daje minimalac, a mi ovde vodimo potpuno suprotnu politiku i stalno pričamo o nekom povećanju minimalne zarade", kaže Rajić.
A, ako država zaista želi nešto da uradi, onda treba da smanji poreze i doprinose, i to za trećinu, smatra on.
"Time bi se smanjila siva ekonomija, rasteretili bi se poslodavci, koji bi onda mogli da isplaćuju veće neto zarade", kaže Rajić.
Reforma poreskog sistema bi, prema njegovim rečima, stvorila poslodavcma prostor za povećanje zarada, čime bi mogao da se smanji odlazak ljudi u inostranstvo.
"Sto evra povećanja nije dovoljno, kada se u obzir uzmu cene i inflacija", zaključuje Rajić.
Penzije zaostaju za platama
Govoreći o penzijama, predsednik Vučić je rekao da njihov rast nije pratio rast plata.
"Penzioneri će biti veoma zadovoljni jer će pre kraja godine dobiti značajno povećanje penzija. Mi smo im to dužni jer rast penzija nije pratio rast plata", rekao je Vučić.
Penzije su trenutno značajno niže od plata.
Preciznije, prosečna penzija u Srbiji iznosi oko 50.600 dinara.
Dakle, manje od 50 odsto prosečne plate.
Udruženja penzionera, inače, godinama unazad traže da penzija bude bar 60 odsto plate. U tom odnosu, zapravo, i jesu bile prosečna plata i penzija kada je Srpska napredna stranka 2012. godine došla na vlast.
U međuvremenu, prosečna plata je porasla za 150 odsto nominalno, dok su penzije uvećane za oko 100 procenata (zbog velikog rasta cena u tom periodu, povećanje standarda ljudi bilo je mnogo manje od toga). Rast penzija mogao bi da bude i veći, ali je je vlast krajem 2014. godine umanjila iznos koji su primali najstariji građani.
Preciznije, penzije do 25.000 dinara se nisu smanjivale, a one do 40.000 su smanjivane tako što je razlika do 25.000 umanjivana za 22 odsto. Konačno, penzije veće od 44.000 umanjene su tako što je smanjivana razlika do 40.000, i to za 25 odsto. Fiskalna konsolidacija trajala je do početka 2018. godine.
Samo u prvih mesec dana, prema ranijoj računici Istinomera, država je na osnovu umanjenja penzionerima uzela 17,2 miliona evra.
Kada se u obzir uzme smanjenje penzija i novac koji penzioneri nisu dobili po osnovu usklađivanja penzija dva puta godišnje, dolazi se do ukupnog iznosa od 74,58 milijardi dinara, odnosno 612,4 miliona evra, koliko je penzionere koštala fiskalna konsolidacija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
0
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
0
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
22
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
46
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
9
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Komentari 47
predrag
Ne na racun rasprodaje drzave, resursa, pravljenje deponije od drzave, primanja stanaca u dvoriste, narod postaje sluga strancima u svakom smislu..gradjanin 2.reda.
Ne na taj nacin 1400 evra !!!!!!!!
Neka se ugleda na civilizovane drzave, ne na africke
držikasuakrivzasve
Nemus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar