Posledica rata SAD, Izraela i Irana: Nafta bi mogla da poskupi na 100 dolara za barel
Američko-izraelski napad na Iran, kao i odgovor Teherana, uznemirili su tržišta nafte. Mnogi predviđaju veliki skok cena.
Iako na Iran otpada samo tri do četiri procenta globalne proizvodnje nafte, njegova blizina Ormuskom moreuzu, koji se smatra najkritičnijom tačkom za transport nafte na svetu, podstiče analitičare da prognoziraju skok cena nafte, piše Dojče vele.
Dugotrajno zatvaranje ili prekid saobraćaja kroz taj moreuz, kroz koji se transportuje petina svetske potrošnje nafte, mogli bi da dovedu do toga da cene tog energenta pređu psihološki prag od 100 dolara po barelu. To bi ugrozilo globalnu ekonomiju, ali i dodatno podiglo cene - koje je već sada teško obuzdati.
Cene nafte su, naime, prethodnih meseci već porasle, uoči najnovijeg rata u regionu bogatom naftom, jer su trgovci bili zabrinuti zbog mogućih posledica američkih vojnih udara na Iran.
"Ako se sukob produži, odnosno ako počne da utiče na snabdevanje naftom zbog poremećaja u snabdevanju iz Irana ili zbog pokušaja Teherana da blokira Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove skok cena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu", naveo je u napomeni svojim klijentima Vilijam Džekson, glavni ekonomista za tržišta u razvoju u kompaniji Kepital ikonomiks.
Koliko nafte proizvodi Iran?
Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno. To ga čini četvrtim najvećim proizvođačem nafte u OPEK-u. Ujedno je i jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa na svetu.
Iran poseduje neke od najvećih svetskih rezervi nafte - četvrtinu rezervi na Bliskom istoku i 12 odsto u svetu, prema podacima Američke administracije za energetske informacije (EIA). Ali njegova proizvodnja je ograničena zbog godina nedovoljnog ulaganja i međunarodnih sankcija.
Teheran je, međutim, pronašao načine da zaobiđe zapadne sankcije i sada 90 odsto nafte koju izvozi prodaje Kini. Štaviše, upravo zahvaljujući potražnji iz Kine, Iran je od 2020. do 2023. povećao proizvodnju sirove nafte za oko milion barela dnevno.
Iranska ekonomija relativno je diversifikovana u poređenju s mnogim drugim ekonomijama Bliskog istoka koje uglavnom zavise od nafte - ali izvoz energije ipak predstavlja značajan izvor državnih prihoda u Iranu. U 2023, iranske naftne kompanije zaradile su oko 53 milijarde dolara neto prihoda od izvoza nafte, procenjuje američka EIA.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?
Ormuski moreuz je glavna ruta za prevoz nafte koja povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem. Nalazi se između Irana i Omana.
Velike količine sirove nafte koju u tom regionu proizvode zemlje poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka, a koja se troši širom sveta, prolaze upravo kroz taj moreuz.
Iran je više puta pretio da će zatvoriti moreuz i time poremetiti plovni put kojim nosi petinu svetske potrošnje nafte. Te svoje pretnje, Teheran, međutim, nikada nije ispunio, jer bi to i njega sprečilo da isporučuje svoju naftu u inostranstvo, a verovatno bi izazvalo i brz međunarodni odgovor.
Usred tekućeg rata, saobraćaj kroz Ormuski moreuz ipak je zaustavljen – jer je nekoliko prevoznika i trgovaca obustavilo isporuke energenata tim plovnim putem zbog bezbednosnih razloga i upozorenja vlasti.
To preti da spreči da do tržišta stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevno, što je oko 30 odsto globalne pomorske trgovine sirovom naftom. Čak i ako se koristi alternativna infrastruktura za zaobilaženje moreuza, to bi dovelo do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevno, procenjuju u kompaniji Rjstad enerdži.
"Bez obzira da li je moreuz zatvoren silom ili je nepristupačan jer brodari i trgovci izbegavaju rizik, uticaj na tokove nafte uglavnom je isti. Očekujemo ponovno i značajno povećanje cena nafte početkom nedelje - osim ako se brzo ne pojave signali deeskalacije", napisao je u poruci svojim klijentima Horhe Leon, viši potpredsednik i šef geopolitičke analize u Rjstad enerdži.
Kako je OPEK+ odgovorio?
OPEK+ (savez Organizacije zemalja izvoznica nafte, OPEK, koju predvodi Saudijska Arabija, i nekoliko drugih proizvođača nafte koje predvodi Rusija) je najavio u nedelju povećanje proizvodnih kvota veće od očekivanog.
"U normalnim okolnostima, povećanje proizvodnje izvršilo bi pritisak na smanjenje cena [nafte]. Međutim, ako sirova nafta fizički ne može da izađe iz Zaliva zbog ograničenja u Ormuzu, povećanje proizvodnje imaće samo ograničen uticaj na tržište", kaže Leon.
Saudijska Arabija povećala je poslednjih nedelja izvoz sirove nafte, što su analitičari videli kao pokušaj da se stvori kratkoročna zaštita pre američkih udara. Ta zemlja isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevno u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine, prema podacima o praćenju tankera koje je prikupio Blumberg. Saudijska Arabija je povećala izvoz nafte i u junu prošle godine, baš onda kada su SAD napale iranske nuklearne objekte.
Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD, objavio je Blumberg.
"Ali čak i takve rezerve su ograničene i osmišljene su da ublaže kratkoročne šokove, a ne da nadoknade trajne strukturne poremećaje", objašnjava stručnjak iz kompanije Rjstad enerdži.
Kako više cene nafte utiču na globalnu ekonomiju?
Uticaj na globalnu ekonomiju u velikoj meri zavisi od toga koliko će cene nafte dalje da rastu. Sirova nafta je glavna ekonomska jedinica, i rast njene cene podiže cene drugih dobara.
"Pravilo je da rast cena nafte od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 odsto prosečnoj inflaciji u velikim ekonomijama. Dakle, rast cene Brenta [primarne globalne referentne vrednosti za cene nafte] na 100 dolara po barelu, mogao bi da doda 0,6 do 0,7 procentnih poena globalnoj inflaciji", objašnjava Džekson.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
0
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
2
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
30
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 5
Vlada
Nema nama spasa, mislim, celom svetu !
Sva moguća proročanstva nam zbirno daju još 10 do 15 godina max !
Sve ovo od 2020 je početak kraja ...i treba !Mi nimalo ne zaslužujemo ovaj svet !
Ljudi su najpogubnija vrsta u istoriji planete,ali ćemo zato i nestati !Priroda i evolucija uvek ispravljaju svoje greške !
Jedno te isto te jed
Mili
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar