Ekonomisti o tome zašto je došlo do nestašice evra u menjačnicama: Tri su razloga za to
U poslednje dve nedelje došlo je do porasta tražnje evra u menjačnicama, a to je deličino rezultat objave informacija o Naftnoj industriji Srbije.
Foto: 021.rs
U Narodnoj banci Srbije kažu da je veliki deo ova tražnje uzrokovan i pojedinim napisima u medijima i objavama na društvenim mrežama kojima se izaziva panika. Objašnjavaju da je u pojedinačnim menjačnicama došlo do isključivo trenutnog nedostatka evra, ali da ne postoji problem u pogledu snabdevenosti evrom. U Narodnoj banci uveravaju da kurs dinara prema evru nije, niti će biti, ugrožen.
Bankarski savetnik Vladimir Vasić za Danas kaže da je tačno da se prethodnih dana u delu menjačnica pojavio trenutni manjak evra.
"Ipak, važno je naglasiti da to nije posledica nestašice deviza u zemlji, već isključivo pojačane potražnje građana u kratkom vremenskom periodu. Menjačnice raspolažu ograničenim dnevnim količinama, pa kada potražnja naglo poraste, kao što je sada bio slučaj, dešava se da pojedina prodajna mesta privremeno ostanu bez gotovine u evrima", pojašnjava on.
Kako napominje, ima nekoliko razloga za pojačanu potražnju.
"Kao prvo, informacije u javnosti o situaciji sa NIS-om podstakle su deo građana da se dodatno obezbede devizama, iako za tim objektivno nije bilo potrebe. Drugi razlog je psihološki efekat medijskih objava i društvenih mreža - kada se pojavi vest o 'mogućoj nestašici', potražnja se sama multiplicira. I kao treća stvar, tu je sezonski faktor - pred kraj godine tradicionalno raste potreba za devizama zbog putovanja i plaćanja u inostranstvu", objašnjava Vasić.
Sagovornik lista Danas naglašava da je devizna likvidnost bankarskog sistema stabilna.
"NBS ima jasne mehanizme da u svakom trenutku ublaži kratkoročne pritiske i spreči oscilacije kursa, kao što je činila i u periodima znatno većih globalnih šokova. Zbog toga ne očekujem nikakve šire posledice", kaže on.
Ovo je, prema njegovim rečima, više kratkotrajni logistički efekat pojačane potražnje, a ne pokazatelj bilo kakvog fundamentalnog rizika.
"Kurs dinara prema evru ostaje stabilan i nije realno očekivati poremećaje u snabdevenosti devizama. Ukratko, situacija je privremena, pod kontrolom i daleko od bilo kakvog sistemskog rizika", zaključuje Vasić.
I ekonomista Aleksandar Stevanović navodi da menjačnice nisu trebovale dovoljno gotovine od banaka i da je ovo tehničko pitanje.
"Dinarska novčana masa je višestruko manja od deviznih rezervi, tako da će NBS bez problema pokriti svaku tražnju za devizama i odliv kapitala koji je realnost barem još dve godine. Bezgotovinski nemate probleme da kupite evre", objašnjava on.
Prema njegovom mišljenju, ovo nije posledica straha stanovništva.
"Građani koji se ne sećaju pljačke stanovništva Srbije od strane države danas čine većinu, oni nisu nervozni, jer nemaju iskustvo. Oni koji se sećaju očigledno ne smatraju da je problem velik", kaže Stevanović.
Što se tiče kursa, kako kaže, gotovinske devizne transakcije su minoran deo ukupnih deviznih transakcija, pa ne mogu značajno pogurati kurs.
"Fiksni kurs kakav je u Srbiji, iako ga tako ne zove NBS, može biti u problemu samo ako se emituje novac bez pokrića. U suprotnom prilagođavanje je automatsko, ali ne momentalno, kad se dešava priliv kapitala cene rastu, kad se kapital odliva cene padaju", zaključuje Stevanović.
Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva za Danas kaže da je blago porastao i srednji kurs.
"Međutim, neproporcijalno u odnosu na rast tog srednjeg kursa porastao je i prodajni kurs u menjačnicama. Poslednjih dana je otišao i na 118,5 dinara", ukazuje on.
Kako kaže, i Efektivi su se javljali građani koji tvrde da pojedine, uglavnom manje, menjačnice nemaju evre za prodaju.
"Pojavila se određena količina dinara, što je uzrokovalo da neko uz pomoć njih kupuje evre. To se, zanimljivo, pogodilo sa onim periodom kada se u opticaju pojavila velika količina novčanica od 2.000, koje su bile sveže odštampane", navodi Gavrilović.
Kako dodaje, da se pojavio višak dinara u opticaju i da građani kupuju evro mu je potvrđeno i od menjača.
"Pa je i logično da kada je tražnja veća, a ponuda se smanji, cena raste", pojašnjava sagovornik beogradskog lista.
Što se tiče straha zbog situacije oko NIS-a, Gavrilović navodi da nije siguran koliko je to povezano.
"Situacija u vezi sa NIS-om traje mesecima, a ovo sa evrom od prošle nedelje", kaže on.
Ekonomista i predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi Vladimir Vukčević je rekao za Insajder da je nedostatak evra više tehnička stvar, ističući da situacija u narednom periodu zavisi od toga šta će biti sa NIS-om. Dodao je da Narodna banka svake godine kupuje više deviza nego što prodaje.
"Tako da je moguće da u pojedinim segmentima dođe do nestašice gotovine, kao što je sada u menjačnicama, ali tu su poslovne banke, tu je i centralna banka koja može da obezbedi tu gotovinu i da nadomesti to što se u pojedinim delovima menjačkog sistema javlja manjak", objasnio je on.
Vučković ističe da u uslovima veće potražnje za devizama može da dođe do pritiska na devizni kurs, tako da on raste, ali veruje da do toga neće doći.
"Narodna banka najčešće bira da interveniše i da prodajom deviza onemogući da taj kurs raste. Tako da jedno je šta je stanje na tržištu, a drugo šta su aktivnosti Narodne banke koje praktično neutrališu te promene na tržištu. Ja verujem da će Narodna banka, kao i ranije u tim uzburkanim periodima, da interveniše ako treba i da kurs neće da se promeni", istakao je Vučković.
Na pitanje šta građani i privreda mogu očekivati u narednom periodu kada je reč o dostupnosti evra, odnosno deviza, i samom kursu, sagovornik Insajdera ocenjuje da to sve zavisi od toga šta će biti sa NIS-om, odnosno kako će se to rešiti.
"Ako se to bude rešilo, onda ne bi trebalo da bude poremećaja do kraja godine i početkom sledeće godine. Ako se nešto iskomplikuje pa to ode nizbrdo, onda će to biti veliki zemljotres za našu privredu, pa se mogu očekivati poremećaji i na deviznom tržištu", zaključuje Vučković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Privredna komora pruža podršku za primenu Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu
25.07.2026.•
0
Privredna komora Srbije pružiće podršku kompanijama za usklađivanje sa Uredbom Evropske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Euribor ponovo raste: Koliko će građanima porasti rate kredita?
25.07.2026.•
2
Iako je Evropska centralna banka zadržala ključne kamatne stope na istom nivou, tromesečni Euribor, promenljiva komponenta kamata na kredite u evrima, zabeležio je rast i dostigao najviši nivo od novembra 2024.
Plate u javnom sektoru veće nego kod privatnika
25.07.2026.•
24
Prosečna majska neto plata zaposlenih u javnom sektoru je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 123.511 dinara.
Ministarstvo: Ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda
25.07.2026.•
7
Ministarstvo privrede saopštilo je da ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda.
Produženo umanjenje akciza na gorivo do 2. avgusta
25.07.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 2. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Većini po 6.000 dinara, naslednicima i više: Koliko novca može da se dobije iz Akcionarskog fonda?
25.07.2026.•
24
Dok većini građana iz Akcionarskog fonda sleduje po 6.000 dinara, računica pokazuje da će pojedini akcionari na svoje račune dobiti i više desetina hiljada dinara.
Tramp koristi carine kao pregovarački alat: Kako je Srbija zasad izbegla nove mere?
24.07.2026.•
7
SAD uvele su carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te države nedovoljno sprovode zabranu uvoza proizvoda nastalih prinudnim radom.
GRAFIKA: Dizel poskupeo gotovo 30 dinara od marta prošle godine
24.07.2026.•
15
Iz nedelje u nedelju koriguje se cena goriva na benzinskim pumpama.
Tramp od danas uvodi carine za 60 trgovinskih partnera "zbog prinudnog rada"
24.07.2026.•
3
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa od danas će uvesti nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući EU, zbog, kako navodi, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada.
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
24.07.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
32
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
14
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
24
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
21
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
6
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
12
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Komentari 39
Gale
Ana
Ekonomija
A da li su u zemljama u kojima je Evro valuta cene danas iste kao pre 2 godine? Čestitam, otkrili ste inflaciju iako ste iz nekog razloga u uverenju da inflacija ne postoji nigde više na svetu sem u Srbiji. I inflacija se neće smanjiti već upravo pogoršati ako ste zamislili da je rešavate upropaštavanjem vrednosti jedne prema drugoj valuti. Razumljivo je da neobrazovani i nesposobni pojedinci veruju da ako upropaste vrednost valuti da će sve pojeftiniti i da će proizvođači koji uvoze repro-materijal ili gotove proizvode prvo lepo nabrati novac kojim će to da plate sa drveta a potom vama u bescenje prodavati gotov proizvod. Vaš je problem pre taj što ste toliko uvereni da ste u pravu dok se niste nimalo potrudili da proverite da li se ikada u istoriji čovečanstva desilo da se ekonomija države oporavi upropaštavanjem i uništavanjem valute.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar