Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Foto: 021.rs (ilustracija)
On je rekao da je i Narodna banka Srbije (NBS) revidirala u avgustu pognozu stope rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini na 2,75 odsto, mada su sve druge međunarodne istitucije zadržale nivo od oko tri odsto.
Istovremeno, kako je naveo, projekcije rasta i u Evropi i svetu su smanjene od 0,5 do jednog procentnog poena, što će verovatno usloviti i manji rast u Srbiji.
"U drugoj polovini godine u Srbiji bi trebalo da se desi neko čudo (da bi se dostigla planirana stopa rasta). To nije potpuno nemoguće jer je baza prošle godine u drugoj polovini godine bila nešto niža. Ipak, mislim da će to biti teško jer bi i građevinarstvo i poljoprivreda morali biti značajno bolji nego sada", rekao je Radosavljević.
Problematično je, prema njegovim rečima, to što neki sektori koji su "vukli" rast sada padaju. Građevinarstvo, istakao je, pada već treći kvartal i to sada dvocifreno, oko 16,1 odsto u odnosu na rast iz prošle godine.
Ta grana privrede, kako je rekao, nema veliko učešće u BDP, ali je značajna jer ima multiplikativan efekat.
Pad u građevinarstvu može, prema njegovim rečima, da bude rezultat različitih efekata, ali se čini da se to tržište malo "hladi" jer je bilo "pregrejano", a sa druge strane i veliki državni projekti, kao EXPO, kasne.
Naveo je da je u drugom kvartalu ove godine pad registrovan i u sektorima trgovine i finansijskih usluga, koji imaju značajan uticaj na BDP, a pad ili stagnacija su zabeleženi u naučno-istraživačkoj delatnosti.
Pad u turizmu bi, kako je rekao, mogao da bude posledica nestabilnosti u zemlji, što se polako preliva na druge sektore i "vuče BDP na dole".
Dodao je da je proizvodnja u industriji, koja ima veliki uticaj na BDP, u julu rasla po stopi od 5,5 odsto, što bi moglo da bude dobar signal jer od početka godine raste oko tri odsto.
Veliko učešće u BDP-u imaju i, kako je naveo, još i trgovina, saobraćaj i veze i poljoprivreda, pa "kada se oni poremete, poremeti se BDP".
"Interesantno je da trgovina na malo, saobraćaj, skadištenje i usluge u drugom kvartalu imaju jedan odsto rasta, inače godinama rastu pet-šest odsto, jer je to veliki sektor. Pad trgovine na malo je, verovatno posledica pada standarda", rekao je Radosavljević.
Prema njegovim rečima, Srbija će imati neki rast koji će napuniti budžet, posmatran nominalno u dinarima jer je visoka inflacija, skoro pet odsto, ali u realnim ciframa rast će biti bliže 2,5 odsto, nego tri odsto.
"Manji rast BDP-a od projektovanog država će u budžetu nadoknaditi višom inflacijom", ocenio je Radosavljević.
Dodao je da će na rast BDP-a delom povoljno uticati i ograničavanje trgovačkih marži i fiksiranje veleprodajnih cena na 1. avgust, a s druge strane će naškoditi, a krajnji efekat je neizvesan.
"Kada se zakasni sa merama, jer institucije ne rade, kao u ovom slučaju Komisija za zaštitu konkurencije, donosi se šta se može. Ove mere lepo, populistički zvuče, ali ograničavanje marži je, inače problematična mera i nikada nije dala rezultate jer trgovci uvek nađu način da to smanjenje naplate", rekao je Radosavljević.
Istakao je da je "vlast sada išla đonom, ne samo na trgovce, već i na dobavljače". Fiksiranjem, kako je rekao, cena dobavljača kojima rastu svi troškovi, zaštitili su, na neki način, trgovce.
Rešavanje sistemskog problema, prema njegovim rečima, "ad hok merama nikad nije dalo dobre rezultate, a primer je kontrola ili zamrzavanje cena naftnih derivata, pa su njihove cene opet među najvišima u Evropi".
Ocenio je da će "sve to negativno uticati na rast BDP-a, kao i mogući nastavak protesta, smanjenje investicija i negativna kampanja na međunarodnom planu, pa postoje rizici da rast BDP bude i manji od 2,5-3 odsto".
Radosavljević je rekao da bi trebalo uraditi analizu efekata uvedenih ekonomskih mera o smanjenju trgovačkih marži i kamata, ali da se to ne radi "jer kada prođe nekoliko meseci za to nikoga nije briga".
Naveo je da rezultat tih mera može biti "na papiru", kada se izračunaju neke cene iz potrošačke korpe, ali da može da se desi da na standard to nema efekta, jer će poskupeti druga roba i usluge, poput električne energije.
Prosečan potrošač u Srbiji, prema njegovim rečima, oko 70 odsto mesečnih prihoda troši na hranu, stanovanje i komunalije.
Radosavljević je rekao da je "interesantna" izjava guvernereke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković da je razlog manjeg rasta loša poljoprivredna godina, iako rezultati u prva dva kvartala pokazuju da je ona bolja od prethodnih godina.
Poljoprivreda, prema njegovim rečima, stagnira već neko vreme, "subvencije su nikakve, ne isplaćuju se na vreme i svake godine se menjaju, što utiče na rast cena hrane".
"Inflacija je u Srbiji počela šest meseci pre nego u Evropi zbog rasta cena hrane. Posle toga su rasle cene energije, pa je ukupan rast cena hrane u Srbiji dvostruko veći nego u Evropi jer imamo uvoznu i domaću inflaciju. Sada su prosečne cene hrane na nivou proseka EU, a pre pet godina su bile na nivou od 75 odsto", rekao je Radosavljević.
Dodao je da istovremeno je prosečan dohodak u Srbiji na ispod 50 odsto EU proseka.
"To je pokazatelj da su građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca. Privremeno smanjenje nekih cena neće rešiti ovaj problem", rekao je Radosavljević.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
11.12.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Lavrov: Pod određenim uslovima moguća nacionalizacija NIS-a uz saglasnost Rusije
11.12.2025.•
16
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da pod određenim uslovima može doći do nacionalizacije NIS-a, uz saglasnost Rusije, objavila je agencija Tas.
Ekonomista Đogović: Država neće smanjiti akcize na gorivo jer mora da puni budžet zbog Expo-a
11.12.2025.•
8
Ekonomista Saša Đogović ocenio je da zbog nerešavanja situacije oko NIS-a zemlja već trpi ekonomske posledice i upozorio da bi negativni efekti mogli biti daleko ozbiljniji ukoliko se taj problem ne reši u januaru.
Manje od 60.000 multimilionera kontroliše većinu bogatstva u svetu
10.12.2025.•
3
Manje od 60.000 multimilionera, odnosno 0,001 odsto stanovništva sveta, danas kontroliše tri puta veće bogatstvo od donje polovine čovečanstva.
Francuska kompanija Vansi više nije zainteresovana za banjalučki aerodrom
10.12.2025.•
1
Francuska kompanija Vansi Erports, jedan od najvećih aerodromskih operatera na svetu, više nije zainteresovana za koncesiju nad Aerodromom Banjaluka.
SAD produžio rok za pregovore o kupovini imovine Lukoila do 17. januara
10.12.2025.•
1
Sjedinjene Američke Države produžile su danas rok za pregovore o kupovini globalne imovine ruske naftne kompanije Lukoil za nešto više od mesec dana, odnosno do 17. januara.
Ko je Milan Nedeljković, budući šef BMW-a: Nemački mediji detaljno o "novom čoveku" iz Srbije
10.12.2025.•
10
Nemački mediji detaljno se bave novim šefom BMW-a Milanom Nedeljkovićem, koji je rođen u Srbiji, a odrastao u Nemačkoj.
Narodna banka Srbije: Nema nestašice evra, kazne svima koji izvlače korist iz trenutne situacije
10.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije kaže da je preduzela mere iz svoje nadležnosti kako bi osigurala da kanali snabdevanja banaka i ovlašćenih menjača evrom i drugim stranim valutama i u danima povećane tražnje funkcionišu nesmetano.
Fajnenšel tajms: Arapski Adnok glavni kandidat za kupovinu NIS-a, a vlast Srbije sve nervoznija zbog Rusa
10.12.2025.•
10
Državna energetska kompanija UAE "Adnok" pojavila se kao glavni kandidat za kupovinu ruskog većinskog udela u jedinoj rafineriji nafte u Srbiji, dok Beograd postaje sve frustriraniji zbog odugovlačenja Moskve.
Koliki maksimalni kurs smeju da računaju menjačnice?
10.12.2025.•
23
U Bujanovcu se evro u utorak u menjačnicama prodavao i po 120 dinara, uz ocenu da će, zbog velike tražnje kurs biti još viši.
Srbin Milan Nedeljković preuzima čelo BMW-a od maja 2026. godine
09.12.2025.•
18
Inženjer dr Milan Nedeljković preuzeće funkciju predsednika Upravnog odbora BMW AG počevši od 14. maja 2026. godine.
Dug Srbije i precenjeni dinar: Skupo će nas koštati
09.12.2025.•
40
Aleksandar Vučić često ističe kako je javni dug Srbije iznosi 43 odsto BDP-a.
Mali: BDP po glavi stanovnika u Srbiji porastao sa 4.800 na 15.800 evra
09.12.2025.•
15
Ministar finansija Srbije, Siniša Mali izjavio je da je Srbija od 2012. godine do danas uvećala bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika sa 4.800 na 15.800 evra, saopštilo je to Ministarstvo.
Vučić: Krajnji rok za rešavanje pitanja NIS-a 15. januar
09.12.2025.•
41
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da su moguće tri opcije za rešenje situcije u kojoj se našla Naftna industrija Srbije (NIS) koja je pod američkim sankcijama.
Evro u Bujanovcu 120 dinara
09.12.2025.•
6
Jedan evro se u lokalnim menjačnicama u Bujanovcu prodaje za 120 dinara, ali menjači kažu da će zbog velike potražnje danas probiti ovu cifru, piše portal Bujanovačke.
Ekonomisti o tome zašto je došlo do nestašice evra u menjačnicama: Tri su razloga za to
09.12.2025.•
38
U poslednje dve nedelje došlo je do porasta tražnje evra u menjačnicama, a to je deličino rezultat objave informacija o Naftnoj industriji Srbije.
IBM preuzima platformu Konfluent za 11 milijardi dolara
09.12.2025.•
1
Američka kompanija IBM saopštila je da preuzima platformu za strimovanje podataka Konfluent za 11 milijardi dolara u gotovini.
Rakić: Niko ne postavlja pitanje šta se dešava sa naftom koja se crpi iz naftnih polja u Vojvodini
08.12.2025.•
26
Oko hiljadu privatnih pumpi u Srbiji mogu bez problema da obezbede snabdevanje tržišta naftnim derivatima, izjavio je predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih pumpi Milan Rakić.
Fiskalnih kasa neće biti na pijačnim tezgama ni naredne godine: Rok ponovo pomeren
08.12.2025.•
16
Prodavci na pijačnim tezgama ni sledeće godine neće morati da koriste fiskalne kase, pošto je Vlada Srbije usvojila izmenu uredbe koja to reguliše.
Zarobljeni ruski novac i Evropa: "Casus belli"
08.12.2025.•
3
Rat je skupa rabota, papreno košta i potrebne su velike svote novca kojima se finansiraju proizvodnja oružja i municije, a tu su i uvećana potrošnja goriva, energije, opreme...
Orban i Erdogan dogovorili nastavak dotoka ruskog gasa u Mađarsku
08.12.2025.•
2
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan i mađarski premijer Viktor Orban postigli su danas u Istanbulu dogovor da Turska garantuje nastavak tranzicije ruskog gasa ka Mađarskoj, preneo je Rojters.
Komentari 8
Mara
Particulare matter
Drastično veći budžet, fleksibilniji i sa manje administrativnih opterećenja.
Sa značajnim povećanjem za nauku, istraživanja i obrazovanje.
Sa značajnim povećanjem za poljoprivredu.
EU se neće raspasti, naprotiv. Ostaće najbolje mesto za život ikada.
Crna Gora će dobrobit toga osetiti već 2028.
Albanija od 2029.
Život ide dalje i bez nas, niko nas neće čekati.
Ili ćemo se sami trgnuti i zauzeti svoje mesto ili ostajemo u sadašnjem mulju.
Sami i bez bilo čije suze zbog naše sudbine.
Siromašan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar