Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
Američke sankcije NIS-u i navodne evropske integracije Srbije izgleda nisu prepreka za izgradnju nove gasne cevi između Rusije i Srbije, barem prema tvrdnjama ruske "Izvestije".
Ove dve zemlje, piše ovaj ruski dnevni list, razgovaraju o izgradnji gasovoda koji bi mogao "da promeni energetsku mapu jugoistočne Evrope".
Slično se do 2014. godine najavljivao i Južni tok, gasovod koji nikada nije izgrađen, a zbog kojeg je Srbija prodala NIS Rusiji za mnogo manje novca nego što je ova kompanija vredela, navodi ruski list, prenosi Vreme.
"Ukrajina je odbila tranzit goriva iz Rusije, ali su Moskva i Beograd pronašli priliku da zaobiđu ovu barijeru“, piše list. „Kako saznajemo, nova ruta preko Balkana biće korisna za najmanje još dva evropska partnera Rusije - Mađarsku i Slovačku. Srbija je otvoreno za, planira da kupuje još više gasa od Rusije, iako je njegov udeo već dostigao rekordnih 93 odsto u 2024. godini", navodi se u tekstu.
Potvrda iz Srbije: Želimo više ruskog gasa
Srbija i Rusija tesno sarađuju na potencijalnoj izgradnji novih gasovoda, rekao je za "Izvestija" izvor iz Vlade Rusije.
"Vlada i Srbijagas tesno sarađuju sa Gaspromom na potencijalnoj izgradnji novih gasovoda, uključujući i gasovode do Mađarske. Odluka će biti doneta zajednički, ako je Gaspromu potrebna ova ruta", rekao je izvor za list "Izvestija".
"Srbija je postala važna tranzitna zemlja za ruski gas ka drugim evropskim zemljama, tako da će novi gasovodi ojačati njenu ulogu", navodi se.
Najverovatnija opcija je, dodaju iz ruskog nacionalnog dnevnog lista, da će gasovod ići od Srbije do Mađarske, a preko njega će moći da se povećavaju isporuke drugim zemljama EU, poput Slovačke i Austrije.
"Beograd planira da u budućnosti dobije što više ruskog gasa putem Balkanskog toka (nastavak Turskog toka)", potvrdilo je listu navodno Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Navodi se da je srpsko ministarstvo saopštilo da je "Ruska Federacija pouzdan partner Republike Srbije u oblasti snabdevanja gasom. Srbija vodi suverenu politiku i nameravamo da to nastavimo da činimo, odnosno da u budućnosti dobijemo što više gasa putem Balkanskog toka".
Šta bi to moglo biti
Vojislav Vuletić iz srpskog Udruženja za gas kaže da prvi put čuje za to, navodi Vreme. Ovo udruženje je, decenijama unazad, isključivo naklonjeno saradnji Srbije sa Rusijom.
"Vidite, i sam prvi put čujem za to", kaže Vuletić za Vreme.
"Balkanski i Turski tok su dva imena za jedan te isti gasovod koji je zamena za Južni tok, koji nije izgrađen. Kao što znamo, gas nije samo ekonomska, već i politička komponenta, pa gasovodom teče i politika. Verujem da ova najava znači da će se povećati kapaciteti postojećeg gasovoda koji od Srbije ide ka Mađarskoj i Slovačkoj. Evropa mora nekako da se snadbeva", kaže on.
Za razliku od Južnog toka, čiji je predviđeni kapacitet bio 64 milijarde kubika godišnje, Turskim tokom sada teče ukupno 31 milijarda kubika gasa. Ipak, ovaj gasovod ima dva kraka, pa se taj kapacitet prepolovljuje do centralne Evrope.
Ukoliko "Izvestija" ne greši, moguće je da će se ovi kapaciteti novim dogovorom povećati.
Ruski advokati pregovaraju u ime Srbije o NIS-u
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku objašnjava za Vreme da se "verovatno radi o povećanju kapaciteta Turskog toka", kojim bi više ruskog gasa moglo da ide preko Srbije u Mađarsku, Slovačku i Austriju.
"Gasni ugovori se po pravilu dugoročno sklapaju, a to samo služi za učvršćivanje ruske pozicije u Evropi, prvenstveno preko Mađarke, a zatim i Srbije", kaže Kapor.
On ocenjuje da se verovatno ne radi o velikim količinama gasa, a centralna Evropa generalno ne može sebi da priušti da se snadbeva u velikoj meri prirodnim gasom.
"Ne samo zbog sankcija Rusiji, već i zbog brojnih ekoloških protokola na koje se obavezala u budućnosti. Tako ovi dogovori imaju više politički karakter", ističe on.
Srbija u međuvremenu, dodaje Kapor, pokušava da igra na više stolica - da ispuni politički i ekonomski minimum prema Evropskoj uniji, a da i dalje bude bliska Rusiji.
"O interesima Srbije u celokupnom procesu najviše govori činjenica da ruski advokati pregovaraju u ime Vlade Srbije o ishodu američkih sankcija NIS-u", kaže Kapor i dodaje da je "Ruska politička elita duboko umrežena u ovoj zemlji".
"U celokupnom dilu veliku ulogu igra Mađarka, koju je EU više puta pokušavala da sankcioniše, odnosno njenog lidera Viktora Orbana. Ipak, njegova autoritarna figura i način vladanja, kojim godinama uspeva da izbegne odgovornost za problematične odluke, izgleda da služi kao primer drugim desničarskim liderima u svetu. Ne samo da je prijatelj Rusije, Orban je i Trampov saradnik. Tramp i Orban su se sastali pre samo nekoliko dana, a prvi čovek SAD-a ga je opisao kao 'veoma, veoma pametnog čoveka koga neki ljudi vole, a neki ne'", ocenjuje Kapor.
Gradi se i naftovod
U 2024. godini, Srbija je uvezla 93 odsto gasa iz Rusije, a u prvoj polovini 2025. godine isporuke iz Rusije iznosile su više od 80 odsto. Preostala količina je došla iz domaćih izvora i Azerbejdžana, podaci su srpskog ministarstva rudarstva.
"Izvestija" podseća i da Moskva, Beograd i Budimpešta već pokreću projekat naftovoda kapaciteta do tri miliona tona godišnje, koji će povezati Srbiju sa naftovodom "Družba" u Mađarskoj.
Ovu informaciju je u julu 2025. potvrdio i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
"Brisel želi da nam onemogući snadbevanje ruskom naftom i gasom, primoravajući mađarske porodice da plaćaju dva do četiri puta više. To nećemo dozvoliti. Gradimo nove izvore, ne zatvaramo ništa", rekao je Sijarto.
Rizik za Gasprom
Zemlje centralne Evrope su prestale da primaju ruski gas preko Ukrajine zbog odluke Kijeva da ne produži tranzit nakon 1. januara. Sada Mađarska i Slovačka dobijaju gas samo preko Turskog toka i Srbije. Gas iz Rusije u Evropu više ne teče drugim rutama - Severni tok je onemogućen u septembru 2022. godine, a gasovod Jamal-Evropa je prestao da radi zbog stava Poljske u proleće iste godine, podseća "Izvestija".
"S obzirom na odluku EU da odustane od ruskog gasa do 2027. godine, izgradnja novog gasovoda od Srbije do Mađarske bila bi rizična za Gasprom", rekao je za "Izvestiju" Igor Juškov, stručnjak Finansijskog univerziteta i Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost.
Neki su i protiv
Međutim, u vladi Srbije postoje snage koje se protive povećanju isporuka ruskog gasa, dodaje list. Ranije je "Izvestija" pisala da Srbija planira da objavi liberalizaciju tržišta gasa, pa kažu da to može da dovede do gubitka statusa Gasproma kao glavnog dobavljača.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije je tada potvrdilo listu da se "pripremaju tri zakona o nafti i gasu, usmerena na regulisanje uslova za pouzdano, bezbedno i kvalitetno snabdevanje potrošača ovim energentima".
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović-Handanović je rekla da se pregovara o zaključivanju novih gasnih ugovora sa Azerbejdžanom, radi povećanja isporuka u bliskoj budućnosti. Druga opcija je kupovina američkog LNG-a sa isporukom preko Turske i Bugarske.
"Ako se tržište gasa liberalizuje, nema sigurnosti da će Gasprom zadržati tranzitnu ulogu Beograda, a možda neće biti dovoljno gasa ni za samu Srbiju", kaže izvor iz Vlade Srbije za rusku dnevnu novinu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 8
Milovan
Zoran
debeli
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar