Istorijat ukrupnjavanja trgovine u Srbiji: Šta spajanje Amana i DIS-a znači za tržište?
Kompanija Aman iz Beograda preuzela je stopostotni udeo u vlasništvu preduzeća PTP DIS iz Krnjeva, čime je formiran najveći domaći trgovinski lanac na tržištu maloprodaje.
Foto: Pixabay
Ovom akvizicijom, koja se nadovezuje na prethodnih devet uspešnih preuzimanja različitih trgovinskih sistema, nastala je grupacija sa više od 5.000 zaposlenih i godišnjim prometom koji premašuje 600 miliona evra.
Ekonomista Dragovan Milićević za Nedeljnik ocenjuje da stvaranje novog srpskog "teškaša" ipak ne remeti pozicije vodećih učesnika u sektoru.
Analizirajući motive ove transakcije, Milićević ukazuje na to da su, gledano po prometu i tržišnom učešću, to dva manja lanca koja ne utiču na postojeću podelu između "velike četvorke" (Delez, Lidl, Mercator i (sada) DIS zajedno sa Amanom) i ostalih.
On dodaje da ovakve poslovne odluke nisu neočekivane u trenutnim okolnostima.
"Nije neuobičajeno da manji lanac preuzima veći s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju i sigurno da postoji dobar razlog zbog čega se vlasnik DIS-a odlučio za prodaju poslovnog sistema", kaže Milićević.
Prema njegovom mišljenju, verovatno je cilj Amana da preko preuzimanja DIS-a dođe do povećanja tržišnog učešća, pre svega preko geografske komponente, jer je procena da će na taj način jefitnije proširiti geografsku pokrivenost tržišta.
Ipak, svako spajanje velikih sistema sa sobom nosi rizike koji se odnose na usklađivanje poslovnih kultura i operativnih procesa.
Milićević upozorava da se uspeh ne može garantovati samim činom kupovine jer "kada se radi akvizicija, tu nije zagarantovana pozitivna sinergija da je 2+2=5, i vrlo često važi pravilo negativne sinergije da su 2+2=3 upravo zbog različitih menadžmenta i poslovnih strategija pre akvizicije".
U pogledu uticaja na svakodnevnu kupovinu, procenjuje se da neće biti značajnijih potresa, a Milićević zaključuje da "kada je reč o potrošačima, ne očekujem nikave velike promene, eventualno određene korekcije u asortimanu".
Prvi talas transformacije tržišta: Uspon Delta M
Istorija ukrupnjavanja trgovine u Srbiji započela je ubrzo nakon 2000. godine, kada su privatizacijom obuhvaćena velika preduzeća iz socijalističkog perioda.
Ključni momenat predstavljao je uspon kompanije Delta (članice Delta Holdinga Miroslava Miškovića), koja je postepenim preuzimanjem Pekabete od 2002. godine, a naročito kupovinom C-marketa 2005. godine, postavila temelje za najjači domaći lanac tog vremena pod imenom Maxi.
Istovremeno, u Vojvodini se odvijalo jačanje lanca Rodić MB, koji je 2006. godine postao deo slovenačkog sistema Mercator.
Drugi talas: Dolazak stranih investitora
Druga značajna faza nastupila je 2011. godine, kada je belgijska Delhaize grupa kupila Delta Maxi, što je u tom trenutku bila najveća transakcija u sektoru trgovine na Balkanu.
Tri godine kasnije, tržište je ponovo redefinisano kada je hrvatski Agrokor preuzeo Mercator, čime su u Srbiji pod istu upravu došli brendovi Idea i Roda.
Paralelno sa ovim globalnim i regionalnim pomeranjima, Aman je gradio svoju mrežu preuzimajući lance kao što su Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica dućani i marketi Sreten Gudrić. Strategija je obuhvatila i akvizicije francuskog lanca Interex, Samald komerca iz Novog Pazara, Oriona iz Leskovca, Alfe iz Jagodine i Prehrane iz Sombora.
Aktuelno stanje na tabeli maloprodaje
U poslednjoj deceniji, tržište je ušlo u završnu fazu konsolidacije, podstaknuto dolaskom nemačkog Lidla 2018. godine i potrebom za optimizacijom troškova.
Drugi domaći igrači, poput Univerexporta, jačali su kroz preuzimanja lokalnih firmi (subotički lanac je preuzeo Lurdy i Trgopromet), dok je investicioni fond CEECAT Capital 2022. godine ušao u vlasničku strukturu zrenjaninskog lanca Gomex.
Preuzimanje DIS-a od strane Amana predstavlja finale ovog procesa, čime su preostali veliki domaći porodični sistemi integrisani u šire poslovne celine. Ovim činom srpska maloprodaja svedena je na nekoliko dominantnih aktera, čime se proces započet privatizacijom C-marketa praktično privodi kraju.
Upozorenje MMF: Potrebni su novi igrači u maloprodaji
Šef beogradske kancelarije MMF u Srbiji Lev Ratnovski je u intervjuu za Nedeljnik ukazao na činjenicu da cene mnogih prehrambenih proizvoda i drugih osnovnih potrepština za domaćinstvo u Srbiji ostaju strukturno visoke u odnosu na dohotke i u poređenju s mnogim uporedivim zemljama u EU i regionu.
Ključni faktor koji pojačava ovaj efekat, prema njegovim rečima, jeste ograničena konkurencija u veleprodaji i maloprodaji, što olakšava prelivanje viših troškova u više cene.
"Stoga, trajnije smirivanje cena zahteva jaču konkurenciju u veleprodaji i maloprodaji. Vlada je bila uspešna u privlačenju investicija u prerađivačku industriju u Srbiji, te nema razloga da se sličan proaktivan pristup ne bi mogao primeniti i na dovođenje novih maloprodajnih lanaca, a naročito diskontnih trgovaca na malo specijalizovanih za osnovne namirnice po niskim cenama. To bi podrazumevalo olakšavanje ulaska grinfild investicija kroz pojednostavljenje pristupa zemljištu i procedura za izdavanje dozvola, kao i provođenje novih učesnika na tržištu kroz ove procese, uključujući i njihove interakcije sa opštinama", rekao je Ratnovski za Nedeljnik u martu, uoči Kopaonik biznis foruma.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija se zadužila 500 miliona evra za modernizaciju Vojske
15.07.2026.•
6
Forbs Srbija dobio je potvrdu Ministarstva finansija da je Srbija realizovala emisiju šestogodišnjih obveznica u iznosu od 500 miliona evra koji je namenjen Vojsci Srbije.
Beograd prednjači u novogradnji, u maju izdato 2.329 građevinskih dozvola
15.07.2026.•
0
U Srbiji je u maju ove godine izdato 2.329 građevinskih dozvola, što je bilo 4,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Arsić: Zbog visokih akciza gorivo neće značajnije pojeftiniti
15.07.2026.•
1
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milojko Arsić izjavio je danas da gorivo neće značajnije pojeftiniti i pored odluke Vlade Srbije o smanjenju akciza za dodatnih pet odsto.
Podneta tužba protiv Mete: Koristila AI da otpusti porodilje i osobe sa invaliditetom
15.07.2026.•
1
Grupa zaposlenih u kompaniji Meta podnela je tužbu saveznom sudu u Kaliforniji, tvrdeći da je kompanija koristila alate veštačke inteligencije za izbor radnika za otpuštanje.
Kineski izvoz automobila prvi put premašio milion vozila mesečno
15.07.2026.•
1
Kineski izvoz automobila dostigao je u junu novi rekord, prvi put premašivši milion vozila za jedan mesec, dok je ukupan izvoz ove zemlje porastao za 27 odsto i dodatno povećao trgovinski suficit Kine sa ostatkom sveta.
Srbija se zadužila za još 500 miliona evra i to na "neobičan" način
15.07.2026.•
17
Srbija se u ponedeljak, 14. jula, kroz takozvani privatni plasman obveznica (private bond placement) zadužila za 500 miliona evra.
Penzionerima pomoć do 15. septembra, u planu popusti i u privatnim zdravstvenim ustanovama
14.07.2026.•
6
Pomoć za penzionere biće isplaćena najkasnije do 15. septembra, najavio je direktor PIO fonda Relja Ognjenović.
Prodaja telefona na najnižem nivou još od 2013: Nestašica memorijskih čipova zbog AI
14.07.2026.•
2
Globalne isporuke pametnih telefona pale su u drugom tromesečju 2026. za 11 odsto i dostigle najniži nivo još od 2013, pre svega zbog dugotrajnog nedostatka memorijskih čipova koji je povećao cene uređaja.
Međugodišnja inflacija u junu 2,7 odsto
13.07.2026.•
2
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Rojters: Evropi preti nestašica goriva zbog sukoba SAD i Irana
13.07.2026.•
4
Evropa je najizloženiji region posledicama rata između SAD i Irana kada je reč o snabdevanju energentima, navodi Rojters u analizi.
Koliko će Srbija ove godine platiti novčanih kazni i penala po tužbama?
13.07.2026.•
7
Srbija je prošle godine po osnovu novčanih kazni, penala po rešenju sudova i naknadne štete iz budžeta platila 24,2 milijarde dinara.
Evropa u prvoj polovini godine uvezla ruski LNG iz Jamala vredan šest milijardi evra
13.07.2026.•
2
Evropa je u prvoj polovini ove godine uvezla količine tečnog prirodnog gasa (LNG) iz ruskog postrojenja Jamal u vrednosti od šest milijardi evra.
Cene nafte skočile nakon novih američkih napada na Iran
13.07.2026.•
1
Cene nafte naglo su porasle, dok su azijske berze uglavnom zabeležile pad nakon novih američkih vazdušnih udara na Iran, javio je danas Asošijeted pres (AP).
Predstavnici Viz Era predali 21.000 zahteva građana da bi ostali u Srbiji
13.07.2026.•
1
Predstavnici kompanije VIz Er danas su predali više od 21.000 potpisa građana Direktoratu civilnog vazduhoplovstva, kako bi očuvali poslovanje u Beogradu.
Od "Osmeha Vojvodine" do javnog duga: Koliko košta razvoj izgradnjom puteva?
13.07.2026.•
25
Nema šta, Aleksandar Vučić ne prestaje graditi moderne puteve. Nedavno je najavio nove, preciznije prve ozbiljnije drumske investicije u Vojvodini.
Drugi put u manje od mesec dana: Košarkaškom savezu Srbije ponovo milioni iz budžetske rezerve
13.07.2026.•
1
Vlada Srbije izdvojila je 317,25 miliona dinara (oko 2,7 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Košarkaškog saveza Srbije (KSS), objavljeno je u Službenom glasniku.
Ekonomisti strahuju od rasta cena hrane zbog super-El Ninja
13.07.2026.•
2
Ekonomski eksperti su upozorili da bi ovogodišnji super-El Ninjo globalni atmosfersko-okeanski fenomen mogao da izazove ozbiljan šok za globalne cene hrane koji bi mogao da potraje do 2028. godine.
Akcize na gorivo od danas 10 odsto niže
13.07.2026.•
12
Akciza na gorivo od danas, 13. jula biće niža za 10 odsto, a ova promena važiće do 19. jula.
Fitch opet zadržao Srbiju stepenicu ispod investicionog rejtinga
12.07.2026.•
2
Agencija Fitch Ratings potvrdila je Srbiji kreditni rejting BB+ sa pozitivnim izgledima, ponovo je ostavljajući na jedan stepenik ispod investicionog rejtinga.
Ministarstvo donelo pravilnik o ugovorima između poljoprivrednika i otkupljivača
12.07.2026.•
4
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača poljoprivrednih proizvoda.
Vlasnici pumpi: Nemamo mogućnost da prodajemo dizel poljoprivrednicima po 184 dinara
12.07.2026.•
6
Vlasnici privatnih benzinskih pumpi izjavili su da ne mogu da prodaju dizel gorivo poljoprivrednicima po povlašćenoj ceni od 184 dinara po litru, kako je promenom propisa predvidela Vlada Srbije.
Komentari 10
Stanoje
Liqudator
Gresi ostaju gresi su veliki !.
Sesula
uredjaji.Sve je staro.Jeste komsijska atmosfera a radnici su im OK.Voce i im je daleko povoljnije nego drugde.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar