Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
Foto: Pixabay (ilustracija)
Američke sankcije NIS-u i navodne evropske integracije Srbije izgleda nisu prepreka za izgradnju nove gasne cevi između Rusije i Srbije, barem prema tvrdnjama ruske "Izvestije".
Ove dve zemlje, piše ovaj ruski dnevni list, razgovaraju o izgradnji gasovoda koji bi mogao "da promeni energetsku mapu jugoistočne Evrope".
Slično se do 2014. godine najavljivao i Južni tok, gasovod koji nikada nije izgrađen, a zbog kojeg je Srbija prodala NIS Rusiji za mnogo manje novca nego što je ova kompanija vredela, navodi ruski list, prenosi Vreme.
"Ukrajina je odbila tranzit goriva iz Rusije, ali su Moskva i Beograd pronašli priliku da zaobiđu ovu barijeru“, piše list. „Kako saznajemo, nova ruta preko Balkana biće korisna za najmanje još dva evropska partnera Rusije - Mađarsku i Slovačku. Srbija je otvoreno za, planira da kupuje još više gasa od Rusije, iako je njegov udeo već dostigao rekordnih 93 odsto u 2024. godini", navodi se u tekstu.
Potvrda iz Srbije: Želimo više ruskog gasa
Srbija i Rusija tesno sarađuju na potencijalnoj izgradnji novih gasovoda, rekao je za "Izvestija" izvor iz Vlade Rusije.
"Vlada i Srbijagas tesno sarađuju sa Gaspromom na potencijalnoj izgradnji novih gasovoda, uključujući i gasovode do Mađarske. Odluka će biti doneta zajednički, ako je Gaspromu potrebna ova ruta", rekao je izvor za list "Izvestija".
"Srbija je postala važna tranzitna zemlja za ruski gas ka drugim evropskim zemljama, tako da će novi gasovodi ojačati njenu ulogu", navodi se.
Najverovatnija opcija je, dodaju iz ruskog nacionalnog dnevnog lista, da će gasovod ići od Srbije do Mađarske, a preko njega će moći da se povećavaju isporuke drugim zemljama EU, poput Slovačke i Austrije.
"Beograd planira da u budućnosti dobije što više ruskog gasa putem Balkanskog toka (nastavak Turskog toka)", potvrdilo je listu navodno Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Navodi se da je srpsko ministarstvo saopštilo da je "Ruska Federacija pouzdan partner Republike Srbije u oblasti snabdevanja gasom. Srbija vodi suverenu politiku i nameravamo da to nastavimo da činimo, odnosno da u budućnosti dobijemo što više gasa putem Balkanskog toka".
Šta bi to moglo biti
Vojislav Vuletić iz srpskog Udruženja za gas kaže da prvi put čuje za to, navodi Vreme. Ovo udruženje je, decenijama unazad, isključivo naklonjeno saradnji Srbije sa Rusijom.
"Vidite, i sam prvi put čujem za to", kaže Vuletić za Vreme.
"Balkanski i Turski tok su dva imena za jedan te isti gasovod koji je zamena za Južni tok, koji nije izgrađen. Kao što znamo, gas nije samo ekonomska, već i politička komponenta, pa gasovodom teče i politika. Verujem da ova najava znači da će se povećati kapaciteti postojećeg gasovoda koji od Srbije ide ka Mađarskoj i Slovačkoj. Evropa mora nekako da se snadbeva", kaže on.
Za razliku od Južnog toka, čiji je predviđeni kapacitet bio 64 milijarde kubika godišnje, Turskim tokom sada teče ukupno 31 milijarda kubika gasa. Ipak, ovaj gasovod ima dva kraka, pa se taj kapacitet prepolovljuje do centralne Evrope.
Ukoliko "Izvestija" ne greši, moguće je da će se ovi kapaciteti novim dogovorom povećati.
Ruski advokati pregovaraju u ime Srbije o NIS-u
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku objašnjava za Vreme da se "verovatno radi o povećanju kapaciteta Turskog toka", kojim bi više ruskog gasa moglo da ide preko Srbije u Mađarsku, Slovačku i Austriju.
"Gasni ugovori se po pravilu dugoročno sklapaju, a to samo služi za učvršćivanje ruske pozicije u Evropi, prvenstveno preko Mađarke, a zatim i Srbije", kaže Kapor.
On ocenjuje da se verovatno ne radi o velikim količinama gasa, a centralna Evropa generalno ne može sebi da priušti da se snadbeva u velikoj meri prirodnim gasom.
"Ne samo zbog sankcija Rusiji, već i zbog brojnih ekoloških protokola na koje se obavezala u budućnosti. Tako ovi dogovori imaju više politički karakter", ističe on.
Srbija u međuvremenu, dodaje Kapor, pokušava da igra na više stolica - da ispuni politički i ekonomski minimum prema Evropskoj uniji, a da i dalje bude bliska Rusiji.
"O interesima Srbije u celokupnom procesu najviše govori činjenica da ruski advokati pregovaraju u ime Vlade Srbije o ishodu američkih sankcija NIS-u", kaže Kapor i dodaje da je "Ruska politička elita duboko umrežena u ovoj zemlji".
"U celokupnom dilu veliku ulogu igra Mađarka, koju je EU više puta pokušavala da sankcioniše, odnosno njenog lidera Viktora Orbana. Ipak, njegova autoritarna figura i način vladanja, kojim godinama uspeva da izbegne odgovornost za problematične odluke, izgleda da služi kao primer drugim desničarskim liderima u svetu. Ne samo da je prijatelj Rusije, Orban je i Trampov saradnik. Tramp i Orban su se sastali pre samo nekoliko dana, a prvi čovek SAD-a ga je opisao kao 'veoma, veoma pametnog čoveka koga neki ljudi vole, a neki ne'", ocenjuje Kapor.
Gradi se i naftovod
U 2024. godini, Srbija je uvezla 93 odsto gasa iz Rusije, a u prvoj polovini 2025. godine isporuke iz Rusije iznosile su više od 80 odsto. Preostala količina je došla iz domaćih izvora i Azerbejdžana, podaci su srpskog ministarstva rudarstva.
"Izvestija" podseća i da Moskva, Beograd i Budimpešta već pokreću projekat naftovoda kapaciteta do tri miliona tona godišnje, koji će povezati Srbiju sa naftovodom "Družba" u Mađarskoj.
Ovu informaciju je u julu 2025. potvrdio i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
"Brisel želi da nam onemogući snadbevanje ruskom naftom i gasom, primoravajući mađarske porodice da plaćaju dva do četiri puta više. To nećemo dozvoliti. Gradimo nove izvore, ne zatvaramo ništa", rekao je Sijarto.
Rizik za Gasprom
Zemlje centralne Evrope su prestale da primaju ruski gas preko Ukrajine zbog odluke Kijeva da ne produži tranzit nakon 1. januara. Sada Mađarska i Slovačka dobijaju gas samo preko Turskog toka i Srbije. Gas iz Rusije u Evropu više ne teče drugim rutama - Severni tok je onemogućen u septembru 2022. godine, a gasovod Jamal-Evropa je prestao da radi zbog stava Poljske u proleće iste godine, podseća "Izvestija".
"S obzirom na odluku EU da odustane od ruskog gasa do 2027. godine, izgradnja novog gasovoda od Srbije do Mađarske bila bi rizična za Gasprom", rekao je za "Izvestiju" Igor Juškov, stručnjak Finansijskog univerziteta i Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost.
Neki su i protiv
Međutim, u vladi Srbije postoje snage koje se protive povećanju isporuka ruskog gasa, dodaje list. Ranije je "Izvestija" pisala da Srbija planira da objavi liberalizaciju tržišta gasa, pa kažu da to može da dovede do gubitka statusa Gasproma kao glavnog dobavljača.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije je tada potvrdilo listu da se "pripremaju tri zakona o nafti i gasu, usmerena na regulisanje uslova za pouzdano, bezbedno i kvalitetno snabdevanje potrošača ovim energentima".
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović-Handanović je rekla da se pregovara o zaključivanju novih gasnih ugovora sa Azerbejdžanom, radi povećanja isporuka u bliskoj budućnosti. Druga opcija je kupovina američkog LNG-a sa isporukom preko Turske i Bugarske.
"Ako se tržište gasa liberalizuje, nema sigurnosti da će Gasprom zadržati tranzitnu ulogu Beograda, a možda neće biti dovoljno gasa ni za samu Srbiju", kaže izvor iz Vlade Srbije za rusku dnevnu novinu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
0
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
14
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
2
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
9
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
5
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
4
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Sve manje ljudi kupuje dijamante, hiljade radnih mesta ugroženo
20.07.2026.•
3
Hiljade radnih mesta je ugroženo u južnoafričkim rudnicima jer se industrija prirodnih dijamanata suočava sa jednom od najtežih kriza u dosadašnjoj istoriji.
Kompanija Tifani tužila kineski brend "Alffany" jer zvuči slično
20.07.2026.•
3
Američki luksuzni brend nakita Tifani, koji je u vlasništvu francuskog konglomerata LVMH, pokrenuo je spor protiv kineskog proizvođača higijenskih uložaka "Alffany", tvrdeći da naziv podseća na zaštićeni žig brenda.
Građani se sve više zadužuju za osnovne potrebe: "To pokazuje bedu u kojoj većina živi"
20.07.2026.•
11
Gotovinski, odnosno keš krediti, za godinu dana porasli su za četvrtinu i glavni su uzrok rasta zaduženosti građana Srbije.
Telekom Srbija dužan 5,4 milijardi evra, direktor Lučić zadovoljan poslovanjem
20.07.2026.•
36
Vodeći ovdašnji operater Telekom Srbija ponovo se našao u žiži javnosti.
Komentari 8
Milovan
Zoran
debeli
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar