On je na Kopaonik biznis forumu ukazao da je jedan od problema nepostojanje jasnih strateških planova države u segmentu javnih investicija, a ni transparentne metodologije izbora projekata, zasnovane na merljivim efektima - produktivnosti, izvozu i regionalnom razvoju.
"Uprkos ubrzanom rastu u pojedinim godinama, mi i dalje ostajemo na nivou od 60 odsto prosečnog BDP-a per capita u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope", naveo je Vlahović.
Kazao je da je pre osam godina "bilo sasvim očigledno da se mora razvijati drumska infrastruktura i železnički pravci, međutim danas nam je potreban jasan dugoročni investicioni plan koji će obuhvatiti investicije u komunalnu infrastrukturu, energetiku i razvoj digitalne mreže, obrazovanja, inovacione infrastrukture" i istakao da to čini osnovu moderne industrijske politike.
Kazao je da domaći ekonomisti i ove godine sugerišu nadležnima da se precizno definiše metodologija za izbor državnih projekata u kapitalnom investiranju tako da svaki bude analiziran sa stanovišta društveno-ekonomske opravdanosti i uticaja na ukupnu privrednu aktivnost, "budući da se trenutno sva velika ulaganja realizuju po pretežno posebnim postupcima, bez konkurentne procedure, a posledica su neretko probijanje budžet i kašnjenja".
"Svesni smo da transparentna tenderska procedura ima mane, zahteva efikasniju administraciju i vreme, ali čak i kod posebnih postupaka moguće je unaprediti transparentnost i obezbediti efikasnije trošenje javnih sredstava", naglasio je Vlahović.
Podsetio je da su, uz državna kapitalna ulaganja, strane direktne investicije (SDI) imale veliku ulogu u stabilizaciji Srbije, ali je najveći deo bio usmeren ka tradicionalnim sektorima, čime se ne doprinosi promeni privredne strukture, jer su u većoj meri izostale investicije u visokotehnološkim sektorima.
"Na proteklom forumu upozorili smo, ne bez razloga, da je maksimalno dostignuti iznos SDI sa postojećom strukturom teško održiv. Naša radna snaga je u međuvremenu postala cenovno nekonkurentna i to se može videti i u ovoj svakodnevnoj migraciji", ukazao je Vlahović.
Podsetio je da je prošle godine iznos SDI bio na nivou od oko 60 odsto onoga ostvarenog 2024. godine.
"Domaće privatne investicije stagniraju u ukupnom portfelju investicija i taj trend govori da postoje ozbiljna institucionalna ograničenja, visoki rizici ulaganja, posebno u sektorima naprednih tehnologija. Zato su potrebne jake i nezavisne institucije. Jasna i predvidiva pravila moraju da postoje za sve učesnike na tržištu."
Smatra da je važno da država aktivnim industrijskim politikama usmerava SDI ka naprednim privrednim granama koje bi širile znanje i savremene tehnologije u domaću privredu.
"To podrazumeva napuštanje neselektivne politike subvencionisanja i prelazak na selektivne, uslovljene i merljive podsticaje."
Naveo je da subvencije moraju da budu definisani horiznotalno, za određene privredene grane, a samo izuzetno u pojedinim klasterima gde domaći dobavlajčki lanci vrednosti postoje i nalaze se u industrijama sa višim tehnološkim sadržajem.
"Podsticaji moraju biti vezani za tehnološki sadržaj, za izvoz, ulaganje u istraživanje i razvoj, obuke, sertifikate. Industrijska politika mora da gradi domaće dobavljačke lance i klastere, jer bez toga teško da može da se napravi rast diomaće dodate vrednosti."
Vlahović je izjavio i da je Srbiji potreban nastavak reformi.
"Niz strukturnih ograničenja Srbiji čak i u vremenima velikog poleta ka EU ne bezbeđuje da ostvari rast od četiri i više procenata godišnje. Imamo strukturnih problema, da pored promene privredne strukture moramo voditi računa i o nivou i iznosu domaćih, privatnih investicija."
Naglasio je da industrijska politika ne sme da bude spisak želja i da mora da ima prioritete, jasne instrumente i procenu fiskalnih troškova, navodeći kako, dbi industrijska politika bila uspešna, obrazovanje mora dobiti centralno mesto u razvojnoj politici.
"Cilj sprovođenja adekvatne industrijske politike podrazumeva da Srbija u narednoj deceniji pređe sa rasta zasnovanog na potrošnji i bruto investicijama na rast zasnovan na izvozu i produktivnosti."
On je istakao da će ekonomski izgledi Srbije i dalje zavisiti od geopolitičkih rizika, ratnih sukoba, trgovinskih tenzija između velikih ekonomija, uključujući stanje u energetskom sektoru po pitanju NIS-a, kao i neizvesnosti oko spoljne tražnje ključnih trgovinskih partnera, te moguće nestabilnosti globalnog finansijskog tržišta.
"Srbija je mala, srednje razvijena ekonomija sa dominantno tradicionalnom privredom. Uprkos velikim kapitalnim i inostranim privatnim ulaganjima, struktura privrede se u proteklih 10 godina nije značajno promenila i s tim u vezi to je zapravo i odgovor na pitanje zašto konvergencija ka EU ne ide bržim tempom", ocenio je Vlahović.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar