Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca

Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
Foto: 021.rs (ilustracija)
On je rekao da je i Narodna banka Srbije (NBS) revidirala u avgustu pognozu stope rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini na 2,75 odsto, mada su sve druge međunarodne istitucije zadržale nivo od oko tri odsto. 
 
Istovremeno, kako je naveo, projekcije rasta i u Evropi i svetu su smanjene od 0,5 do jednog procentnog poena, što će verovatno usloviti i manji rast u Srbiji.
"U drugoj polovini godine u Srbiji bi trebalo da se desi neko čudo (da bi se dostigla planirana stopa rasta). To nije potpuno nemoguće jer je baza prošle godine u drugoj polovini godine bila nešto niža. Ipak, mislim da će to biti teško jer bi i građevinarstvo i poljoprivreda morali biti značajno bolji nego sada", rekao je Radosavljević.
 
Problematično je, prema njegovim rečima, to što neki sektori koji su "vukli" rast sada padaju. Građevinarstvo, istakao je, pada već treći kvartal i to sada dvocifreno, oko 16,1 odsto u odnosu na rast iz prošle godine.
Ta grana privrede, kako je rekao, nema veliko učešće u BDP, ali je značajna jer ima multiplikativan efekat.
 
Pad u građevinarstvu može, prema njegovim rečima, da bude rezultat različitih efekata, ali se čini da se to tržište malo "hladi" jer je bilo "pregrejano", a sa druge strane i veliki državni projekti, kao EXPO, kasne.
 
Naveo je da je u drugom kvartalu ove godine pad registrovan i u sektorima trgovine i finansijskih usluga, koji imaju značajan uticaj na BDP, a pad ili stagnacija su zabeleženi u naučno-istraživačkoj delatnosti.
Pad u turizmu bi, kako je rekao, mogao da bude posledica nestabilnosti u zemlji, što se polako preliva na druge sektore i "vuče BDP na dole".
 
Dodao je da je proizvodnja u industriji, koja ima veliki uticaj na BDP, u julu rasla po stopi od 5,5 odsto, što bi moglo da bude dobar signal jer od početka godine raste oko tri odsto.
 
Veliko učešće u BDP-u imaju i, kako je naveo, još i trgovina, saobraćaj i veze i poljoprivreda, pa "kada se oni poremete, poremeti se BDP".
 
"Interesantno je da trgovina na malo, saobraćaj, skadištenje i usluge u drugom kvartalu imaju jedan odsto rasta, inače godinama rastu pet-šest odsto, jer je to veliki sektor. Pad trgovine na malo je, verovatno posledica pada standarda", rekao je Radosavljević.
 
Prema njegovim rečima, Srbija će imati neki rast koji će napuniti budžet, posmatran nominalno u dinarima jer je visoka inflacija, skoro pet odsto, ali u realnim ciframa rast će biti bliže 2,5 odsto, nego tri odsto.
 
"Manji rast BDP-a od projektovanog država će u budžetu nadoknaditi višom inflacijom", ocenio je Radosavljević.
 
Dodao je da će na rast BDP-a delom povoljno uticati i ograničavanje trgovačkih marži i fiksiranje veleprodajnih cena na 1. avgust, a s druge strane će naškoditi, a krajnji efekat je neizvesan.
 
"Kada se zakasni sa merama, jer institucije ne rade, kao u ovom slučaju Komisija za zaštitu konkurencije, donosi se šta se može. Ove mere lepo, populistički zvuče, ali ograničavanje marži je, inače problematična mera i nikada nije dala rezultate jer trgovci uvek nađu način da to smanjenje naplate", rekao je Radosavljević.
 
Istakao je da je "vlast sada išla đonom, ne samo na trgovce, već i na dobavljače". Fiksiranjem, kako je rekao, cena dobavljača kojima rastu svi troškovi, zaštitili su, na neki način, trgovce.
 
Rešavanje sistemskog problema, prema njegovim rečima, "ad hok merama nikad nije dalo dobre rezultate, a primer je kontrola ili zamrzavanje cena naftnih derivata, pa su njihove cene opet među najvišima u Evropi".
 
Ocenio je da će "sve to negativno uticati na rast BDP-a, kao i mogući nastavak protesta, smanjenje investicija i negativna kampanja na međunarodnom planu, pa postoje rizici da rast BDP bude i manji od 2,5-3 odsto".
 
Radosavljević  je rekao da bi trebalo uraditi analizu efekata uvedenih ekonomskih mera o smanjenju trgovačkih marži i kamata, ali da se to ne radi "jer kada prođe nekoliko meseci za to nikoga nije briga".
 
Naveo je da rezultat tih mera može biti "na papiru", kada se izračunaju neke cene iz potrošačke korpe, ali da može da se desi da na standard to nema efekta, jer će poskupeti druga roba i usluge, poput električne energije.
 
Prosečan potrošač u Srbiji, prema njegovim rečima, oko 70 odsto mesečnih prihoda troši na hranu, stanovanje i komunalije.
 
Radosavljević je rekao da je "interesantna" izjava guvernereke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković da je razlog manjeg rasta loša poljoprivredna godina, iako rezultati u prva dva kvartala pokazuju da je ona bolja od prethodnih godina.
 
Poljoprivreda, prema njegovim rečima, stagnira već neko vreme, "subvencije su nikakve, ne isplaćuju se na vreme i svake godine se menjaju, što utiče na rast cena hrane".
 
"Inflacija je u Srbiji počela šest meseci pre nego u Evropi zbog rasta cena hrane. Posle toga su rasle cene energije, pa je ukupan rast cena hrane u Srbiji dvostruko veći nego u Evropi jer imamo uvoznu i domaću inflaciju. Sada su prosečne cene hrane na nivou proseka EU, a pre pet godina su bile na nivou od 75 odsto", rekao je Radosavljević.
 
Dodao je da istovremeno je prosečan dohodak u Srbiji na ispod 50 odsto EU proseka.
 
"To je pokazatelj da su građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca. Privremeno smanjenje nekih cena neće rešiti ovaj problem", rekao je Radosavljević.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Slucaj

    02.09.2025 21:49
    Немамо ми од БДП ништа.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće

Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.

Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.