Šta Srbija dobija, a šta gubi u saradnji sa Kinom?

Srbija je u poslednjoj deceniji postala značajna tačka na globalnoj mapi kineske infrastrukturne ekspanzije, poznate kao Inicijativa "Pojas i put", savremenog odgovora Kine na istorijski "Put svile".
Šta Srbija dobija, a šta gubi u saradnji sa Kinom?
Foto: 021.rs (arhiva)
Na prvi pogled, brojni auto-putevi, mostovi i železnice koji se ubrzano grade širom Srbije deluju kao znak modernizacije i razvoja.
 
Međutim, iza velikih građevinskih poduhvata krije se složen odnos u kojem se kineski strateški interesi ostvaruju - uz finansijsku podršku same Srbije, piše Radar.
Model saradnje je u većini slučajeva isti: kineske državne banke odobravaju povoljne, ali ipak kreditne aranžmane Vladi Srbije. Usled toga, država se zadužuje, a finansiranje projekata pada na teret budžeta, odnosno građana Srbije. Ti krediti gotovo bez izuzetka sadrže klauzule po kojima se izvođenje radova poverava isključivo kineskim firmama. Bez javnih tendera, bez konkurencije i često bez ozbiljnog nadzora.
 
U praksi, to znači sledeće: novac iz Srbije odlazi kineskim izvođačima, dok dugovi ostaju državi, a radovi se često izvode s ograničenim učešćem domaće radne snage i kompanija.
Strategija Pekinga: infrastruktura kao poluga moći
 
Za Kinu, ovi projekti nisu samo građevinski poslovi. Oni su deo šire geopolitike, jer se gradi infrastrukturna mreža koja povezuje Kinu sa tržištima Evrope. Srbija, kao zemlja u srcu Balkana, idealna je tačka za prolaz robe, usluga i političkog uticaja.
 
Auto-putevi koji povezuju Beograd sa Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Mađarskom ili Bosnom i Hercegovinom ne grade se samo za potrebe lokalnog saobraćaja, već i kao deo tranzitnog koridora koji koristi kineskoj trgovini. Kroz ovakvu infrastrukturu, Kina širi svoj ekonomski i politički uticaj, istovremeno koristeći resurse partnerskih zemalja, ostavljajući im samo rastuće dugove.

Drugim rečima, Kina gradi svoj "Pojas i put" novcem drugih država. U slučaju Srbije, na kraju se to svodi na sredstva iz budžeta, koja se kroz poreze naplaćuju od domaćih građana i preduzeća.

Problematična tačka ovih aranžmana nije samo pitanje geopolitičkog interesa, već i netransparentnost. Javnost često ne zna tačne uslove ugovora. Nema tendera, nema nezavisne kontrole troškova, a često ni odgovornosti za kvalitet izvedenih radova. U pojedinim slučajevima, projekti se preplaćuju, ili imaju slab lokalni ekonomski efekat jer domaće firme i radnici ostaju po strani.

Srbija tako rizikuje da izgradnju strateške infrastrukture prepusti stranoj kontroli, bez šireg nacionalnog interesa ili koristi za sopstvenu privredu.

Sve u svemu, kineski projekti u Srbiji predstavljaju više od puke gradnje puteva i mostova. Oni su deo šire globalne strategije u kojoj Kina širi svoj ekonomski uticaj kroz infrastrukturu. U tom procesu, koristi kredite koje vraćaju zemlje poput Srbije. Tačnije, njihovi građani. Zato je sasvim legitimno i precizno reći da Kina svoj novi "Put svile" gradi novcem građana - Srbije.

Ceo tekst nedeljnika Radar možete pročitati OVDE.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Istina

    24.07.2025 11:00
    @ /, @ Particulare matter, @ Jelena @ X,
    @ Javnost, @ Miro, @ Sandokan, @ Jasno ko dan,
    @ Ludovički
    Bravo za komentare. Sve istina.
  • Branko

    23.07.2025 18:25
    Mozda vi znate i mozete bolje.
  • Veliki

    23.07.2025 08:24
    Dok se sve države u svetu takmiče ko će više raditi, trgovati i sarađivati sa kinom komentatori ovde u skladu sa svojim botovskim nalozima nalaze kojekakve primere i gluposti kako bi objasnili neobjašnjivo. Ako si toliko glup da nećeš da sarađuješ sa zemljom u kojoj živi 1/5 svetskog ljudstva ti si obična budala.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Pad industrijske proizvodnje u decembru

Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Poskupeo hleb "Sava"

Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.

Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?

Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.