Cene litijuma prošle godine pale za više od 80 odsto
EU se u potpunosti, sto odsto, snabdeva sa teškim retko zemnim elementima iz Kine, 99 odsto bora uvozi iz Turske, 71 odsto platine i još veći procenat metala iz platinaste grupe uvozi iz Južne Afrike.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Evropska unija je visoko uvozno zavisna od retkih sirovina i snabdevanje je visoko koncentrisano u svega nekoliko zemalja i zato je trci za tim sirovinama, navela je Sanja Filipović u autorskom tekstu za mesečnik "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), prenosi Nova ekonomija.
Da bi omogućila pouzdano snabdevanje, EU je 2011. godine kreirala listu kritičnih sirovina za EU (CRM) koja se svake tri godine preispituje i ažurira. Na prvoj listi se našlo 14 CRM, a na onoj koja je objavljena 2023. godine identifikovane su 34 CRM od kojih je 17 klasifikovano kao strateške sirovine.
Evropska komisija je 25. marta 2025. godine usvojila prvu listu "strateških projekata" na teritoriji EU za koje će se primenjivati pojednostavljene odredbe za dozvole, biće obezbeđen lakši pristup finansiranju i omogućiće se institucionalna podrška za povezivanje sa relevantnim kupcima.
Za sada je izabrano 47 projekata u 13 zemalja članica EU koji se odnose na 14 CRM i uključuju različite segmente lanca vrednosti od rudarstva do prerade i njihove reciklaže.
Evropska komisija je 4. juna usvojila prvu listu strateških projekata koji se nalaze u zemljama van EU i među tih 13 projekata se našao i projekat Jadar, za iskopavanje litijuma u Srbiji.
"Globalnom proizvodnjom litijuma trenutno dominiraju Australija, Čile i Kina, a najveće evropske rezerve nalaze se u Nemačkoj i Češkoj, dok se Srbija nalazi na trećem mestu. EU 60 odsto prerađenog litijuma uvozi iz Kine", navela je autorka u tekstu.
Kako je dodala, pored litijuma je EU strateški značaj dala za četiri projekta za iskopavanje grafita (u Ukrajini, Norveškoj i Kazahstanu), tri projekta za nikl (u Novoj Kaledoniji, Kanadi i Brazilu), dva projekta za retke zemne elemente (Malavi i Južna Afrika) i po jedan projekat za tungesten (Velika Britanija), kobalt (Zambija) i bakar (Norveška).
Pored toga, Evropska komisija namerava da ove godine formira zajedničku platformu za kupovinu CRM gde bi koristila prethodno iskustvo u kupovini prirodnog gasa.
Tražnja za litijumom 2024. godine bila je za 30 odsto viša u odnosu na 2023. godinu, tražnja za niklom, kobaltom, grafitom i retkim zemnim elementima je porasla za 6-8 odsto, a tražnja za bakrom je porasla za oko tri odsto.
"S druge strane, ponuda kritičnih sirovina je rasla brže od tražnje zahvaljujući masivnim investicijama koje su omogućile porast stope rudarenja. Rast proizvodnje kritičnih sirovina je ostvaren, pre svega, u Kini za prirodni grafit i litijum, u Indoneziji za nikl i u Kongu za kobalt. Porast proizvodnje litijuma je povećan zahvaljujući rudnicima u zemljama u razvoju kao što su Argentina i Zimbabve. Isto važi i za ponudu rafinisanih, u čijoj proizvodnji prednjače Kina i Indonezija", navela je Filipović.
Cene kritičnih sirovina ostale niske i u 2024. godini
To je posebno bio slučaj sa mineralima koji se koriste u proizvodnji baterija. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, cene litijuma tokom 2024. godine su snižene za preko 80 odsto u odnosu na 2023. godinu, iako su od početka 2021. do novembra 2023. godine porasle čak osam puta.
Tokom 2024. godine, cene grafita i kobalta su niže za oko 20 odsto, a cene nikla su pale za 10 odsto. Izuzetak je mangan čija je cena značajno porasla u drugoj polovini 2024. godine zbog poremećenog snabdevanja u Australiji i Gabonu, uz istovremeni rast tražnje.
Rast proizvodnje osnovnih metala bio je, kako je navela Filipović, znatno sporiji od rasta proizvodnje metala i minerala koji su neophodni za proizvodnju baterija. Više je razloga za to, počev od dužih rokova isporuke, kapitalno intenzivnijeg i tehnološki složenijeg procesa i drugo.
Kako je u prethodnom periodu zabeležen porast rizika koji utiču na isporuku i proizvodnju u zemljama glavnim isporučiocima, cene aluminijuma, bakra i cinka su se oporavile 2024. godine i nastavile su da rastu 2025. godine. Cene kalaja su porasle za 20 odsto i taj trend je nastavljen i u 2025. godini, prvenstveno zbog poremećaja u snabdevanju u glavnim emljama proizvođačima (Mjanmar, Indonezija i Kongo), kao i zbog povećane tražnje iz elektronske i poluprovodničke industrije.
Cene srebra su takođe zabeležile značajan porast od 25 odsto i dodatno 10 odsto u 2025. godini.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ako NBS bude na udaru sekundarnih sankcija: Ekonomista objašnjava koji su mogući scenariji
08.12.2025.•
9
Profesor na Ekonomskom fakultetu Veljko Mijušković rekao je da bi eventualne sekundarne sankcije Narodnoj banci Srbije mogle da izazovu širok spektar poremećaja.
Prevoznici iz Srbije i BiH najavljuju radikalne mere ako EU ne bude rešila problem sa boravkom
08.12.2025.•
11
Zbog pravila EU o skraćenom boravku u državama Šengena, transportne kompanije iz Srbije i BiH rade u otežanim uslovima.
Vlada produžila uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500
07.12.2025.•
1
Vlada Srbije donela je Uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500.
EU odlučna da do 2027. zabrani uvoz ruskog gasa: Stručnjaci o tome da li je to novi problem za Srbiju
07.12.2025.•
28
U trenutku kada Naftna industrija Srbije trpi američke sankcije, a gasni aranžman s Rusijom visi u vazduhu, EU objavljuje da će do 2027. potpuno ukinuti uvoz ruskog gasa.
NIS kao poluga za uticaj - i Rusija ga se ne odriče lako
07.12.2025.•
20
Za probleme nastale zbog američkih sankcija NIS-u još se ne nazire rešenje.
Generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila: Tri razloga zašto su novi automobili sve skuplji
07.12.2025.•
7
Rastu cene novih automobila, a modeli koji su nekada bili pristupačni za kupovinu gotovo su nestali.
Bugari imaju problema da dođu do kovanica evra uoči promene valute
07.12.2025.•
4
Bugarska zaštitnica prava građana uputila je centralnoj banci pismo u kom je ukazala na probleme koje građani imaju sa nabavkom početnih paketića kovanica evra, neophodnih zato što zemlja od 1. januara ulazi u evrozonu.
Ministarstvo poljoprivrede uvelo nove subvencije
06.12.2025.•
0
Izmenama Pravilnika o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla uvodi se nova vrsta podsticaja, za nabavku priplodne matice riba šarana i pastrmke.
Javni dug Srbije na kraju oktobra bio 43,1 odsto BDP-a
06.12.2025.•
5
Javni dug Srbije na kraju oktobra ove godine bio je 38,16 milijardi evra, odnosno 43,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Američki sud blokirao novac za plaćanje "Slobodi" iz Čačka zbog veze sa Slobodanom Tešićem
06.12.2025.•
30
Okružni sud u Vašingtonu presudio je da kompanija Calidus LLC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata nema pravo na povraćaj 582.000 dolara, zaplenjenih tokom pokušaja plaćanja fabrici namenske industrije Sloboda iz Čačka.
Snabdevanje gorivom u Srbiji rekordno: Uvezeno više nego u 2023. i 2024. zajedno
06.12.2025.•
10
Srbija je u prvih osam meseci ove godine uvezla više benzina nego u celoj 2023. i 2024. godini.
Srbija pred energetskim zidom: Gas za ovu zimu izvestan, sve ostalo - nepoznato
06.12.2025.•
19
Srbija nije bila u težoj energetskoj krizi od devedesetih godina, a osim problema sa NIS-om, nije izvesno hoće li i kolikih problema imati sa gasom od koga zavisi veliki deo privrede, toplane i brojna domaćinstva.
Na meti EU i ruski tankeri za gas koji koriste evropske luke
05.12.2025.•
0
U sklopu nastojanja da konačno prekine veze sa ruskom flotom za transport, EU želi da spreči da ruski tankeri za gas koriste belgijsku luku za transport tog energenta koji nije ruski širom sveta.
Koliko će nas koštati gas?
05.12.2025.•
15
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici.
Direktor NIS-a: U toku pregovori o promeni vlasničke strukture, još ima šanse da dobijemo licencu
05.12.2025.•
22
Akcionari aktivno pregovaraju sa nekoliko zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukure NIS-a, naveo je generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev u internom pismu radnicima.
NIS danas isplaćuje zarade za decembar, očekuje se obraćanje direktora
05.12.2025.•
2
Naftna industrija Srbije isplatiće danas zarade za decembar.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u novembru
05.12.2025.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju novembra ove godine iznosili su oko 4.283 milijarde dinara, što je 1,6 odsto više nego u oktobru, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Pojeftinio dizel u Srbiji, benzin na istom
05.12.2025.•
5
Dizel u Srbiji je pojeftinio za tri dinara, dok je cena benzina ostala ista kao i u prethodnih nedelju dana.
Hronika najavljenih sankcija: Vlast o NIS-u poslednjih nedelja govori mnogo, ali kontradiktorno
04.12.2025.•
13
Sve opcije su i dalje na stolu kada je reč o NIS-u, a kupovina vremena se nastavlja uz, kako su govorili sami predstavnici vlasti, ogromne rizike za celu državu zbog produžetka platnog prometa sa NIS-om do kraja nedelje.
Sindikat Rafinerije traži sastanak sa generalnim direktorom NIS-a
04.12.2025.•
6
Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih.
SAD produžile dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do aprila
04.12.2025.•
2
Sjedinjene Američke Države produžile su danas dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do 29. aprila 2026.
Komentari 4
Kaca Telep
Hocemo da imamo pijacu vodu i zdravu hranu, to dugujemo buducim generacijama.
Aleksej
Aлександар
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar