Istorijat ukrupnjavanja trgovine u Srbiji: Šta spajanje Amana i DIS-a znači za tržište?
Kompanija Aman iz Beograda preuzela je stopostotni udeo u vlasništvu preduzeća PTP DIS iz Krnjeva, čime je formiran najveći domaći trgovinski lanac na tržištu maloprodaje.
Ovom akvizicijom, koja se nadovezuje na prethodnih devet uspešnih preuzimanja različitih trgovinskih sistema, nastala je grupacija sa više od 5.000 zaposlenih i godišnjim prometom koji premašuje 600 miliona evra.
Ekonomista Dragovan Milićević za Nedeljnik ocenjuje da stvaranje novog srpskog "teškaša" ipak ne remeti pozicije vodećih učesnika u sektoru.
Analizirajući motive ove transakcije, Milićević ukazuje na to da su, gledano po prometu i tržišnom učešću, to dva manja lanca koja ne utiču na postojeću podelu između "velike četvorke" (Delez, Lidl, Mercator i (sada) DIS zajedno sa Amanom) i ostalih.
On dodaje da ovakve poslovne odluke nisu neočekivane u trenutnim okolnostima.
"Nije neuobičajeno da manji lanac preuzima veći s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju i sigurno da postoji dobar razlog zbog čega se vlasnik DIS-a odlučio za prodaju poslovnog sistema", kaže Milićević.
Prema njegovom mišljenju, verovatno je cilj Amana da preko preuzimanja DIS-a dođe do povećanja tržišnog učešća, pre svega preko geografske komponente, jer je procena da će na taj način jefitnije proširiti geografsku pokrivenost tržišta.
Ipak, svako spajanje velikih sistema sa sobom nosi rizike koji se odnose na usklađivanje poslovnih kultura i operativnih procesa.
Milićević upozorava da se uspeh ne može garantovati samim činom kupovine jer "kada se radi akvizicija, tu nije zagarantovana pozitivna sinergija da je 2+2=5, i vrlo često važi pravilo negativne sinergije da su 2+2=3 upravo zbog različitih menadžmenta i poslovnih strategija pre akvizicije".
U pogledu uticaja na svakodnevnu kupovinu, procenjuje se da neće biti značajnijih potresa, a Milićević zaključuje da "kada je reč o potrošačima, ne očekujem nikave velike promene, eventualno određene korekcije u asortimanu".
Prvi talas transformacije tržišta: Uspon Delta M
Istorija ukrupnjavanja trgovine u Srbiji započela je ubrzo nakon 2000. godine, kada su privatizacijom obuhvaćena velika preduzeća iz socijalističkog perioda.
Ključni momenat predstavljao je uspon kompanije Delta (članice Delta Holdinga Miroslava Miškovića), koja je postepenim preuzimanjem Pekabete od 2002. godine, a naročito kupovinom C-marketa 2005. godine, postavila temelje za najjači domaći lanac tog vremena pod imenom Maxi.
Istovremeno, u Vojvodini se odvijalo jačanje lanca Rodić MB, koji je 2006. godine postao deo slovenačkog sistema Mercator.
Drugi talas: Dolazak stranih investitora
Druga značajna faza nastupila je 2011. godine, kada je belgijska Delhaize grupa kupila Delta Maxi, što je u tom trenutku bila najveća transakcija u sektoru trgovine na Balkanu.
Tri godine kasnije, tržište je ponovo redefinisano kada je hrvatski Agrokor preuzeo Mercator, čime su u Srbiji pod istu upravu došli brendovi Idea i Roda.
Paralelno sa ovim globalnim i regionalnim pomeranjima, Aman je gradio svoju mrežu preuzimajući lance kao što su Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica dućani i marketi Sreten Gudrić. Strategija je obuhvatila i akvizicije francuskog lanca Interex, Samald komerca iz Novog Pazara, Oriona iz Leskovca, Alfe iz Jagodine i Prehrane iz Sombora.
Aktuelno stanje na tabeli maloprodaje
U poslednjoj deceniji, tržište je ušlo u završnu fazu konsolidacije, podstaknuto dolaskom nemačkog Lidla 2018. godine i potrebom za optimizacijom troškova.
Drugi domaći igrači, poput Univerexporta, jačali su kroz preuzimanja lokalnih firmi (subotički lanac je preuzeo Lurdy i Trgopromet), dok je investicioni fond CEECAT Capital 2022. godine ušao u vlasničku strukturu zrenjaninskog lanca Gomex.
Preuzimanje DIS-a od strane Amana predstavlja finale ovog procesa, čime su preostali veliki domaći porodični sistemi integrisani u šire poslovne celine. Ovim činom srpska maloprodaja svedena je na nekoliko dominantnih aktera, čime se proces započet privatizacijom C-marketa praktično privodi kraju.
Upozorenje MMF: Potrebni su novi igrači u maloprodaji
Šef beogradske kancelarije MMF u Srbiji Lev Ratnovski je u intervjuu za Nedeljnik ukazao na činjenicu da cene mnogih prehrambenih proizvoda i drugih osnovnih potrepština za domaćinstvo u Srbiji ostaju strukturno visoke u odnosu na dohotke i u poređenju s mnogim uporedivim zemljama u EU i regionu.
Ključni faktor koji pojačava ovaj efekat, prema njegovim rečima, jeste ograničena konkurencija u veleprodaji i maloprodaji, što olakšava prelivanje viših troškova u više cene.
"Stoga, trajnije smirivanje cena zahteva jaču konkurenciju u veleprodaji i maloprodaji. Vlada je bila uspešna u privlačenju investicija u prerađivačku industriju u Srbiji, te nema razloga da se sličan proaktivan pristup ne bi mogao primeniti i na dovođenje novih maloprodajnih lanaca, a naročito diskontnih trgovaca na malo specijalizovanih za osnovne namirnice po niskim cenama. To bi podrazumevalo olakšavanje ulaska grinfild investicija kroz pojednostavljenje pristupa zemljištu i procedura za izdavanje dozvola, kao i provođenje novih učesnika na tržištu kroz ove procese, uključujući i njihove interakcije sa opštinama", rekao je Ratnovski za Nedeljnik u martu, uoči Kopaonik biznis foruma.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
0
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
6
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
4
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
11
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
11
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
29.08.2026.•
33
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Komentari 10
Stanoje
Liqudator
Gresi ostaju gresi su veliki !.
Sesula
uredjaji.Sve je staro.Jeste komsijska atmosfera a radnici su im OK.Voce i im je daleko povoljnije nego drugde.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar