Ekonomisti o tome zašto je došlo do nestašice evra u menjačnicama: Tri su razloga za to
U poslednje dve nedelje došlo je do porasta tražnje evra u menjačnicama, a to je deličino rezultat objave informacija o Naftnoj industriji Srbije.
Foto: 021.rs
U Narodnoj banci Srbije kažu da je veliki deo ova tražnje uzrokovan i pojedinim napisima u medijima i objavama na društvenim mrežama kojima se izaziva panika. Objašnjavaju da je u pojedinačnim menjačnicama došlo do isključivo trenutnog nedostatka evra, ali da ne postoji problem u pogledu snabdevenosti evrom. U Narodnoj banci uveravaju da kurs dinara prema evru nije, niti će biti, ugrožen.
Bankarski savetnik Vladimir Vasić za Danas kaže da je tačno da se prethodnih dana u delu menjačnica pojavio trenutni manjak evra.
"Ipak, važno je naglasiti da to nije posledica nestašice deviza u zemlji, već isključivo pojačane potražnje građana u kratkom vremenskom periodu. Menjačnice raspolažu ograničenim dnevnim količinama, pa kada potražnja naglo poraste, kao što je sada bio slučaj, dešava se da pojedina prodajna mesta privremeno ostanu bez gotovine u evrima", pojašnjava on.
Kako napominje, ima nekoliko razloga za pojačanu potražnju.
"Kao prvo, informacije u javnosti o situaciji sa NIS-om podstakle su deo građana da se dodatno obezbede devizama, iako za tim objektivno nije bilo potrebe. Drugi razlog je psihološki efekat medijskih objava i društvenih mreža - kada se pojavi vest o 'mogućoj nestašici', potražnja se sama multiplicira. I kao treća stvar, tu je sezonski faktor - pred kraj godine tradicionalno raste potreba za devizama zbog putovanja i plaćanja u inostranstvu", objašnjava Vasić.
Sagovornik lista Danas naglašava da je devizna likvidnost bankarskog sistema stabilna.
"NBS ima jasne mehanizme da u svakom trenutku ublaži kratkoročne pritiske i spreči oscilacije kursa, kao što je činila i u periodima znatno većih globalnih šokova. Zbog toga ne očekujem nikakve šire posledice", kaže on.
Ovo je, prema njegovim rečima, više kratkotrajni logistički efekat pojačane potražnje, a ne pokazatelj bilo kakvog fundamentalnog rizika.
"Kurs dinara prema evru ostaje stabilan i nije realno očekivati poremećaje u snabdevenosti devizama. Ukratko, situacija je privremena, pod kontrolom i daleko od bilo kakvog sistemskog rizika", zaključuje Vasić.
I ekonomista Aleksandar Stevanović navodi da menjačnice nisu trebovale dovoljno gotovine od banaka i da je ovo tehničko pitanje.
"Dinarska novčana masa je višestruko manja od deviznih rezervi, tako da će NBS bez problema pokriti svaku tražnju za devizama i odliv kapitala koji je realnost barem još dve godine. Bezgotovinski nemate probleme da kupite evre", objašnjava on.
Prema njegovom mišljenju, ovo nije posledica straha stanovništva.
"Građani koji se ne sećaju pljačke stanovništva Srbije od strane države danas čine većinu, oni nisu nervozni, jer nemaju iskustvo. Oni koji se sećaju očigledno ne smatraju da je problem velik", kaže Stevanović.
Što se tiče kursa, kako kaže, gotovinske devizne transakcije su minoran deo ukupnih deviznih transakcija, pa ne mogu značajno pogurati kurs.
"Fiksni kurs kakav je u Srbiji, iako ga tako ne zove NBS, može biti u problemu samo ako se emituje novac bez pokrića. U suprotnom prilagođavanje je automatsko, ali ne momentalno, kad se dešava priliv kapitala cene rastu, kad se kapital odliva cene padaju", zaključuje Stevanović.
Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva za Danas kaže da je blago porastao i srednji kurs.
"Međutim, neproporcijalno u odnosu na rast tog srednjeg kursa porastao je i prodajni kurs u menjačnicama. Poslednjih dana je otišao i na 118,5 dinara", ukazuje on.
Kako kaže, i Efektivi su se javljali građani koji tvrde da pojedine, uglavnom manje, menjačnice nemaju evre za prodaju.
"Pojavila se određena količina dinara, što je uzrokovalo da neko uz pomoć njih kupuje evre. To se, zanimljivo, pogodilo sa onim periodom kada se u opticaju pojavila velika količina novčanica od 2.000, koje su bile sveže odštampane", navodi Gavrilović.
Kako dodaje, da se pojavio višak dinara u opticaju i da građani kupuju evro mu je potvrđeno i od menjača.
"Pa je i logično da kada je tražnja veća, a ponuda se smanji, cena raste", pojašnjava sagovornik beogradskog lista.
Što se tiče straha zbog situacije oko NIS-a, Gavrilović navodi da nije siguran koliko je to povezano.
"Situacija u vezi sa NIS-om traje mesecima, a ovo sa evrom od prošle nedelje", kaže on.
Ekonomista i predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi Vladimir Vukčević je rekao za Insajder da je nedostatak evra više tehnička stvar, ističući da situacija u narednom periodu zavisi od toga šta će biti sa NIS-om. Dodao je da Narodna banka svake godine kupuje više deviza nego što prodaje.
"Tako da je moguće da u pojedinim segmentima dođe do nestašice gotovine, kao što je sada u menjačnicama, ali tu su poslovne banke, tu je i centralna banka koja može da obezbedi tu gotovinu i da nadomesti to što se u pojedinim delovima menjačkog sistema javlja manjak", objasnio je on.
Vučković ističe da u uslovima veće potražnje za devizama može da dođe do pritiska na devizni kurs, tako da on raste, ali veruje da do toga neće doći.
"Narodna banka najčešće bira da interveniše i da prodajom deviza onemogući da taj kurs raste. Tako da jedno je šta je stanje na tržištu, a drugo šta su aktivnosti Narodne banke koje praktično neutrališu te promene na tržištu. Ja verujem da će Narodna banka, kao i ranije u tim uzburkanim periodima, da interveniše ako treba i da kurs neće da se promeni", istakao je Vučković.
Na pitanje šta građani i privreda mogu očekivati u narednom periodu kada je reč o dostupnosti evra, odnosno deviza, i samom kursu, sagovornik Insajdera ocenjuje da to sve zavisi od toga šta će biti sa NIS-om, odnosno kako će se to rešiti.
"Ako se to bude rešilo, onda ne bi trebalo da bude poremećaja do kraja godine i početkom sledeće godine. Ako se nešto iskomplikuje pa to ode nizbrdo, onda će to biti veliki zemljotres za našu privredu, pa se mogu očekivati poremećaji i na deviznom tržištu", zaključuje Vučković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
11
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
10
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
8
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Komentari 39
Gale
Ana
Ekonomija
A da li su u zemljama u kojima je Evro valuta cene danas iste kao pre 2 godine? Čestitam, otkrili ste inflaciju iako ste iz nekog razloga u uverenju da inflacija ne postoji nigde više na svetu sem u Srbiji. I inflacija se neće smanjiti već upravo pogoršati ako ste zamislili da je rešavate upropaštavanjem vrednosti jedne prema drugoj valuti. Razumljivo je da neobrazovani i nesposobni pojedinci veruju da ako upropaste vrednost valuti da će sve pojeftiniti i da će proizvođači koji uvoze repro-materijal ili gotove proizvode prvo lepo nabrati novac kojim će to da plate sa drveta a potom vama u bescenje prodavati gotov proizvod. Vaš je problem pre taj što ste toliko uvereni da ste u pravu dok se niste nimalo potrudili da proverite da li se ikada u istoriji čovečanstva desilo da se ekonomija države oporavi upropaštavanjem i uništavanjem valute.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar