Ministar Glamočić se sastaje sa poljoprivrednicima: Dogovor o svemu što je realno

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastaće se u 13 časova sa poljoprivrednicima koji protestuju.
Ministar Glamočić se sastaje sa poljoprivrednicima: Dogovor o svemu što je realno
Foto: 021.rs

"Drago mi je da su konačno udruženja koja su bila na blokadama u Mrčajevcima, pristala da dođu na razgovor i ja mislim da je za svaki problem jedini put da se reši razgovorom. Moj šef kabineta ih je zvao prvi dan protesta telefonom a oni su razgovor pustili na spikerfon i posle to delili po grupama i ismevali čoveka, čak i vređali navodeći šta je bio prethodno u profesiji koju je radio i tako dalje. Međutim, onda su nam pismeno dostavili svoje ultimatume, četiri zahteva. Ponudili smo im sastanak, nisu se javljali, a noćas u ponoć su se javili da žele sastanak i imaćemo danas sastanak sa pet udruženja", rekao je on za TV Pink.

Istakao je da očekuje da se postigne dogovor o svemu što je realno da se dogovori i da je siguran da će dogovora biti sa onima koji nemaju političku agendu, a onima koji su politički orijentisani poručio je da se te stvari rešavaju na izborima.
 
Govoreći o zahtevu poljoprivrednika da se zabrani uvoz hrane u Srbiju rekao je da je to protivno dokumentima koje je još ranije potpisala naša zemlja i da ako mi stavimo rampu i drugi će nama da stave rampu.
"Poljoprivrednici treba da znaju da je Srbija jedna od retkih zemalja koja više izvozi nego što uvozi hrane. Izvozimo oko milijardu i po evra godišnje i lider smo u regionu. Ono gde se pravi zabluda jeste da se stalno priča samo o uvozu, a mi smo prošle godine za 28 odsto više izvezli mleka i mlečnih proizvoda nego što smo uvezli. I sada, oni kažu da dolazi iz Evropske unije. Ne, nije tačno. U januaru mesecu imamo skoro duplo manji uvoz nego pre dve godine. Za 50 odsto manji uvoz nego januara prošle godine. Znači, mi uopšte nemamo povećan uvoz", rekao je on.
 
Dodao je da je da se sada dešava problem u tome što mi ne možemo da budemo konkurentni u regionu, u Makedoniji, u Crnoj Gori, u Bosni, zato što tamo dolaze proizvodi iz EU, a ne kod nas.

"Želim samo da kažem, što je veoma bitno da se zna, najviše se pogođeni najmanji poljoprivredni proizvođači i to u centralnom delu Srbije, i meni je tih ljudi žao jer se mleko najmanje plaća ljudima koji imaju dve, tri krave koji žive dalje od gradova. Oni jedino u ovoj situaciji stradaju. Međutim, oni koji se sada za njih bore i koji kažu da oni imaju 25 dinara imaju više od 50 dinara", naveo je on.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • dacic

    17.02.2026 12:40
    svake godine ista prica
    bagra vladarska nije u stanju da bilo sta resi
    zmigaju ko pokvaren semafor
  • Zemlja čudesa

    17.02.2026 12:06
    Jubilarni stoti dogovor koji neće biti ispoštovan i služi isključivo tome da se kupi još malo vremena dok se ne završi EXPO pljačka?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Metla Group kupila Nišku pivaru

Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture, saopštio je novi vlasnik.

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.