Kina i EU postigle dogovor za rešavanje spora oko uvoza električnih vozila

Kina je danas saopštila da je postigla sporazum sa Evropskom unijom o izvozu električnih vozila proizvedenih u Kini na tržište EU.
Kina i EU postigle dogovor za rešavanje spora oko uvoza električnih vozila
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ministarstvo trgovine Kine je navelo da će EU izdati smernice o minimalnim cenama za kineske izvoznike automobila.
 
Nije precizirano da li sporazum podrazumeva ukidanje carina od 35,3 odsto, koje je EU uvela 2024. godine na uvoz kineskih električnih vozila čiju cenu Kina subvencionira, te se smatra da ih izvozi po nepoštenim, damping cenama.
"Ovo doprinosi ne samo obezbeđivanju zdravog razvoja ekonomskih i trgovinskih odnosa Kine i EU, već i očuvanju međunarodnog trgovinskog poretka zasnovanog na pravilima", piše u saopštenju Ministarstva trgovine Kine.
 
Širenje ponude kineskih proizvođača električnih vozila na inostrana tržišta uznemirilo je proizvođače automobila u Evropi i SAD.
EU je uvela carine da bi se tome suprotstavila tvrdeći da kineski proizvođači imaju koristi od "nepoštenih državnih subvencija", a SAD su 2024. godine uvele carinu od 100 odsto na električne automobile proizvedene u Kini.
 
Vrednost električnih automobila uvezenih u Evropu porasla je sa 1,6 milijardi dolara 2020. godine na 11,5 milijardi dolara 2023. godine. Većina tog uvoza poticala je od zapadnih proizvođača automobila koji imaju fabrike u Kini, uključujući Teslu i BMW.
Zvaničnici EU su upozoravali da su domaći kineski proizvođači spremni da osvoje veliki deo tržišta nudeći niže cene od evropskih, zahvaljujući velikim subvencijama svoje države. 
 
One uključuju velike porudžbine za državne potrebe, kredite državnih banaka s niskim kamatama, jeftino zemljište za fabrike, poreske olakšice, subvencionisane sirovine i delove iz državne industrije.
 
Američke carine praktično blokiraju gotovo sav uvoz kineskih električnih vozila. Evropskoj uniji su, s druge strane, potrebni povoljniji električni automobili iz inostranstva kako bi ostvarila cilj smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sremac

    13.01.2026 09:10
    Pa valjda država treba da pomaže domaćim proizvodjačima.... Alavost zapada će ih potopiti potpuno. Prodavci magle. Samo jako kinezi.
  • C16

    13.01.2026 07:49
    Ово је
    победа Кине.
    Утврдили су минимални цену по којима се продају њихова ЕВ.
    Нпр. производна цена возила је 100 нечега И у Кини се оно са порезом и зарадом продаје 130. Цена возила које производе ЕУ фабрике је 250 без пореза. Кинеско возило ће се продавати у ЕУ са минималном ценом ( са царином и порезом ) за 150 до 160. Шах мат.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.

Zašto raste cena zlata?

Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.

NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.