Kina umesto EU kao glavni spoljnotrgovinski i investicioni partner Srbije: Koliko je to ostvarivo?
Ekonomske aktivnosti u Srbiji funkcionišu slično kao i spoljna politika zemlje - sa svima smo dobri, dok se ne zahteva poštovanje prava ili igranje po pravilima.
Foto: Screenshot (Youtube/24 vesti)
Ali kao i uvek u životu, ne možete da budete članovi svakog kluba, jer svaki klub ima svoja pravila i zahteve.
Kada su Sjedinjene Države uvele sankcije Rusiji, videlo se da političari u zemlji ne žele da pokvare odnose sa SAD, ali nisu pokazali ni netrpeljivost prema Rusiji što "bratsku Srbiju" pušta niz (NIS-ovu) vodu. Umesto toga vlasti su se odlučile da ćute, trpe ogromnu ekonomsku štetu da se ne bi zamerili Vladimiru Putinu, piše Nova ekonomija.
Ali sada kada Evropska unija zaista zahteva da se ispuni obećano (spoljnopolitičko usaglašavanje sa Briselom), pa je čak spremna i da ne isplaćuje novac iz EU fondova dok ne vidi napredak, predsednik Aleksandar Vučić odlučio je, kako izgleda, da odbaci evropski put i posveti se Aziji. Jer sve i da hoće da se okrene Rusiji, sa kojom imamo potpisan sporazum o slobodnoj trgovini koji je neiskorišćen, ova zemlja je u ratu i pod sankcijama, sa sve manje kapitala.
"Nekada ste mogli da napredujete i da budete uspešni samo kao članica EU. Mi nećemo skoro postati članica EU, kao što neće ni mnoge druge zemlje. Za nas je važno da nama raste životni standard. To je ono za šta živimo i sve više investicija nam dolazi iz Azije. Mi moramo da razmišljamo o životu naših ljudi. Dobro smo razumeli poruku EU, ne ljutimo se. Želite neke druge ljude? Sve je to okej i to je to", rekao je Vučić. Srbija je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji zvanično dobila 1. marta 2012. godine.
Okrenuti leđa klubu EU i oslanjati se isključivo na investicije iz Azije neće biti moguće iz dosta razloga. Jedan od bitnijih je činjenica da se ono što kineske kompanije proizvode u Srbiji najviše plasira upravo na tržištu EU. Tako da ova izjava može da se posmatra u kontekstu gorkog razvoda koji opet može da košta samo Srbiju, odnosno njene građane koji će možda već ove godine imati priliku da odlučuju da li da zadrže ili na izborima promene ovu vrstu.
"Tokom 2025. godine došlo je do zaoštravanja odnosa kada su uvedene carine merene milijardama, na šta je Kina odgovorila reciprocitetom. Iako su EU i francuski predsednik pretili merama za smanjenje deficita, Kina je na kraju ostvarila rekordan suficit. Najavljene su nove investicije iz Kine, a postoji nada da će se one fokusirati na visoku tehnologiju (za Srbiju). Evropa ne može sprovesti zelenu transformaciju bez Kine. Razlog su retki metali čija se eksploatacija i prerada u ogromnoj meri obavljaju u Kini, pa će Evropa u srednjem roku morati da ostane čvrsto vezana za kinesko tržište", kaže za Novu ekonomiju Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Sada vidimo, sudeći prema izveštajima iz sveta, da se EU ponovo vraća na pregovore sa Kinom i da se sve više okreće tom delu sveta.
Sagovornik Nove konomije iz institucije vlasti, koji je želeo da ostane anoniman, napominje da su Kinezi ranije bili uzdržani po pitanju daljih ulaganja zbog neizvesnosti oko NIS-a. Postojao je strah da bi sprovođenje određenih mera ili sankcija moglo ugroziti njihove ambicije za dalje investiranje u regionu, kaže ovaj zvaničnik. Ako je problem sa NIS-om bio uzrok ovog zastoja, a moglo bi se reći da nisu samo Kinezi tako razmišljali već investitori iz svih delova sveta, povratak investicija iz Pekinga može se očekivati kada se reše sankcije naftnom gigantu.
S druge strane, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Dušan Marković kaže da Srbija nije zaista imala veliki broj investicija iz Kine, već da su Kinezi ulagali u veće projekte, kao što je Bor ili Smederevo, ali samo u pojedinim godinama, pa je to odnekle iskrivilo sliku. Kada se pogledaju podaci platnog bilansa od 2010. do danas samo u dve godine Srbija je dobila više od milijardu evra direktnih investicija iz Kine, 2022. godine i 2023. skoro po 1,4 milijarde evra svake godine i 2024. godine 1,7 milijardi evra. Ostalih godina investicije su bile šarolike, od 2010. u visini od 2,1 miliona evra pa do 630 miliona evra u 2021. U prošloj godini je i po prvi put više investicija otišlo u Kinu nego što ih je stiglo u Srbiju, odliv je bio 2,5 miliona evra, dok su srpske investicije ka Kini iznosile 3,7 miliona evra.
"Velike investicije u rudnike tokom 2023. godine 'deformišu' zvaničnu statistiku, jer su sve ostale investicije zapravo mnogo manje. Sve je veći broj investicija iz oblasti automobilske industrije. Kineske kompanije dolaze u Srbiju ne zato što Evropa više ništa ne znači, već da bi uživale u prednostima koje nudi evropsko tržište ili da bi radile za evropske firme koje su ovde prisutne", kaže Marković.
Sa ovim mišljenjem se slaže i ekonomista Saša Đogović, koji smatra da Beograd nije prepoznao novu inicijativu EU za približavanje Zapadnog Balkana (zbog bezbednosnih faktora) jer je interes vlasti očuvanje tvrdo autokratskog tipa vladavine bez vladavine prava i slobode medija. Približavanje standardima EU bi neminovno dovelo do političkih promena, što vlast želi da izbegne, kaže naš sagovornik.
"Zbog zastoja ka EU, vlast traži alternative u Kini, dok se Rusija ne smatra ozbiljnim ekonomskim partnerom jer nema kapitala i pod sankcijama je. Kineske investicije su do sada dominantno bile vezane za infrastrukturne projekte (putevi, železnice) i 'brownfield' investicije (poput onih u Smederevu i Boru). Postoje najave za proizvodnju električnih vozila i robota, ali Kina pre svega vidi Srbiju kao 'most' za plasman svojih proizvoda na tržište EU", objašnjava Đogović.
Sagovornici insajdera naglašavaju da Kina ne može zameniti EU kao glavnog spoljnotrgovinskog i investicionog partnera. Udaljavanje od EU moglo bi dovesti do presušivanja investicija i negativno uticati na životni standard, dodaje Đogović. Prema njegovom mišljenju, Kina može delimično nadomestiti finansije, ali ne može obezbediti održiv rast niti kvalitet života u kulturnom, političkom i društvenom smislu.
EU je najvažniji trgovinski partner Srbije, sa učešćem od 58,3 odsto ukupne spoljne trgovine Srbije u 2024. godini. Uglavnom je svih ovih godina razmena sa EU činila više od polovine srpske spoljne trgovine.
Marković naglašava i da Evropa postavlja administrativne barijere azijskim zemljama (prvenstveno Kini i Indiji) kroz visoke ekološke standarde i nove zakonske akte. Ti akti EU predviđaju da za velike projekte u strateškim industrijama (preko 100 miliona) kompanije moraju da formiraju lokalne centre za istraživanje i razvoj, zaposle lokalne ljude i podele svoju tehnologiju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evropa korak bliže digitalnom evru: Ovo su neki od detalja
12.07.2026.•
4
Evropski parlament usvojio je pregovarački stav čime je odobren početak pregovora sa Savetom Evropske unije o predlogu za uvođenje digitalnog evra.
Cene kafe i kakaa naglo skočile
11.07.2026.•
0
Cene kafe i kakaa na berzama su naglo skočile jer su se investitori zabrinuli da bi klimatski poremećaji izazvani El Ninjom mogli da ugroze prinose ove dve globalno tražene biljke širom Brazila i Zapadne Afrike.
Milijarde za Ekspo: Ko je dobio najveće javne nabavke u Srbiji?
11.07.2026.•
6
Za međunarodnu izložbu Ekspo 2027 u Srbiji do sada je kroz javne nabavke opredeljeno više od 450 miliona evra.
Poslodavcima kazne do dva miliona dinara za nepotpunu primenu zakona o bezbednosti na radu
11.07.2026.•
15
Odlaganje pune primene novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu do početka 2027. godine, poslodavcima je dalo dodatno vreme za usklađivanje, ali i strože kontrole,
U junu najveći rast potrošačkih kredita
10.07.2026.•
7
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju juna ove godine bili su 4.626 milijardi dinara, što je rast od 1,7 odsto u odnosu na maj.
Novac za sve punoletne građane i to pred izbore i ne iz budžeta: Odakle onda?
10.07.2026.•
75
Ako je suditi prema izjavi predsednika Srbije Aleksandra Vučića, paket pomoći, pred moguće jesenje izbore, neće dobiti samo penzioneri, već svi punoletni građani.
Poskupelo gorivo
10.07.2026.•
16
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Niža inflacija u junu: Da li se odrazilo na cene?
09.07.2026.•
6
Inflacija je prošlog juna bila na 4,6 odsto, dok je ovog juna iznosila 2,7, ali građani Srbije i dalje plaćaju više nego prošle godine, a cene nikako da se vrate na staro.
MMF procenjuje: Gorivo 32 odsto skuplje zbog rata u Iranu
09.07.2026.•
1
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenjuje da će zbog sukoba Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država oko Ormuskog moreuza cene goriva porasti za 32 odsto.
Cena nafte ponovo raste - Koliko će dramatična promena na svetskom tržištu uticati na cene goriva u Srbiji?
09.07.2026.•
7
Obnavljanje sukoba na Bliskom istoku dovelo je do novog naglog rasta cena nafte. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije rekao je da se cena juče promenila i da sada iznosi oko 80 dolara po barelu.
Sjedinjene Američke Države prete tužbom zbog spajanja "Paramaunta" i "Vorner Brosa"
09.07.2026.•
0
Sjedinjene Američke Države mogle bi sledeće nedelje da pokrenu sudski postupak protiv spajanja kompanija "Paramaunt" i "Vorner Bros diskaveri" vrednog 110 milijardi dolara.
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
09.07.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Strane kompanije iznele 1,3 milijarde evra iz Srbije
09.07.2026.•
23
Strane direktne investicije u Srbiji u prva četiri meseca ove godine iznosile su 600 miliona evra i bile su za više od 40 odsto niže nego u istom periodu prošle, kada je zabeležen priliv od 1,07 milijardi evra.
Kina postala svetski lider u proizvodnji električnih automobila, BYD uskoro počinje proizvodnju kod Segedina
09.07.2026.•
11
Prošle godine su sedam od deset širom sveta prodatih električnih automobila bili kineske proizvodnje.
Banke u Srbiji ostvarile dobit od 1,4 milijarde evra prošle godine
08.07.2026.•
7
U Srbiji posluje 19 banaka koje su prošle godine uvećale dobit za skoro 6,5 odsto, na 1,4 milijarde evra, a šest najuspešnijih, koje drže tri četvrtine tržišta, upisalo je ukupan profit od 1,2 milijarde evra.
Da li će carina EU od tri evra po artiklu poskupeti kupovinu sa Temua i Aliekspresa i u Srbiji?
08.07.2026.•
6
Evropska unija od 1. jula naplaćuje tri evra po artiklu za male pošiljke koje stižu iz zemalja van EU, iako Srbije nije članica Unije, stručnjaci upozoravaju da bi deo troška mogao da se prelije i na domaće potrošače.
Statistika kaže da je Srbija među najjeftinijim evropskim zemljama po ceni hrane - evo šta kaže analiza
08.07.2026.•
34
Dok je bruto domaći poroizvod po stanovniku Srbije na nivou od samo 52 odsto od Evropske unije, cene u Srbiji mnogo ažurnije dolaze do evropskog standarda.
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje u okviru cilja NBS
07.07.2026.•
6
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prvih pet meseci 2026. međugodišnje je uvećan za oko 3,6 odsto, navedeno je u poslednjem broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Nobelovac: Veštačka inteligencija neće vratiti eru brzog rasta produktivnosti
07.07.2026.•
1
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Londonskoj školi ekonomije Kristofer Pisaridis smatra da veštačka inteligencija (AI) neće vratiti zapadne ekonomije u eru brzog rasta produktivnosti.
Strah od nestašice kafe: Najviša cena u poslednjih šest meseci
07.07.2026.•
5
Cena kafe porasla je na najviši nivo u poslednjih šest meseci, dostigavši 3,57 dolara po funti (0,454 kg) kafe, usled zabrinutosti da bi vremenske neprilike u Brazilu i Vijetnamu mogle da smanje zalihe.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar