Kina razvija e-kožu koja omogućava humanoidnim robotima da osete bol

Istraživači u Kini su razvili neuromorfnu robotsku elektronsku kožu koja omogućava humanoidnim robotima da osete dodir, detektuju povrede i reaguju na štetan kontakt brzim i refleksnim pokretima.
Kina razvija e-kožu koja omogućava humanoidnim robotima da osete bol
Foto: Pixabay
Ovaj projekat je fokusiran na dugogodišnje ograničenje u robotici. Kada ljudi dodirnu nešto opasno vruće ili oštro, senzorni nervi šalju signale direktno u kičmenu moždinu, izazivajući gotovo trenutno povlačenje pre nego što mozak u potpunosti obradi bol. Tako ovaj refleksni odgovor pomaže u sprečavanju ozbiljnih povreda.
 
Međutim, humanoidni roboti se obično oslanjaju na centralizovanu obradu. Podaci senzora moraju se preneti u centralnu procesorsku jedinicu, analizirati, a zatim pretvoriti u motorne komande. Čak i mala kašnjenja u ovom procesu mogu rezultirati oštećenjem, posebno jer roboti sve više rade oko ljudi.
Kako se roboti sele iz kontrolisanih industrijskih okruženja u domove, bolnice i javne prostore, istraživači tvrde da im je potrebno više instinktivnih načina za interakciju sa svojim okruženjem. Novorazvijena neuromorfna robotska e-koža dizajnirana je da mašinama pruži tu mogućnost, piše Klix.ba.
 
Većina postojećih robotskih koža funkcionišu kao senzori pritiska, detektujući kontakt bez razumevanja njegove ozbiljnosti. One mogu da registruju da je nešto dodirnulo robota, ali ne mogu da utvrde da li je interakcija potencijalno štetna. 
Međutim, neuromorfna robotska e-koža, ili NRE-koža, ide dalje oponašajući način na koji biološka koža obrađuje senzorne informacije. Koristi hijerarhijsku, neuronskim sistemom inspirisanu arhitekturu, koja pretvara taktilne ulaze u električne impulsne nizove slične signalima koje prenose ljudski nervi.
 
Koža je izgrađena od četiri sloja, a njen najudaljeniji sloj deluje kao zaštitna površina slična ljudskom epidermu. Ispod njega se nalaze senzori i sklopovi koji se ponašaju poput senzornih živaca, stalno prateći pritisak, silu i strukturni integritet.
 
Čak i kada je netaknuta, koža šalje periodične električne impulse centralnom procesoru robota, signalizirajući da sistem normalno funkcioniše. Ako je koža posečena ili oštećena, ovi impulsi prestaju, omogućavajući robotu da otkrije povredu i identifikuje njenu lokaciju.
 
Kada dođe do kontakta, koža generiše električne šiljke koji kodiraju informacije o primenjenom pritisku. U normalnim uslovima, ovi signali se usmeravaju do centralnog procesora radi interpretacije. Međutim, kada sila pređe unapred postavljeni prag koji ukazuje na potencijalnu bol ili oštećenje, sistem reaguje drugačije. Signal visokog napona se šalje direktno motorima robota, zaobilazeći centralni procesor i pokrećući trenutni refleks, poput povlačenja ruke.
"Naša neuromorfna robotska e-koža ima hijerarhijsku, neuronski inspirisanu arhitekturu koja omogućava osetljivost na dodir visoke rezolucije, aktivno otkrivanje bola i povreda lokalnim refleksima i modularnu brzu popravku. Ovaj dizajn značajno poboljšava robotski dodir, sigurnost i intuitivnu interakciju čoveka i robota za empatične servisne robote", napisali su istraživači.
 
Koža je takođe dizajnirana za brzo održavanje. Sastoji se od magnetnih, modularnih zakrpa koje se mogu brzo odvojiti i zameniti, što omogućava popravku oštećenih delova u sekundama, umesto da zahteva opsežno servisiranje.
 
Istraživački tim sada radi na poboljšanju osetljivosti sistema kako bi mogao precizno da obrađuje ​​više istovremenih tačaka dodira, što je ključni zahtev za robote koji rade u složenim, nepredvidivim ljudskim okruženjima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Realista

    06.01.2026 15:36
    ništa nije teško kada čovek...
    Ma da, i ja sam danas pre podne bio na Mesecu, obišao neke prijatelje. Inače, ne znam da li je neko to primetio ali folija na touch screen ekranima je upravo to a izmišljena je 1965. godine od strane britanskog naučnika E. A. Džonsona.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Delovi Meseca postaće groblja svemirskih letelica

Određene oblasti na Mesecu su osuđene da postanu groblja svemirskih letelica, gde će mrtvi lunarni sateliti i drugi nefunkcionalni hardver biti namerno srušeni u tlo - daleko od kulturno i naučno značajnih lokacija.

Kako AI menja pretragu na internetu

Veštačka inteligencija (AI) menja način pretrage informacija na internetu tako što AI-generisani odgovori zadržavaju korisnike na platformama, pojačavaju konkurenciju između pretraživača i generativnih AI alata.

Naučnici: Svemiru preti Veliko sažimanje

U naučnoj zajednici raste polemika nakon novih istraživanja koja ukazuju da bi tamna energija, misteriozna sila odgovorna za ubrzano širenje svemira, mogla da se promeni tokom vremena.