Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Foto: Pixabay
Takva situacija je poslednjih nedelja - zlato je doživelo dramatičan pad sa vrednosti od 5.000 dolara za uncu do 4.420 dolara za samo sedam dana. Potom je usledio ne tako dramatičan skok, pa ponovo pad, piše NIN.
Tržište plemenitih metala tek se oporavilo od januarskog strmoglavog pada vrednosti posle naglog rasta, a protekle nedelje dogodilo se nešto slično. Podsetimo, sredinom januara vrednost zlata za samo 48 sati pala je sa rekordnih 5.300 dolara po unci na 4.700 dolara, kada su iznošene brojne teorije šta se dogodilo, pa i onde da su u pitanju spekulativne radnje.
Nešto slično događa se već redovno poslednjih dva i po meseca - kriva rasta cene zlata je "talasasta", uz redovne skokove i padove. Međutim, pad u poslednja dva dana bio je prilično oštar, i pored blagog oporavka, a cenu zlata prati i cena srebra.
Taj kraći oporavak tumači se kao posledica mogućih mirovnih pregovora između SAD i Irana. Međutim, u proteklih mesec dana zlato je ukupno u minusu od 7,6 odsto, dok je vrednost srebra i dalje za 14,4 odsto niža u odnosu na nivo koji je dostizala u februaru. Zlato je do sada izgubilo 21 odsto vrednosti od rekordne cene u januaru.
Rat, inflacija i vrednost zlata
Rat koji besni u Iranu uzrokovao je nagli rast cena nafte, čime su pojačani globalni inflatorni pritisci, što je, zauzvrat, ojačalo američki dolar i povećalo očekivanja da će kamatne stope ostati na višem nivou u dužem vremenskom periodu. U takvom okruženju, investiciono zlato gubi deo svoje privlačnosti, jer ne donosi prinos i postaje manje konkurentno u odnosu na alternativne investicione instrumente, kažu u međunarodnoj finansijskoj grupaciji specijalizovanoj za trgovinu investicionim zlatom i srebrom Taveks. Cena zlata je 21. marta zabeležila drugi najveći nedeljni pad u istoriji trgovanja tim plemenitim metalom nakon onog rekordnog zabeleženog još 1983. godine.
Inače, cena zlata je padala svake sedmice od početka američko-izraelskih napada na Iran usled jačanja dolara i rasta prinosa na obveznice, s obzirom na to da su investitori masovno prodavali svoje zalihe zlata kako bi došli do gotovine za pokrivanje gubitaka na drugim tržištima.
Američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Engleske i Banka Japana su početkom prošle sedmice zadržali kamatne stope na stabilnom nivou, ali su signalizirale spremnost da dodatno pooštre monetarnu politiku ako inflatorni pritisci potraju.
Srebro je prošlo još gore od zlata i izgubilo je petinu svoje vrednosti, a taj plemeniti metal je posebno pogodilo i usporavanje privrede. S obzirom na to da se srebro masovno koristi u proizvodnji, strah da će rat ukočiti rad fabričkih pogona dodatno je oborio njegovu cenu.
Preokret dugogodišnjeg trenda rasta cene zlata
Pojedini analitičari smatraju da bi trend dugogodišnjeg rasta cena zlata u narednom periodu možda mogao da bude i okončan. Oni naime ističu da centralne banke i zemlje koje su velike izvoznice nafte sve više koriste postojeće zlatne rezerve, prelazeći sa akumulacije na čuvanje kapitala. To bi, kako se ocenjuje, moglo da ograniči dalji rast cena zlata i označi kraj snažnog investicionog ciklusa. Deo stručne javnosti pak smatra da je zlato u prethodnom periodu bilo precenjeno, pa je korekcija kroz težnju investitora da prodaju bila neizbežna.
Glavni broker u kompaniji Momentum sekjuritiz, Nenad Gujaničić za NIN kaže da od početka rata u Iranu zlato nije uspelo da ispuni svoju osnovnu funkciju, a to je zaštita imovine u uslovima povećane neizvesnosti.
"Glavni razlog za to je činjenica da je tržište zlata u proteklih godinu dana postalo poligon velikih spekulacija, na šta je delimično uticalo jačanje dolara koje se javlja u krizama, ali pre svega činjenica da su velike centralne banke prestale da kupuju. Štaviše, lako je zamisliti da su se neke centralne banke pojavile na strani prodaje u uslovima vanredne situacije kada je trebalo obezbediti likvidnost novčanih tokova", kaže Gujaničić.
On ističe da su se sa najavom primirja cene zlata i srebra ipak delimično stabilizovale, a šta će se dešavati u narednom periodu zavisi, kako kaže, od više faktora.
"Osnovno razlog zbog koga je cena zlata i srebra pala je svakako kriza u Zalivu pa bi nakon njenog okončanja trebalo očekivati nešto jasnije tržišne trendove. Osim toga, na cene će uticati i način vođenja spoljne politike najvećih svetskih sila, stanje njihovih javnih finansija i način na koji će voditi monetarnu politiku".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
OPEK+ dogovorio dalje povećanje proizvodnje nafte
05.07.2026.•
1
Organizacija OPEK+ dogovorila je dalje povećanje kvota proizvodnje od avgusta, saopštila je ova grupa, usled čega raste globalna ponuda u vreme kada cene nafte padaju zbog postepenog otvaranja Ormuskog moreuza.
Jorgić: Kako je Srbija došla u situaciju da, iako je izgradila 'Đerdap 1', sada ne zna da gradi ni puteve
05.07.2026.•
22
Stručnjak za brokerske poslove, Branislav Jorgić, ocenio je da je pogrešna odluka države Srbije da proda svoj paket akcija od oko 34 odsto u Energoprojektu, Dobroslavu Bojoviću.
Cena nafte pada, ali vozači u Srbiji to još ne osećaju - pitanje je i da li će
05.07.2026.•
32
Iako su se prilike na svetskom tržištu nafte poslednjih nedelja stabilizovale, vozači u Srbiji to za sada ne osećaju na pumpama.
Skoro 22.000 automobila Fiat Grande Panda mora vanredno u servis
05.07.2026.•
1
Kompanija Fiat je pokrenula akciju povlačenja 21.691 primerka modela Grande Panda, proizvedenih u Kragujevcu između maja 2024. i septembra 2025. godine, zbog mogućeg kvara na sistemu za grejanje i ventilaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta: Srbija nema interes da naplaćuje naknadu za male pošiljke sa Temua i Sheina
05.07.2026.•
11
Ideja je izjednačavanje konkurentnosti, budući da su troškovi proizvodnje u Kini drastično niži nego u Evropi.
Nemačka menja pravila igre: Kako bi Mercove reforme mogle da utiču na srpsku ekonomiju?
04.07.2026.•
3
Odluke koje se ovih dana donose u Berlinu mogle bi da budu važne za deo srpske privrede.
Dugovi za struju i gas narasli na 143 milijarde dinara: Ko će ih na kraju platiti?
04.07.2026.•
18
Nagomilani dugovi, neplaćeni računi za struju i gas moraju doći na naplatu, čak i od državnih i javnih preduzeća, poručio je Međunarodni monterani fond (MMF) Vladi Srbije.
Zašto je teže doći do stana u Srbiji nego u Hrvatskoj i Sloveniji: Krediti skuplji i uslovi stroži
04.07.2026.•
16
Rešavanje stambenog pitanja u zemljama bivše Jugoslavije pokazuje sve veće razlike u troškovima zaduživanja.
EPS ušao u vlasničku strukturu "Politike": Postao najveći akcionar nakon nagomilanog duga za struju
03.07.2026.•
17
Elektroprivreda Srbije postala je, kroz konverziju duga u kapital, najveći akcionar Politike AD, sa udelom od 27,29 odsto.
Vladina uredba: Dizel za poljoprivrednike 184 dinara na svim pumpama
03.07.2026.•
6
Vlada Srbije usvojila je izmenu uredbe kojom se registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima omogućuje da kupuju evrodizel za 184 dinara po litru, ne samo u NIS-u, već i kod ostalih trgovaca motornim gorivom.
Poskupeli i dizel i benzin
03.07.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene: Zašto Vašington još ne povlači konačan potez?
03.07.2026.•
13
Kada je početkom juna OFAC, američka agencija za kontrolu imovine u inostranstvu, produžio NIS-u dozvolu za rad samo na dodatnih petnaestak dana, svi u Srbiju su počeli da 1. jul iščekuju gotovo kao sudbinski dan.
Smiruje se pobuna protiv Maska, skočila prodaja "Tesle"
03.07.2026.•
1
Prodaja električnih vozila Tesla skočila je u drugom kvartalu ove godine što bi mogao biti znak da je uglavnom prošla šteta naneta međunarodnom pobunom potrošača zbog postupanja Ilona Maska i bojkota.
Nekretnine u EU sve skuplje: Hrvatska rekorder po rastu stanarina
02.07.2026.•
3
Cene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 5,1 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, dok je na nivou evrozone registrovan rast od 4,7 odsto, objavio je danas Evrostat.
Najveći pad cena zlata u poslednjih 13 godina, strah od kamata pogodio plemenite metale
01.07.2026.•
3
Cene zlata su od aprila do juna pale za oko 16 odsto.
Vuletić: Amerika produženjem rokova za NIS pokazuje da ne želi da ugrozi Srbiju
01.07.2026.•
7
Predsednik Skupštine Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić izjavio je danas da američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK), produženjem licenci za rad NIS-u ne želi da nanese štetu Srbiji.
Svetske korporacije ipak preispituju odluke o otpuštanju radnika zbog AI
01.07.2026.•
4
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) počinju da preispituju takve odluke i ponovo angažuju radnike.
Koliko Tramp zarađuje preko kriptovaluta?
01.07.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp prošle godine je zaradio više od milijardu dolara samo u kriptovalutama, pokazuju podaci iz njegovog finansijskog izveštaja.
Ponovo produžene licence NIS-u i MOL-u: Kakve su šanse za dogovor do kraja jula?
01.07.2026.•
6
NIS će i tokom jula nastaviti da posluje, dok će mađarski MOL nastaviti pregovore sa "Gaspromnjeftom" o preuzimanju ruskog udela u kompaniji.
Frilenseri imaju do kraja jula rok da podnesu poresku prijavu za drugi kvartal
01.07.2026.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere počinje danas, 1. jula i trajaće do 30. jula.
San o prosečnoj plati
01.07.2026.•
10
Prosečna zarada u Srbiji za april mesec iznosila je 121.805 dinara, primetno više od 94.588, iznosa medijale.
Komentari 8
Чарли Чаплин
zika
Cena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar